NOVO DOBA: Ljudi i Priroda Kao Potrošni Resursi

U zadnjih 24 sata Više od 45.000 ljudi je umrlo od gladi, od kojih su 38.000 njih djeca. I više od 130 vrsta biljaka i životinja je izumrlo djelovanjem čovjeka. I sve se to desilo samo u zadnjih 24 sata.

Punih 13 milijuna tona otrovnih kemikalija je ispušteno u našu životnu sredinu. Uništeno je više od 100.000 hektara tropskih kišnih šuma.

Na temelju “Početne analize globalnih ekosustava” (Pylot Analysis of Global Ecosystems) koje su proveli UN Ujedinjeni Narodi, polovica svjetskih obradivih površina je nestala u prošlom stoljeću, polovica svjetskih šuma je nestala 80% pašnjaka i 40% kopnene površine Zemlje trpi zbog degeneracije tla, i 70% glavnih morskih izvora ribe je potrošeno.

Oni dodaju: “Svjetski slatkovodni sustavi su tako degradirali da njihova sposobnost da podrže ljudski, biljni i životinjski život je uveliko u opasnosti.”

Normalna ili “pozadinska” stopa nestanka vrsta je jedna vrsta na četiri godine. Ova stopa nestanka vrsta je možda bila konstantna tijekom nekoliko tisuća godina, tako da je naša planeta gubila u prosjeku 25 vrsta na svakih 100 godina, ili 250 vrsta na svakih 1000 godina – sve do 20. stoljeća.

Sa sadašnjom stopom uništavanja ekosustava od strane čovjeka, planeta Zemlja je izgubila jednu četvrtinu biljnih i životinjskih vrsta u zadnjih 100 godina.

Uzroci umiranja u SAD-u

Uzrok smrti Broj smrtnih slučajeva / Vodeći uzroci smrti
Srčana oboljenja 710,76 tisuća
Rak (maligne neoplazme) 553.091
Medicinska njega 11 225,4 tisuća
Infarkt (cerebrovaskularni oboljenje) 167.661
Kronična oboljenja donjih dišnih puteva 122.009

Broj Amerikanaca koji godišnje umru od:

Davanje pogrešnih lijekova 7.400
Nepotrebna operacija 12.000
Druge sprečive pogreške u bolnicama 20.000
Infekcije dobivene u bolnicama 80.000
Štetni učinci lijekova 106.000

Jedan od najuglednijih predstavnika medicinske zajednice, časopis Journal of the American Medical Association (JAMA), sadržavao je nedavni članak dr. Barbara Starfield, koji navodi da pogreška liječnika, pogrešni lijekovi i negativne posljedice lijekova ili operacije ubijaju 225,4 tisuća ljudi godišnje.

To čini sustav zdravstvene njege trećim vodećim uzrokom smrti u Sjedinjenim Državama, odmah poslije raka i srčanih oboljenja

Posljednju i najveću kategoriju smrtnih slučajeva u ovoj grupi predstavljaju pacijenti smješteni u bolnicama koji umiru od “škodljivih, nenameravanih i nuspojava lijekova”, koji se javljaju pri normalnim dozama.

Čak i uz korištenje odobrenih lijekova i pravilne procedure upotrebe lijekova, više od sto tisuća ljudi umre svake godine od neželjenih reakcija na “lijekove” koji navodno trebaju popraviti zdravlje.

Ovaj isti izvještaj, koji je sažeo i analizirao 39 zasebnih istraživanja, utvrdio je da je gotovo 7% posto, od svih pacijenata smještenih u bolnicama iskusilo ozbiljne škodljive reakcije na lijekove, koje “zahtijevaju smještanje u bolnicu, produžen boravak u bolnici, i izazivaju invalidnost ili prouzrokuju smrt “.

Ovo su ljudi koji su uzimali lijekove točno onako kako im je zadano. U ovaj broj nisu uključene na desetke tisuća ljudi koji pate od nepravilnog davanja i korištenja ovih lijekova. Ne uključuje ni štetne učinke lijekova koji su navedeni kao “mogući” efekti, ili lijekove koji ne ostvaruju cilj koji im je namijenjen.

KIŠNE ŠUME

U Europi, postotak kopna koji je pod šumom je reduciran na 27% posto, u Aziji na 19% posto, a u Sjevernoj Americi (uključujući velike šume Kanade) na 25% posto.

PITKA VODA

Razmotrimo vodeni izvor Ogallala koji se proteže od Teksasa do Južne Dakote, pokrivajući 450.000 četvornih kilometara i zadržavajući vodu koja može ispuniti jezero Huron.

Vodeni izvor Ogallala je u prosjeku bio debeo 60 metara, a tijekom razdoblja od 40 godina (1940-1980) njegova debljina se smanjila u prosjeku za 3 metra, gubeći više od 30 metara u nekim dijelovima Teksasa.

Stopa popunjavanja vode je tako spora da će biti potrebno 10.000 do 15.000 godina da bi se ovaj izvor popunio.

Oko 40 % posto žitarica koje rastu u SAD i trećina pamuka navodnjava se iz izvora Ogallala, i četvrtina svih žitarica koja se izvozi iz SAD-a raste zahvaljujući ovoj vodi. Kao što Ministarstvo poljoprivrede SAD-a bilježi na svom web-sajtu:

“Ogallala izvor vode je blizu isušivanja. Država Texas je izgubila 1,435 milijuna jutara navodnjavanog obradivog područja u razdoblju od 1982-1997. Većina ovog gubitka je izazvano smanjenjem opskrbe podzemnom vodom iz izvora Ogalala.

Razina vode u ovom izvoru se smanjio za 15-30 metara od 1980. godine sa smanjenjem popunjene debljine od 50 posto. Dubina vode dosta varira, ali obično doseže 30 metara. Produkcija vode se smanjila s 3800 na 950 litara u minuti i manje u nekim područjima. “

Još jedan izvor vode na srednjem zapadu SAD-a demonstrira ove probleme s prekomjernim ispumpavanjem vode. Ekipa američkih vojnih inženjera (US Army Corps of Engineers) ističe da će aluvijalni izvor Velike prerije (Grand Prairie ‘s Alluvial Aquifer) biti premalen za komercijalnu uporabu do 2015. godine.

Ovaj izvor vode leži izpod Velike prerije u Arkansasu, a ova ekipa inženjera kaže: “Sada je više od 90 posto vode, potrebne za navodnjavanje, ispumpano iz ovog izvora.

Kao glavni izvor vode za potrebe poljoprivrede od 1904. godine, ovaj izvor godišnje osigurava milijune litara vode, ali uskoro će biti iscrpljen. U stvari, razina vode u ovom izvoru se smanjuje stopom od oko 30 centimetara godišnje, a od 1915. godine stopom koja je brža od one kojom se prirodno popunjava.”

To ukazuje da kada su ljudi izvlačili vodu iz ovog izvora ona se nalazila na samo 15 metara ispod zemlje. Sada se ona nalazi na 30 metara ispod zemlje. Kako se ovaj izvor iscrpljuje, teren Velike prerije propada na način da se to lako uočava iz zraka.

“Ovo izvlačenje vode iz ovog izvora”, kažu inženjeri, “uzrokovalo je stvaranje ulegnuća koje liči na korito, čije je središte u Stuttgartu, Arkansas, i produžuje se na sjever prema Hazen, Carlisle i Lonoke.

Sljedeći grad koji se suočava s krizom zbog nestanka vode je Mexico City. Izgrađen iznad ograničenog izvora vode koji je zarobljen u gornjim slojevima ugašenog vulkana, Mexico City se spustio 9 metara u zadnjem stoljeću jer je grad slegao u pijesak koji je nekada bio ispunjen vodom.

Neujednačenost tonjenja je stvorila pustoš u gradu, pucanjem starih zgrada, kidanjem preko 40.000 cijevi za dovod i odvod u toku jedne godine, i pretvarajući nekada ravni i brzi sustav gradske željeznice u brdsku željeznicu. Cijevi za vodu zabijene u ovaj vodeni izvor bile su na razini zemlje 1934. godine, a sada vire 9 metara kako je grad potonuo.
 
(vestinet.rs/uredio:nsp)