Articles Comments

New World Order | Croatia » EKSKLUZIVNO: Scenarij ovog desetljeća (obavezni čitati)

EKSKLUZIVNO: Scenarij ovog desetljeća (obavezni čitati)

scenario ovog desetljecaVrlo opširan i točan scenario ovog desetljeća, napisan od strane nekog vidovnjaka, u potpunosti opisuje stvari na ekonomskom i gospodarskom planu koje bi se mogle desiti u ovom desetljeću. Istinito i pomalo zastrašujuće, dosta stvari je pogođeno iz ovog scenarija. Da li je to ukradena agenda svjetskih moćnika ili samo nagađanja običnog čovjeka, na vama je da prosudite.

Članak je izašao Nedjelja, 14 Veljača 2010 , na stranici amac.hrvati-amac.com

Manjak bilo kakvog strateškog a sve više i taktičkog promišljanja hrvatske budućnosti prije svega svjedoči o intelektualnom statusu hrvatske političke klase. U nedostatku bilo kakve autohtone misli, čak i samo tragova nečeg sličnog u određivanju puta kojim se kreće cijela država, treba odmah reći da se izvan hrvatskih granica susreće posve ista tendencija; dakle potpuna nesposobnost prihvaćanja činjenice da je ‘svijetu od prije krize’ došlo vrijeme tragičnog sumraka. U Europi se prije nekoliko godina pojavila privatna organizacija koja si je uzela u zadatak pokušati utjecati na ponašanje političkih elita produciranjem kvalitetnih prognoza razvoja situacije upozoravajući na neodrživu ustrajavanju na financijsko-ekonomskim paradigmama koje cjelokupnu svjetsku ekonomiju i financije vode u propast.

U ovome trenutku reći ćemo samo to da su se što se tiče trendova prognoze ove institucije u proteklih četiri godine pokazale gotovo nepogrešivima. U barem 80% slučajeva prijelomni trenutci krize koja je započela 2008 godine bili su predviđani s upravo astronomskom točnošću. Sve ovo navodimo zbog toga kako bismo pokazali da su sadašnja lutanja u traženju rješenja krize, od europskog pokušavanja iznalaženje izlaza iz tobože neočekivane situacije u kojoj su se našle Irska, Španjolska ili Grčka a već sutra Italija ili Portugal pa sve do čuvenih Šukerovih riječi kako ‘još prije dva mjeseca nitko krizu nije mogao predvidjeti’, notorna besmislica koja nešto govori samo o svojim autorima ali ništa o krizi samoj. Možda bi se jedino moglo reći da ona osim gluposti skriva i zlu namjeru…

Kako bismo približili barem čitaocima ovog portala kako izgledaju te prognoze (ne u cjelini jer to ne možemo objaviti zbog autorske zaštite izvora) u ovom nastavku objavljujemo izvatke iz  procjene ekonomskog i geopolitičkog razvoja situacije u svijetu i Europi tijekom narednog desetljeća, dakle do 2020 godine. Uz to, jedna ograda: sve što slijedi nije trasa puta s točnim opisom broja zavoja i stupnjevima uspona ili nizbrdica. Scenario koji slijedi nije detaljni opis nekih budućih događaja. Svrha mu je samo pomoću relativno razumljivih pojmova prikazati trendove. Ove ‘kronike budućnosti’ samo su slika mnogo temeljitijih analiza koje se mogu pronaći na drugim mjestima.

2010: Cijelu će godinu karakterizirati globalna ekonomska stagnacija. Između SAD-a, Europe i Azije razvit će se otvoreni konflikt kroz natjecanje za privlačenje sve većih javnih deficita. Kina, Japan a sve više i države Perzijskog zaljeva sve će se teže odlučivati na kupovanje američkih obveznica čija je isključiva svrha financiranje eksponencijalno rastućeg američkog deficita. Tijekom godine otkrit će se da američka centralna banka sama sebi prodaje ove obveznice budući je za izbjegavanje kolapsa pojedinih američkih država i lokalnih vlasti potrebno hitno emitirati oko 500 milijardi dolara. Tijekom godine centralne će banke sve više kupovati zlato (umjesto dolara!). U Europi i SAD-u nezaposlenost će dostići 20%. Rast kineske ekonomije past će ispod 5%. I u Europi i u SAD vlade odbijaju povećati poreze na 10% najbogatijih u društvu. Velika Britanija će zbog uravnoteženja budžeta podići kredit kod MMF-a. Kina nastavlja odbijati revalvaciju Juana.

2011: Svjetski bruto dohodak nastavlja padati zbog povlačenja sredstava s tržišta i nemogućnosti država da i dalje financiraju nove ‘stimulativne mjere’. Sastanci grupe G20 sve su teži i besplodniji (poput posljednjeg u Copenhagenu) i uglavnom završavaju s posve jalovim izjavama za medije. Washington odbija organizirati sastanak G20 u Moskvi te se ovaj održava u Tokiju. Nezaposlenost u SAD prelazi 20%; sve su češće masovne demonstracije protiv Wall Streeta i Fed-a. U Kini su svakodnevni masovni protesti radnika migranata. Grčka, Španjolska i Italija prisiljene su uvesti drastične mjere štednje pod nadzorom Europske centralne banke (ovo se barem u slučaju Grčke dogodilo u ovoj veljači 2010!) U Europi masovne demonstracije svakodnevna su pojava; u Španjolskoj nezaposlenost prelazi 30%. U Velikoj Britaniji vlada je prisiljena  smanjiti penzije u javnom sektoru za 50% a plaće za 20%. U Francuskoj Nicholas Sarkozy nastavlja odupirati se bilo kakvom rebalansu budžeta. U SDA-u dolazi do kolapsa poreznih prihoda centračne države; Texas i Kalifornija odbijaju slati prikupljene poreze u Washington. Bankroti lokalnih vlada uobičajena su pojava svugdje u svijetu. Najveće američke banke počinju tražiti novi plan spašavanja financijskog sistema težak tisuću milijardi dolara. Vrijednost dolara pada 20% u odnosu na ostale vežnije valute dok inflacija u SAD-u raste na preko 10%. Kina i Japan prihvaćaju juan i jen u uzajamnim plaćanjima između centralnih banaka. Ekstremne desene milicije u SAD-u izvode sve brojnije napade na federalne institucije. Krajme godine potpuna propast NATO-ve operacije u Afganistanu; sve europske trupe povlače se iz zemlje.

2012: Nakon masakra 200 američkih vojnika u jednoj bazi u Afganistanu, SAD najavljuje potpuno povlačenje iz zemlje. Mreža ekonomskih veza u svijetu u sve je lošijem stanju; proizvodnja velikog broja proizvoda prekinuta je zbog masovnih bankrota ključnih elemenata u proizvodnom lancu. Ponovno se naziru ekonomski blokovi jer više nitko ne želi (nije u stanju!) funkcionirati prema regulativi Svjetske trgovinske organizacije. Teme poznate iz problematike zaštite okoliša premještaju se u ekonomsku i geopolitičku sferu; Europa prijeti visokim carinama na sve proizvode za koje se procjenjuje da tijekom proizvodnje ugrožavaju okoliš. Azija uvodi embargo na američke poljoprivredne proizvode. Washington još jednom s tisuću milijardi dolara spašava velike banke od bankrota. I novi General Motors objavljuje da traži zaštitu od zajmodavaca (dakle objavljuje bankrot). Vrijednost dolara pada za daljnjih 15%. Kina, Rusija, Japan  te države proizvođači nafte objavljuju da u njihovim valutnim rezervama više nema britanske funte; vrijednost funte pada 50%. Velika Britanija je prisiljena prodati Royal Bank of Scotland i Lloyd’s. Putin opet postaje predsjednik Rusije a Obama gubi izbore od Republikanca koji namjerava sačuvati nacionalno jedinstvo i boriti se protiv unutrašnjeg neprijatelja. Uz masovne izborne prijevare Sarkozy ostaje francuski predsjednik. U Italiji Sjeverna liga dobija 60% glasova i traži referendum o podjeli Italije. Katalonija objavljuje jednostranu secesiju dok Škotska i Wales zahtijevaju formiranje federalne države. U Sjevernoj Irskoj IRA se vraća oružanoj borbi. U SAD-u pokušan je atentat na predsjednika Fed-a. Kina i dalje održava juan vezan na dolar dok rastu monetarne tenzije između zemlja ASEAN-a.

2013: U brojnim europskim državama pobjedu odnose lideri nacionalne orjentacije. Odnosi između Rusije i EU veoma se popravljaju posebno nakon sporazuma o budućnosti Ukrajine i država na Kavkazu.. Prema inicijativama Brazila, Venezuele, Perua i Argenitne ubrzava se integracija južnoameričkih država (UNASUR) a dogovara se i zajednička valuta nakon 2017 godine. Sastanak Brazila, Rusije, Indije i Kine (tzv grupa BRIC) koji se trebao održati u Sočiju na Crnom moru propada zbog američkog pritiska. Američka inflacija prelazi 20% godišnje. FIAT je prodao Chryslera za simbolički jedan dolar kineskom proizvođaču atomobila (Geely). Švedska i Danska traže članstvo u Eurozoni. Maastrichtski kriteriji za članstvo u eurozoni mijenjaju se: sada je prihvatljiv državni dug od 80% bruto nacionalnog dohotka i budžetski deficit od 7%. Euro pada 20% u odnosu na juan, brazilski real i australski dolar. Francusku zahvaća dugotrajna politička nestabilnost. Njemačka je jedina europska država koja nije podlegla ksenofobiji na izborima. Istočnu Europu zahvaćaju čistke usmjerene protiv Roma. Eurozona stvara svoje zasebne institucije za političku i ekonomsku koordinaciju, odvojene od onih za ostatak EU. U New Yorku veliki atentat na sjedište banke Goldman Sachs. U Europi i SAD-u masovno raste kriminalitet. U Amsterdamu, Copemhagenu i Tokiju masovne demonstracije penzionera zbog bankrota penzijskih fondova. Brojne države traže natrag svoje zlato pohranjeno u New Yorku i Londonu jer se javljaju sumnje da je to zlato davno ‘nestalo’; cijena zlata prelazi $3000 za jednu uncu.

2014: Između EU i Rusije ukinute su vize. U europskoj politici  i Parlamentu pojavljuju se dvije nove struje: Europski Demokratski Front i Alijansa za europsku naciju. Tajvan objavljuje namjeru za otpočinjanje pregovora za povratak u granice ‘domovine’. Indija se priprema za direktan vojni sukob s novom pakistanskom islamskom vlašću. Prema 2008 godini američki bruto nacionalni dohodak smanjen je 30% a životni standard za 50%. Registriran je ogroman porast krvnih delikata u SAD zbog nezaposlenosti, sloma javnih službi i svakojakih nestašica. Zbog budžetskih ograničenja SAD ukida stratešku novčanu pomoć Egiptu i većem broju drugih partnera. U Japanu se razvija dotad nezabilježeni val kriminala. Nakon novog atentata bojim otrovom u Tokiju jačaju glasovi za prekid suradnje s Kinom. U Europi se javljaju teroristički pokreti usmjereni na stjecanje nezavisnosti (Korzika, Baskija, Katalonija, flamanska Belgija, Škotska, Sjeverna Irska, u državama na Karpatima i Sjevernoj Italiji. Kina objavljuje konačni kraj vezanosti juana na dolar i istovremeno stvaranje panazijske novčane jedinice koja objedinjava juan, jen i sve monete država ASEAN-a. Američki dolar nastavlja kolabirati a na svim tržištima (novca, proizvoda, dionica i obveznica) vlada krajnja nestabilnost.

2015: Usred ove opće ekonomske krize Izrael napada iranske nuklearne instalacije. Okolne arapske i muslimanske države trenutno odgovaraju vojnim mjerama. Turska se pridružuje anti-Izraelskom frontu i najavljuje kraj planovima integracije u Europsku uniju. Washington šalje trupe kako bi pomogao u obrani Izraela. Dolar pada 30% u odnosu na druge valute a Kina iznenada objavljuje plan o potpunoj konvertibilnosti juana za sve transakcije s Japanom i državama ASEAN-a. Kina takođe objavljuje plan o prodaju 500 milijardi dolara američkih obveznica. Pod pritiskom Kine i Saudijske Arabije G20 objavljuje zahtjev za povratak  Izraela u granice od 1967 godine i trenutno formiranje države Palestine. Milijun izrealeskih građana emigrira u Europu, SAD, Kanadu i Australiju. U mnogim dijelovima svijeta vladaju trajni manjkovi hrane, lijekova, rezervnih dijelova i energije. U južnim državama SAD uvodi se izvanredno stanje zbog sukoba između trgovaca drogom i hispanske populacije. Washigton objavljuje ‘konsolidaciju’ dolara; uvodi se ‘novi dolar’ koji vrijedi deset ‘starih’ dolara. Texas počinje proceduru secesije. Brojne američke države dozvoljavaju potiskivanje dolara iz upotrebe drugim (novim) valutama. Posljednji američki vojnici napuštaju Europu i NATO postaje Europsko-američka alijansa koja uključuje i Rusiju. Europa usvaja nova pravila genetske registracije stanovnika kako bi se obranila od sve većeg nezakonitog useljavanja. Prijedlog javnosti o prestanku gradnje bilo kakvih novih džamija u EU potvrđuje i europski Parlament. V. Britanija traži ulazak u Eurozonu do 2020 godine. Svjetski BDP pada daljnjih 10%. Cijena nafte od ove se godine računa prema vrijednosti zlata. Cijena zlata navodi se u Eurima i zajedničkoj azijskoj valuti ali ne i u dolarima; prosječna cijena zlata tijekom godine je 2000 Eura za 1 uncu (32 grama).

2016: SAD pokušava formirati ‘Bolivarsku uniju’ s Kolumbijom u centru otvarajući time vrata regionalnom vojnom sukobu. SAD se povlači iz praktično svih vojnih instalacija u svijetu osim onih u J. Americi i Perzijskom zaljevu. Rusija seli 90% nuklearnih projektila koje posjeduje na svoje južne i istočne granice. Ukrajina se razdvaja na dvije države koje dijeli rijeka Dnjepar. Nastavlja se masovni egzodus ekonomskih izbjeglica iz Afrike u Europu; kao posljedica stvaraju  se europska sigurnosno-obrambena Mediteranska flota u koju se uključuju francuska, talijanska, španjolska i grčka mornarica. U Europi se bilježi pad životnog standarda od 20% u odnosu na 2008 godinu. Novi američki predsjednik izabran je na temelju izolacionističkog programa. Svjetska međunarodna trgovina se u odnosu na 2008 smanjila za 50%. Neredi zbog manjka hrane u SAD-u sve su redovitija pojava. Europske penzije padaju za 50% u odnosu na 2008 godinu. Kina u jednoj godini izvršava smrtnu kaznu nad 10.000 demonstranata kako bi smirila demonstracije u zemlji. Novi sastanak na vrhu o zaštiti okoliša kojeg je organizirala EU od velikih država nije privukao nikoga osim Brazila i Rusije. Međunarodna organizacija koja se bavi praćenjem antisemitizma potvrdila je da SAD vode po broju i težini antisemitskih incidenata. Srbija i Crna Gora zatražile su članstvo u Ruskoj federaciji. Glavni tužilac europskog Suda pravde ubijen u atentatu nakon uspješnog procesa u slučaju koji ima veze s porastom utjecaja mafije u velikim europskim bankama. Peking objavljuje izvanredno stanje u svim svojim vanjskim provincijama (Tibet, Sinkjang i unutrašnja Mongolija) kako bi uspostavila kontrolu nad socijalnim i etničkim neredima.

2017: Saudijska Arabija potpisala je obrambeni ugovor s Kinom i zatražila povlačenje američkih trupa iz zemlje kako bi u baze smjestila kineske trupe. SAD odbija povlačenje i u Rijadu dolazi do državnog udara. Iran, Irak, Kina i SAD te države u Zaljevu otpočinju regionalni vojni konflikt. Zbog neinvestiranja u istraživanja i regionalnih kriza proizvodnja nafte kolabira i cijena joj se udvostručuje. Nacionalističke i ksenofobične stranke pobjeđuju na izborima u brojnim europskim državama. Kina, Japan, Južna Koreja i države Aseana najavljuju stvaranje Azijske Unije. Jačaju nuklearne prijetnje Pakistana prema Indiji. Azijska unija sklapa preferencijalne carinske ugovore Kalifornijom i državom Washington.  Sukob na meksičko-američkoj granici vodi prema posebnom statusu država ‘pridruženih’ SAD-u za Novi Meksiko, Arizonu, Kaliforniju i Texas. Inaugurirana je posljednja sekcija pruge super brzog vlaka TGV između Bruxellesa i Moskve. EU najavljuje 200% carinsku tarifu na sve proizvode napravljene na ‘ne-trajni’ način ali iz toga isključuje Rusiju i Latinsku Ameriku. Kina objavljuje embargo na izvoz svih prirodnih elemenata iz grupe ‘rijetkih zemalja’ u EU. Euroarapska teroristička skupina objavljuje da se nalazi iza atentata i ubojstva predsjednika europske Komisije. Nakon 30 godina gasi se program Erasmus zbog pomanjkanja novca. Umire belgisjki kralj a Flamanci trenutno objavljuju flamansku nezavisnost. Bruxelles okupira flamanska milicija a europski parlament seli privremeno u Strassbourg.

2018: Na američkoj zapadnoj obali raste upotreba juana (kineske valute). Rusija i Europa potpisuju sporazum o paritetu Eura i rublje.Rusija dobija pravo nadzora od EU nad zbivanjima u Baltičkim državama. Vojni sukob na sjeveru Južne Amerike uvlači u rat cijeli srednju Ameriku. O Meksiku se više ne može govoriti kao o cjelovitoj državi. Quebec lansira inicijativu ‘Sjeverna Amerika 2020′ s ‘ciljem redefiniranja geopolitičke slike kontinenta. Alijansa za europsku naciju’ dobija na izborima 40% mjesta u europskom parlamentu. EU otvara veleposlanstva u nekoliko američkih država. Građani Europe za koje se sumnja da sudjeluju u dovođenju ilegalnih useljenika lišavaju se društvenih beneficija i građanskih prava. Indija otpočinje preventivni napad na pakistanske nuklearne instalacije. Kina se drži po strani a i SAD su indiferentne. U Africi se pojačavaju sukobi kineskih i europskih trupa. Prosječna američka plaća izjednačuje se s onom kineskom. Uspješno proveden referendum o pripajanju dijela Belgije Francuskoj (u kojem se govori francuski). U Bruxellesu dolazi do brutalne intervencije europskih trupa kako bi se pacificiralo flamanske nacionaliste i oslobodilo europski parlament.

2019: Ekonomska kriza i geopolitičke napetosti dovele su do bankrota polovicu svjetskih zračnih prijevoznika a putnički promet spustio se na razinu iz 1970. Sveučilišne razmjene širom svijeta u strmoglavom su padu i ograničene su na pojedinačne geopolitičke blokove. Stranka ‘Alijansa za europsku naciju’ objavljuje da će ako dobije izbore uzduž svih granica Europe instalirati nadzornu barijeru i dozvoliti pucanje kako bi se odbilo ilegalne useljenike. Sva američka privatna sveučilišta prelaze u državne ruke kako bi se spriječio njihov bankrot. Američka armija prijeti državnim udarom ako se i naredni predsjednik pokaže nesposobnim teritorijalno ujediniti SAD u jedinstvenu državu kakva je bila nekad. Europski demokratski front dobija 30% mjesta u Europskom parlamentu ali traži latinskoameričke i afričke promatrače kako bi se očuvala legalnost izbora. Novi kineski predsjednik u ime Azijske unije traži od Rusije da dopusti građanima Azijske unije živjeti u Sibiru. U svjetlu ove prijetnje Putin stavlja izvan snage Ustav ruske federacije i uvodi izvanredno stanje. Vojni budžeti u svijetu u općem su porastu. Američka mornarica patrolira ispred obala Brazila i Argentine kako bi prisilila njihove vlade da potpišu sporazum o slobodnoj trgovinskoj razmjeni s SAD. Prosječni životni vijek u SAD pada u odnosu na 2009 za pet godina.

2020: Na takvoj podlozi ulazi se u novo desetljeće…

 U obliku trendova, svi događaji iznijeti u gornjem tekstu danas su posve očiti iako ne svi u istoj mjeri. Posve je sigurno da će se povijest narednih deset godina dogoditi nekim drugim slijedom no jasno je da i ovakve kakve jesu, ove ‘kronike budućnosti’ mogu poslužiti za diskusije o strateškim potezima svake pojedinačne države i njezine političke elite. Tvrditi da se na osnovu ovakvih proizvoljnih scenarija ni o čemu ne može raspravljati niti planirati potpuno je promašena jer se jedino simulacijama može naći ili barem naslutiti odgovore na  prevažna pitanja svake nacionalne budućnosti. U Europi postoji nekoliko institucija koje se bave strateškim analizama a o SAD da se i ne govori a sve one imaju samo jednu ulogu: pomoći državama definirati budućnost ali vrlo često i upravljati njome; jednako vrijedi i za pojedince. U gornjem tekstu nalazi se mnoštvo detalja koji su beskrajno važni i za pojedince i za europske države. Ne razmišljati o njima, držati da se u vlastitoj ili individualnoj sudbini ionako ništa ne može izmijeniti nije prirodno. Kako bismo pokazali o čemu se ovdje radi i kako gornji scenario narednog desetljeća postavlja zagonetke na koje treba tražiti odgovor, ne samo svatko za sebe već mnogo više svi mi zajedno i to prije nego bude prekasno, pozabavit ćemo se time u trećem nastavku.

Leave a Reply

*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>