Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak » NOVO DOBA: Ljudi i Priroda Kao Potro┼íni Resursi

NOVO DOBA: Ljudi i Priroda Kao Potrošni Resursi

pustinja-grad-armagedon-smak-svijetaU zadnjih 24 sata Vi┼íe od 45.000 ljudi je umrlo od gladi, od kojih su 38.000 njih djeca. I vi┼íe od 130 vrsta biljaka i ┼żivotinja je izumrlo djelovanjem ─Źovjeka. I sve se to desilo samo u zadnjih 24 sata.

Punih 13 milijuna tona otrovnih kemikalija je ispu┼íteno u na┼íu ┼żivotnu sredinu. Uni┼íteno je vi┼íe od 100.000 hektara tropskih ki┼ínih ┼íuma.

Na temelju “Po─Źetne analize globalnih ekosustava” (Pylot Analysis of Global Ecosystems) koje su proveli UN Ujedinjeni Narodi, polovica svjetskih obradivih povr┼íina je nestala u pro┼ílom stolje─çu, polovica svjetskih ┼íuma je nestala 80% pa┼ínjaka i 40% kopnene povr┼íine Zemlje trpi zbog degeneracije tla, i 70% glavnih morskih izvora ribe je potro┼íeno.

Oni dodaju: “Svjetski slatkovodni sustavi su tako degradirali da njihova sposobnost da podr┼że ljudski, biljni i ┼żivotinjski ┼żivot je uveliko u opasnosti.”

Normalna ili “pozadinska” stopa nestanka vrsta je jedna vrsta na ─Źetiri godine. Ova stopa nestanka vrsta je mo┼żda bila konstantna tijekom nekoliko tisu─ça godina, tako da je na┼ía planeta gubila u prosjeku 25 vrsta na svakih 100 godina, ili 250 vrsta na svakih 1000 godina – sve do 20. stolje─ça.

Sa sada┼ínjom stopom uni┼ítavanja ekosustava od strane ─Źovjeka, planeta Zemlja je izgubila jednu ─Źetvrtinu biljnih i ┼żivotinjskih vrsta u zadnjih 100 godina.

Zemlja je izgubila jednu ─Źetvrtinu biljnih i ┼żivotinjskih vrsta u zadnjih 100 godina.

Uzroci umiranja u SAD-u

Uzrok smrti Broj smrtnih slu─Źajeva / Vode─çi uzroci smrti
Sr─Źana oboljenja 710,76 tisu─ça
Rak (maligne neoplazme) 553.091
Medicinska njega 11 225,4 tisu─ça
Infarkt (cerebrovaskularni oboljenje) 167.661
Kroni─Źna oboljenja donjih di┼ínih puteva 122.009

Broj Amerikanaca koji godišnje umru od:

Davanje pogrešnih lijekova 7.400
Nepotrebna operacija 12.000
Druge spre─Źive pogre┼íke u bolnicama 20.000
Infekcije dobivene u bolnicama 80.000
┼átetni u─Źinci lijekova 106.000

Jedan od najuglednijih predstavnika medicinske zajednice, ─Źasopis Journal of the American Medical Association (JAMA), sadr┼żavao je nedavni ─Źlanak dr. Barbara Starfield, koji navodi da pogre┼íka lije─Źnika, pogre┼íni lijekovi i negativne posljedice lijekova ili operacije ubijaju 225,4 tisu─ça ljudi godi┼ínje.

pilule tablete lijekovi vitamini

To ─Źini sustav zdravstvene njege tre─çim vode─çim uzrokom smrti u Sjedinjenim Dr┼żavama, odmah poslije raka i sr─Źanih oboljenja

Posljednju i najve─çu kategoriju smrtnih slu─Źajeva u ovoj grupi predstavljaju pacijenti smje┼íteni u bolnicama koji umiru od “┼íkodljivih, nenameravanih i nuspojava lijekova”, koji se javljaju pri normalnim dozama.

─îak i uz kori┼ítenje odobrenih lijekova i pravilne procedure upotrebe lijekova, vi┼íe od sto tisu─ça ljudi umre svake godine od ne┼żeljenih reakcija na “lijekove” koji navodno trebaju popraviti zdravlje.

Ovaj isti izvje┼ítaj, koji je sa┼żeo i analizirao 39 zasebnih istra┼żivanja, utvrdio je da je gotovo 7% posto, od svih pacijenata smje┼ítenih u bolnicama iskusilo ozbiljne ┼íkodljive reakcije na lijekove, koje “zahtijevaju smje┼ítanje u bolnicu, produ┼żen boravak u bolnici, i izazivaju invalidnost ili prouzrokuju smrt “.

Ovo su ljudi koji su uzimali lijekove to─Źno onako kako im je zadano. U ovaj broj nisu uklju─Źene na desetke tisu─ça ljudi koji pate od nepravilnog davanja i kori┼ítenja ovih lijekova. Ne uklju─Źuje ni ┼ítetne u─Źinke lijekova koji su navedeni kao “mogu─çi” efekti, ili lijekove koji ne ostvaruju cilj koji im je namijenjen.

KIŠNE ŠUME

U Europi, postotak kopna koji je pod ┼íumom je reduciran na 27% posto, u Aziji na 19% posto, a u Sjevernoj Americi (uklju─Źuju─çi velike ┼íume Kanade) na 25% posto.

Razmotrimo vodeni izvor Ogalala (Ogallala) koji se prote┼że od Teksasa do Ju┼żne Dakote

PITKA VODA

Razmotrimo vodeni izvor Ogallala koji se prote┼że od Teksasa do Ju┼żne Dakote, pokrivaju─çi 450.000 ─Źetvornih kilometara i zadr┼żavaju─çi vodu koja mo┼że ispuniti jezero Huron.

Vodeni izvor Ogallala je u prosjeku bio debeo 60 metara, a tijekom razdoblja od 40 godina (1940-1980) njegova debljina se smanjila u prosjeku za 3 metra, gubeći više od 30 metara u nekim dijelovima Teksasa.

Stopa popunjavanja vode je tako spora da ─çe biti potrebno 10.000 do 15.000 godina da bi se ovaj izvor popunio.

Oko 40 % posto ┼żitarica koje rastu u SAD i tre─çina pamuka navodnjava se iz izvora Ogallala, i ─Źetvrtina svih ┼żitarica koja se izvozi iz SAD-a raste zahvaljuju─çi ovoj vodi. Kao ┼íto Ministarstvo poljoprivrede SAD-a bilje┼żi na svom web-sajtu:

“Ogallala izvor vode je blizu isu┼íivanja. Dr┼żava Texas je izgubila 1,435 milijuna jutara navodnjavanog obradivog podru─Źja u razdoblju od 1982-1997. Ve─çina ovog gubitka je izazvano smanjenjem opskrbe podzemnom vodom iz izvora Ogalala.

Razina vode u ovom izvoru se smanjio za 15-30 metara od 1980. godine sa smanjenjem popunjene debljine od 50 posto. Dubina vode dosta varira, ali obi─Źno dose┼że 30 metara. Produkcija vode se smanjila s 3800 na 950 litara u minuti i manje u nekim podru─Źjima. “

Jo┼í jedan izvor vode na srednjem zapadu SAD-a demonstrira ove probleme s prekomjernim ispumpavanjem vode. Ekipa ameri─Źkih vojnih in┼żenjera (US Army Corps of Engineers) isti─Źe da ─çe aluvijalni izvor Velike prerije (Grand Prairie ‘s Alluvial Aquifer) biti premalen za komercijalnu uporabu do 2015. godine.

aluvijalni izvor Velike prerije

Ovaj izvor vode le┼żi izpod Velike prerije u Arkansasu, a ova ekipa in┼żenjera ka┼że: “Sada je vi┼íe od 90 posto vode, potrebne za navodnjavanje, ispumpano iz ovog izvora.

Kao glavni izvor vode za potrebe poljoprivrede od 1904. godine, ovaj izvor godi┼ínje osigurava milijune litara vode, ali uskoro ─çe biti iscrpljen. U stvari, razina vode u ovom izvoru se smanjuje stopom od oko 30 centimetara godi┼ínje, a od 1915. godine stopom koja je br┼ża od one kojom se prirodno popunjava.”

To ukazuje da kada su ljudi izvla─Źili vodu iz ovog izvora ona se nalazila na samo 15 metara ispod zemlje. Sada se ona nalazi na 30 metara ispod zemlje. Kako se ovaj izvor iscrpljuje, teren Velike prerije propada na na─Źin da se to lako uo─Źava iz zraka.

“Ovo izvla─Źenje vode iz ovog izvora”, ka┼żu in┼żenjeri, “uzrokovalo je stvaranje ulegnu─ça koje li─Źi na korito, ─Źije je sredi┼íte u Stuttgartu, Arkansas, i produ┼żuje se na sjever prema Hazen, Carlisle i Lonoke.

Sljede─çi grad koji se suo─Źava s krizom zbog nestanka vode je Mexico City. Izgra─Ĺen iznad ograni─Źenog izvora vode koji je zarobljen u gornjim slojevima uga┼íenog vulkana, Mexico City se spustio 9 metara u zadnjem stolje─çu jer je grad slegao u pijesak koji je nekada bio ispunjen vodom.

Neujedna─Źenost tonjenja je stvorila pusto┼í u gradu, pucanjem starih zgrada, kidanjem preko 40.000 cijevi za dovod i odvod u toku jedne godine, i pretvaraju─çi nekada ravni i brzi sustav gradske ┼żeljeznice u brdsku ┼żeljeznicu. Cijevi za vodu zabijene u ovaj vodeni izvor bile su na razini zemlje 1934. godine, a sada vire 9 metara kako je grad potonuo.
 
(vestinet.rs/uredio:nsp)

Filed under: Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,