NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA OTKRILA: Prehrana bogata zasićenim mastima doprinosi nastajanju anksioznosti i depresije

Jeste li se ikada pitali zašto se osjećate tjeskobno i depresivno, čak i na dan koji je sunčan i sretan?

Šanse su velike da ste jeli nešto loše za vaše zdravlje. Doručak vam je možda sadržavao višak zasićenih masnoća iz masne govedine, janjetine, svinjetine, peradi sa kožom, masnoće goveđeg mesa, slanine i vrhnja, maslaca, sira i ostalih mliječnih proizvoda od cjelovitog ili obranog mlijeka.

Možda ste se također konzumirali pečenu i prženu hranu.

Nova studija na odraslim miševima pokazala je da prekomjerni unos zasićenih masnoća (uz previše šećera) dovodi do depresivnog ponašanja.

Miševi su hranjeni hranom bogatu masnoćama i bogatom saharozom (HFD), zajedno sa zasićenim ili mononezasićenim mastima i hranom sa niskom razinom masti. Istraživači su procijenili njihovo ponašanje nakon 12 tjedana.

Rezultati pokazuju izravnu vezu između pretilosti i hiperleptinemije, ili prisutnosti suvišnih leptina – hormona gladi – u krvotoku. Prehrana bogata mastima i visokom količinom saharoze potiče anksioznost, očaj, povećanu razinu inzulina, netoleranciju na glukozu, upale i druga zdravstvena stanja.

Dok zasićene masti otvaraju Pandorinu kutiju bolesti, ista studija pokazala je da mediteranska prehrana donosi neizrecive koristi.

Pobornici mediteranske prehrane – ili oni koji imaju prehranu bogatom nezasićenim mastima (pronađene u orašastim plodovima, avokadu, canola ulju, maslinovom ulju, ulju šafranike, suncokretovom ulju, ulju kikirikija i sezamovom ulju) imaju manje promjene raspoloženja i manje su skloni upalama koje dovodi do bolesti.

Druga studija, ovaj put sa sveučilišta University of Montreal Hospital Research Centre (CRCHUM) i objavljena u časopisu Molecular Metabolism, je također to poduprla.

Stephanie Fulton, istraživačica CRCHUM-a i profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Montrealu utvrdila je da je “depresivno, anksiozno i kompulzivno ponašanje potaknuto metaboličkim promjenama koje uzrokuje hrana bogata zasićenim masnoćama i šećerima kojom su hranili miševe.

Lea Decarie-Spain, prva autorica studije i doktorski student u Fultonu, primijetila je da miševi hranjeni hranom bogatom zasićenim mastima konzumiraju više hrane, pa su stoga dobijali više kalorija. Naravno, oni su dobili na težini su također pokazali znakove anksioznosti i metaboličkih problema povezanih sa stanjem dijabetesa.

Druga studija, ovoga puta na ljudima, pokazala je da mediteranska prehrana sa niskim razinama zasićenih masnoća štiti svoje subjekte od depresije.

Znanost to objašnjava na ovaj način:

Zasićene masnoće i šećer stvaraju upalu u jezgri accumbens, onom dijelu mozga koji diktira raspoloženje i osjećaj nagrađivanja. To zauzvrat vodi do depresije, anksioznosti i kompulzivnog ponašanja i također ometa metabolizam.

Naravno, pretilost i depresija pokreću niz negativnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje. Pretilost donosi niz problema pa sve do smrtonosnih koronarnih i hipertenzivnih bolesti. Anksioznost i depresija jednako su loši. Oni mogu dovesti do nečega privremenog kao lošeg raspoloženja pa sve do nečeg opasnog kao samoubojstva.

U oba slučaja, ova stanja narušavaju normalno funkcioniranje tijela i/ili uma. Dobra vijest je da se ona mogu spriječiti uz prehranu bez viška zasićenih masnoća.

Zato se držite zdrave prehrane i oslobodite se sve one visokokalorične i bogate, grešne hrane.
 
NoviSvjetskiPoredak.com