Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » OVO MORATE ZNATI: Kako je Viktor Orban spasio Ma─Ĺarsku od Rothschildovih kand┼żi! Ovo bi svaka zemlja trebala napraviti

OVO MORATE ZNATI: Kako je Viktor Orban spasio Ma─Ĺarsku od Rothschildovih kand┼żi! Ovo bi svaka zemlja trebala napraviti

orban-rothNemogu─çe je ne zamijetiti vrlo veliku sli─Źnost trenutnog gospodarskog stanja Hrvatske i onoga ┼íto je Orban zatekao 25. travnja 2010. preuzimaju─çi vlast

Orban je u Ma─Ĺarskoj proveo nacionalizaciju privatnih mirovinskih fondova, u kojima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura, a vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vra─çanje me─Ĺunarodnih dugova.

Ma─Ĺarska je prijateljska, susjedna dr┼żava s kojom Hrvatska ba┼ítini stogodi┼ínju zajedni─Źku povijest.

Same povijesne ─Źinjenice iz vremena Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868., i nadalje odli─Źno su obra─Ĺene i dokumentirane, ali o suvremenoj i danas izuzetno zanimljivoj situaciji u Ma─Ĺarskoj vrlo malo se zna i pi┼íe uglavnom povr┼íno i jednostrano.

Nemogu─çe je ne zamijetiti vrlo veliku sli─Źnost trenutnog gospodarskog stanja Hrvatske i onoga ┼íto je Orban zatekao 25. travnja 2010. preuzimaju─çi vlast sa svojom strankom desnog centra Fidesz.

U samo ─Źetiri godine Ma─Ĺarska je postigla punu gospodarsku i financijsku suverenost. Dana┼ínji javni dug Hrvatske, prema posljednjim podacima HNB-a, iznosi 286 milijardi kuna, ┼íto predstavlja 85,9 posto BDP-a. Orbana je tako─Ĺer zatekao veliki dug od 80 milijardi eura.

Dva desetlje─ça nakon propasti realsocijalizma u Ma─Ĺarskoj, formalno gledano ova dr┼żava je ostvarila ve─çi dio planiranih ciljeva. Ma─Ĺarska se kao prva od biv┼íih socijalisti─Źkih dr┼żava osobito nakon 2004. i ulaska u EU pribli┼żila okon─Źanju procesa tranzicije.

Me─Ĺutim, ovaj model se usprkos formalnim priznanjima i vanjskoj podr┼íci sa stanovi┼íta nacionalnog interesa pokazao vrlo lo┼íim. Ovisnost od stranih financijskih i proizvodnih faktora posebno u vrijeme otpo─Źinjanja krize dovela je do velikog pada izvoza, zaposlenosti i proizvodnje.

Odgovor na ovaj problem onda┼ínja ekonomska politika pod vodstvom socijalista prona┼íla je u brzom procesu privatizacije i restrukturiranja gospodarstva tijekom kojega su najzna─Źajnije infrastrukturne kompanije, bankarski sektor i druge visokoprofitabilne grane industrije prodane strancima. Taj potez, me─Ĺutim, nije donio o─Źekivano smanjenje duga nego njegov nezadr┼żivi rast.

Najva┼żnije industrijske grane prodane su stranim kompanijama. Najve─çi dio reformi poslu┼íno su provodile vlade na ─Źijem su se ─Źelu nalazili socijalisti udru┼żeni s liberalima. Tako─Ĺer, najve─çi dio ma─Ĺarske ekonomske tranzicije proveli su lijevo-liberalni politi─Źari.

U trenutku kada je Viktor Orban preuzeo vlast Ma─Ĺarska nije bila ekonomski, politi─Źki niti obrambeno samoodr┼żiva zemlja. ─îim je Fidesova vlada stupila na du┼żnost, Orban je predstavio najmanji kabinet u posljednjih dvadeset godina, sastavljen od svega osam ministara, najavljuju─çi time rezove u javnoj upravi i ┼ítednju. No kao priprema za predstoje─çi paket ekonomskih promjena bila je uklju─Źena i izmjena Zakona o informiranju.

Smanjenje poreza

Time se na Orbanovu vladu sru─Źio bijes Bruxelleske birokracije. Zakon je primjerice donio poo┼ítrenu za┼ítitu maloljetnih osoba od pornografskih i horor programa, propisao je jasne mjere za spre─Źavanje monopola u medijskoj sferi, inzistirao na afirmaciji doma─çih programa.

Nova vlada zauzela je stav da se Ma─Ĺarska ekonomski postavi na vlastite noge i da prije svega proba smanjiti svoj vanjski dug. Vrlo brzo nakon stupanja na vlast, donijeli su paket od dvadeset i devet ekonomskih mjera koje su prije izbora i najavljivali. Korporativni porez smanjen je sa 19% na 10% za kompanije ─Źija godi┼ínja dobit ne prelazi 1,75 milijuna eura. Time se zaista poma┼że poslovanje malih i srednjih ma─Ĺarskih poduze─ça.

Zatim je uvedena jedinstvena porezna stopa na pla─çe od 16%,i postavljen je visinski limit za pla─çe u javnom sektoru, dr┼żavnim institucijama i Narodnoj banci na 7092 eura. Tijekom ljeta 2010. vlada je u┼íla u o┼ítar obra─Źun s MMF-om da bi se na kraju pregovori potpuno prekinuli.

Orban je odlu─Źio da se ne ulazi u nova zadu┼żenja ve─ç da se suprotno preporukama MMF i Bruxellesa rje┼íenja potra┼że u vlastitim izvorima. Orban je krenuo slabiti autonomiju Ma─Ĺarske narodne banke ┼żele─çi je staviti pod kontrolu svoje vlade. Imenovao je Gyorgya Matolcsya guvernerom sredi┼ínje banke. Matolcsy je arhitekt ekonomske politike koja je zemlji vratila ekonomski suverenitet.

Novi guverner je podupro vladinu ekonomsku politiku sni┼żenjem klju─Źnih kamatnih stopa i opse┼żnim financijskim injekcijama za program kreditiranja poduzetnika. Na rok od tri godine uveden je poseban krizni porez za poslovanje velikih poduze─ça (uglavnom stranog porijekla).

Potom je uveden poseban porez za banke i osiguravajuća društva koje je vlada javno oglasila najvećim krivcima za loše ekonomsko stanje u zemlji.

Porez za banke je propisan po stopi od 0,45% njihove ukupne bilance, a za osiguravaju─ça dru┼ítva na 5,8 % od ispla─çenih premija. Bit ovog poteza kao i cijele reforme usmjeren je povratku suvereniteta i izvla─Źenju iz om─Źe me─Ĺunarodnih bankarskih lobija.

Umirovljenje sudaca

Bankama je tako─Ĺer zabranjeno odobravanje kredita uz valutnu klauzulu kao i poslovanje sa takozvanim derivatima. Time je obustavljeno davanje kredita u eurima i ┼ívicarskim francima.

Orban je posebno apostrofirao kredite s valutnom klauzulom koji su neopravdano porasli stavljaju─çi gra─Ĺane u ropski polo┼żaj. Od samog po─Źetka vladavine Orban je po─Źeo razmatrati najkontroverzniju ideju, projekt nacionalizacije privatnih mirovinskih fondova.

U njima se nalazilo oko 10,3 milijarde eura i vlada je ubrzo taj novac stavila pod svoju kontrolu i dio iskoristila za vra─çanje jednog djela me─Ĺunarodnih dugova. Za─Źudo, Bruxelles nije pokazao previ┼íe otpora niti zabrinutosti.

U studenom 2012. ma─Ĺarska vlada je odlu─Źila o umirovljenju vi┼íe od 200 sudaca starijih od 62 godine. Dr┼żavni odvjetnik imenovan je na mandat od 14 godina.

U slu─Źaju nekih nevladinih organizacija koje su ─Źesto pod pove─çalom dru┼ítva, mi smo u stvari suo─Źeni s politi─Źkim aktivistima koji su pla─çeni od stranaca, koji poku┼íavaju Ma─Ĺarskoj nametnuti inozemne interese, istaknuo je Orban.

To treba biti jasno tijekom preustroja ma─Ĺarske dr┼żave, stoga je ma─Ĺarski parlament formirao Povjerenstvo za redovito pra─çenje, bilje┼żenje i obznanjivanje inozemnog utjecaja. Ma─Ĺarsko gospodarstvo raste po stopi od 2,5%. Re┼żije su drasti─Źno smanjene u posljednje dvije godine. One za vodu ni┼że su 10%, a struje, plina i grijanja za oko ─Źetvrtinu.

Dr┼żava djecu ┼ítiti svim sredstvima. Za svako novoro─Ĺen─Źe tri godine rodiljskog dopusta, prvih ┼íest mjeseci 70% pla─çe, do dvije godine 50%, a tre─çu godinu simboli─Źnih 100 eura. Za blizance rodiljski dopust iznosi ┼íest godina. Uvedeni su poticaji unutarnje potro┼ínje putem bonova za hranu Erzsebet i kartica Szep.

Mogu se tro┼íiti samo u Ma─Ĺarskoj, kod trgovina, ugostitelja i ostalih gospodarstvenika u vlasni┼ítvu Ma─Ĺara, ili ma─Ĺarske dr┼żave. Dijele ih poslodavci i to gotovo svi, kao “dodatak na pla─çu”, iako je zapravo rije─Ź o neoporezivom dijelu dohotka. Prosje─Źno na taj na─Źin svaki zaposleni Ma─Ĺar dobije oko 150 eura.

Nova strategija burze

Na parlamentarnim izborima 7. travnja 2014. Orban je premo─çno pobijedio ┼íto jam─Źi stabilno vladanje u teku─çem ─Źetverogodi┼ínjem mandatu.

Po─Źetkom ove godine Budimpe┼ítanska burza (BSE) usvojila je novu strategiju kojom ┼żeli potaknuti uvr┼ítavanje novih dionica u kotaciju i privu─çi nove ulaga─Źe, poma┼żu─çi pritom vladi da potakne gospodarski rast.

Do 2020. ta burza ┼żeli pove─çati broj velikih likvidnih dionica sa sada┼ínje tri do ─Źetiri dnevno na najmanje pet, i razvijati tr┼żi┼íte kapitala u bliskoj suradnji s vladom, uz upotrebu sredstava iz fondova Europske unije.

┼áto na kraju re─çi nego…. da ovaj ─Źovjek voli svoju zemlju.

 
(poslovni.hr)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , ,