RUSIJA ZAHVALJUJE AMERICI I EU NA GLUPOM POTEZU: Sankcije pozlatile rusku poljoprivredu

Rusija je nakon 1991. godine izgubila oko 35 milijuna hektara obradivog zemljišta, što je površina gotovo cijele Njemačke. Ali, sve se počelo mijenjati posljednjih godina, a naročito 2014. godine uvođenjem zapadnih sankcija protiv Rusije i odgovora Moskve na sankcije

Ruska poljoprivreda je u ekspanziji. Ruski agrarni sektor desetljećima je spadao među najdepresivniji sfere ekonomije, a sada je postao gospodarska grana koja, kako se pokazalo, omogućuje ruskoj ekonomiji da se učinkovito bori protiv krize.

Ruska poljoprivreda je bila u padu jer su investitori nakon raspada Sovjetskog Saveza izbjegavali taj sektor i okretali se ulaganjima u sirovine i energetiku, a narod je masovno bježao u gradove, zbog čega su sela opustjela.

Neki tvrde da je Rusija nakon 1991. godine izgubila oko 35 milijuna hektara obradivog zemljišta, što je površina gotovo cijele Njemačke. Ali, sve se počelo mijenjati posljednjih godina, a naročito 2014. godine, uvođenjem zapadnih sankcija protiv Rusije i odgovora Moskve na to.

Ruska poljoprivreda sada privlači sve veći broj investitora, ima podršku države, pokazuje sve bolje rezultate i obara nove rekorde. Posebno se bilježi i nagli porast potražnje za ruskim proizvodima u inozemstvu.

I ruski premijer Dmitrij Medvedev je ranije govorio o tome kako zemlja uzima zamah kao jedan od vodećih svjetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda.

“Rusija uspješno vraća svoj status glavnog opskrbljivača na svjetskom tržištu hrane”, rekao je on. Ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev smatra da bi poljoprivreda mogla postati druga najveća izvozna grana Rusije, nakon sektora energetike.

Činjenica je da su zapadne sankcije i slabljenje rublje pomogli rusku poljoprivredu, a zemlja je počela više uzgajati i da ima usjeve koji mogu postati konkurentni na svjetskom tržištu. Prinosi od žitarica rastu još od 2010. Ove godine očekuje se rekordni prinos žita – više od 115 milijuna tona.

Ako prognoza potvrdi, Rusija će izbiti na prvo mjesto i u proizvodnji žita, nadmašit sve zemlje EU zajedno. Već je požnjeveno oko 112 milijuna tona.

To je rekord za posljednjih 25 godina i apsolutni rekord u povijesti ruske poljoprivrede. Također, Rusija preuzima vodstvo iu izvozu pšenice, premašujući SAD i Kanadu, koje su bile lideri u posljednjih nekoliko desetljeća – izvozni potencijal Rusije u ovoj sezoni iznosi oko 30 milijuna tona.

U svojoj povijesti, Rusija je dugo važila za najveću svjetsku žitnicu i “hraniteljku svijeta”, ali je u međuvremenu taj status izgubila. Krajem pedesetih godina SSSR je počeo djelomično kupovati žito, i još se u Rusiji pamti kako se Winston Churchill tome smijao: “Mislio sam da ću umrijeti od starosti, ali kada je Rusija, koja je cijelu Europu hranila kruhom, počela kupovati žito, ja sam shvatio da ću umrijeti od smijeha”.

Posebno tragična situacija u ovom kontekstu bila je devedesetih godina, kada Rusija nije ništa proizvodila za prodaju, a pšenicu je još i kupovala od Kanade.

To je u Rusiji doživljavano kao nacionalna sramota. Međutim, sada se situacija preokrenula. Agrarni sektor je postao privlačan za investitore u uvjetima sankcija i proklamirane politike zamjene uvozne robe domaćim proizvodima.

Ruski oligarsi i njihovi nasljednici počeli su masovno ulagati u poljoprivredu. Među Rusima je sada osobito popularno uzgoj voća i povrća u staklenicima. Recimo dvadesetdvogodišnji Arkadij Abramovič, sin milijardera Romana Abramoviča, namjerava izgraditi jedan od najvećih kompleksa staklenika u Rusiji. Riječ je o višemilijunskom ulaganju.

Zahaljujući dosadašnjim investicijama od preko 100 milijardi rubalja, proizvodnja povrća je porasla za 50 posto u odnosu na 2012. godinu.

“Faktički, to je rekord koji se može upisati u povijest suvremene poljoprivrede, i na nama je sada da zadržimo takav tempo razvoja”, rekao je nedavno predsjednik ruskog Nacionalnog saveza proizvođača povrća Sergej Koroljov.

On predviđa da će se ove godine proizvodnja povrća u staklenicima povećati za 25 posto i dosegnuti 800.000 tona. Za prvih sedam mjeseci ove godine proizvodnja rajčice je povećana za 66 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a krastavaca za 12 posto. Ovdje je značajnu ulogu odigrala i podrška države, koja je poljoprivrednicima dala brojne subvencije i olakšice.

Ukupni izvoz iz Rusije za osam mjeseci ove godine iznosio je 176,9 milijarde dolara, od čega je samo izvoz prehrambrenih proizvoda iznosio 9,9 milijardi dolara, što govori da Rusija bilježi fantastičan porast izvoza poljoprivrednih proizvoda.

Takav brz razvoj poljoprivrednog sektora Rusiji ne samo da pruža prehrambenu sigurnost, već zemlji donosi i dodatne prihode (u dolarima) od izvoza, a također pomaže i cjelokupnoj ruskoj ekonomiji da se izbori s krizom. Kao posljedica procvata poljoprivrede, prvi put za mnogo godina naglo je skočila proizvodnja traktora – za čak 85 posto, a poljoprivredna mehanizacija iz uvoza zamijenjena je domaćom.

Radi se o tome da su traktori i mehanizacija strane proizvodnje poskupjeli na ruskom tržištu zbog devalvacije rublje, a s druge strane i država je “umiješala prste” tako što je omogućila poljoprivrednicima da ruske strojeve kupuju s popustom od 25-30 posto.

U svakom slučaju, ruska poljoprivreda “cvijeta”, pokazuje sve bolje rezultate i obara nove rekorde – očekuje se, na primjer, da bi Rusija u prikupljanju uljanog lana mogla dostići brojku od 600.000 tona, a to bi bio povijesni rezultat. Pritom, veći dio prinosa, čak 85 posto, ide u izvoz. Glavni kupac ruskog lana je EU, a posebno belgijska luka Gent. Ostalo kupuje Turska, i nešto malo Kina.

Rusija je već ima status drugog najvećeg u svijetu proizvođača i izvoznika lana, poslije Kanade. U Rusiji je drastično skočila proizvodnja graška i slanutka. Za posljednjih 10 godina proizvodnja mahunarki je porasla za jedan i pol puta i već premašuje 2,35 milijuna tona. Interes za te kulture se objašnjava visokim cijenama, koje osiguravaju dobru profitablinost, i velikom potražnjom na stranim tržištima. Osim toga, uzgajanje ne traži velika ulaganja.

Porasli su i prinosi uljarica – uljane repice, soje i suncokreta. Proizvodnja uljarica je unosan posao na kojem poljoprivrednici zarađuju više nego na žitaricama. Rusija je na dobrom putu da obori rekord i u izvozu soje – praktično sve količine planirane za izvoz idu na kinesko tržište.

Neočekivano, Rusija se našla među svjetskim liderima i po izvozu korijandera. Za osam mjeseci ove godine izvezla je više nego tijekom cijele prošle. Rusi su svijetu prodali 43.500 tona korijandera, što je gotovo pet puta više nego prije samo dvije godine.

Postoje dva razloga za takav uspjeh. Prvo, slabljenje rublje je pomoglo povećanju rentabilnosti proizvodnje korijandera i sada se on prikuplja ne samo na Sjevernom Kavkazu, nego i na Altaju. Drugo, cijene korijandera na svjetskom tržištu su sredinom prošle godine naglo skočile, što je posebno motiviralo proizvođače.

Ruski eksperti kažu da danas svi pričaju o rekordnoj proizvodnji i izvozu poljoprivrednih sirovina, a zaboravljaju na prehrambrenu industriju i njene prerađevine. Zahvaljujući devalvaciji rublje ruski proizvodi su postali jeftiniji i konkurentniji na svjetskom tržištu.

Trenutno se najviše prodaju biljna ulja, margarini, konditerska produkcija (prije svega, proizvodi od čokolade), alkoholni i bezalkoholna pića (od votke do mineralnih voda) i cigarete. Ti proizvodi su dokazali svoju konkurentnost na stranim tržištima, a kao “perspektivne proizvode” stručnjaci navode pšenično brašno, tjestenine, keksi, kobasice, mesne prerađevine, riblje konzerve, mliječne proizvode i čak sladolede.

Rusija napreduje i na tržištu šećera. Očekuje se da će ove godine zemlja proizvesti za milijun tona više šećera nego što je ruskom tržištu potrebno. To znači da će “višak” otići u izvoz. Ruski dužnosnici ističu da je u razdoblju ekonomskih teškoća poljoprivreda jedini sektor koji demonstrira održivi rast.

O tome je ovog mjeseca govorio i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je rekao da je “agroindustrijski sektor jedna od lokomotiva razvoja gospodarstva cijele zemlje”.
 
(sputniknews.com)