Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Kako MOĆ TIŠINE može promjeniti vaš mozak i transformirati vaše zdravlje

Kako MOĆ TIŠINE može promjeniti vaš mozak i transformirati vaše zdravlje

drvo-klupica-tišina“Nepotrebno buka je najokrutniji izostanak skrbi kojom se može kazniti bolesna ili zdrava osoba” – Florence Nightingale

U ovim vremenima, pritisnuti smo velikim pritiskom u pronalaženju nekoliko trenutaka bez kakofonije suvremenog života koja se kovitla oko nas.

24 sata dnevno, 7 dana tjdano, 365 dana u godini imamo pristup televiziji, streaming videu, radiju i svim vrstama digitalne glazbe, kroz bombardiranje raznim zvukovima, a da toga čak niti nismo svjesni.

Niti obično primijećujemo svakodnevno “lupetanje” naših suradnika, prijatelja i obitelji. Zatim su tu isto tako razni zvukovi koji nas konstantno obasipaju: zujanje kosilica, autocesta, vlakova, zrakoplova i automobila.

No, znanost je prinašla da nas “zagađenje bukom” može zaglupiti, narušiti zdravlje i dramatično povećati stres i prateće hormone – na žalost, ovo posljednje može dovesti do prekomjerne težine i bolesti srca.

Čak i niske razine buke mogu izazvati niz nuspojava. Dovoljno čak i da nas napravi ludima – doslovno.

U svijetu u kojem buka normalna i rijetko kada naš izbor, tišina se prodaje jer je tako neuobičajena.

Finska je izgradila turističku industriju oko marketinške tišine kao resursa, privlačne zemlje čiji je brand leži u porukama poput: “Tišina, molim” i “Ne govorite, već budite aktivni.”

Finski urar Rönkkö je prezueo palicu reklamiranje proglašavajući svoje proizvode kao “Ručni rad u finskoj tišini.” u traganju za sve nedostižnom tišinom, ljudi će platiti stotine dolara za slušalice koje poništavaju buku ili platiti tisuće dolara za tihe vježbe meditacije.

Iza jednostavne rijetke robe, znanstvenici dokazuju ono što već znamo na intuitivnom nivou – periodi šutnje su dobri za tijelo, um i dušu. No, tek je nedavno otkriveno kako je mir i tišina stvarno presudna za našu dobrobit.

Glamurozni svijet je nezdrav

Prijevod za latinskog korijena “buka” je mučnina ili bol – a to je upravo ono što se događa kada smo izloženi glasnim okruženjima, posebno ako smo osjetljivi na zvuk. Kada buka postaje kronični problem, naše zdravlje u konačnici pati.

Daniel A. Bruto piše u knjizi “Vaš mozak je tišina”:

“Studije o ljudskoj fiziologiji pomažu objasniti kako nevidljiva pojava (buka) može imati takvu izraženu fizičku snagu. Zvučni valovi vibriraju u kostima uha, koje prenose pokret u puževe u pužnici. Pužnica pretvara fizičke vibracije u električne signale koje mozak prima.

Tijelo odmah i snažno reagira na ove signale, čak i usred dubokog sna. Neurofiziološka istraživanja pokazuju da zvukovi najprije aktiviraju amigdalu, nakupine neurona smještenih u temporalnom režnju mozga, povezanom sa formiranjem pamćenja i emocijama.

Aktivacija amigdale traži neposredno oslobađanje hormona stresa poput kortizola. Ljudi koji žive u dosljedno glasnim okruženjima često doživljavaju kronično povišene razine hormona stresa.”

Ovi hormoni stresa imaju stvarni utjecaj na zdravlje potičući visoki krvni tlak, nesanicu, bolesti srca i pretilost.

Eskalirajuće razine buke su postale takav problem da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila u 2011. godini da zapadna Europa (populacija 340 milijuna) godišnje izgubio ekvivalent od milijun godina u vrijednosti zdravog života zbog buke.

WHO je također istaknuo da je 3000 smrti godišnje zbog bolesti srca povezano s prekomjernoj izloženosti  buci.

Daljnja istraživanja objavljeni u časopisu Psychological Science istražuju kako je preseljenje zračne luke u Münchenu utjecalo na zdravlje i učenje djece.

Gary W. Evans sa sveučilišta Cornell otkrio je da su djeca razvila odgovor na stres koji im je pomogao da se ignoriraju buku, ali oni su također ignorirali i druge poticaje, kao što je i – govor. Djeca obično blokiraju većinu podražaja kada su izložena buci, čak i područja u kojima su na koja bi trebala obraćati pozornost.

“Ova studija je među najjačim, definitivnim dokazima da buka – čak i na razinama na kojima se proizvode nikakva oštećenja sluha – uzrokuje stres i štetna je za ljude”, rekao je Evans.

Dodatna istraživanja podupiru ove nalaze. Utvrđeno je da zagađenje bukom negativno utječe na kognitivne performanse, na zadatake poput čitanja, pažnje, rješavanje problema, vještine učenja jezika i pamćenja. Djeca koja žive u kućanstvima ili pohađaju škole u blizini željezničke pruge, aerodroma ili ceste su posebno u opasnosti.

Slatka tišina

Dok bučna okruženja mogu oštetiti naše zdravlje, istina je upravo suprotna za tihe prostore. Studija objavljena u časopisu “Brain, Structure and Function” mjerila je učinke različitih tipova buke i periode tišine na miševima.

Tiha razdoblja su trebala djelovati kao kontrola, no dogodio se iznenađujući razvoj. Kada su miševi bili izloženi dva sata tišine dnevno, životinjama su zapravo izrasle nove stanice u hipokampusu (području mozga) – područje povezano s pamćenjem, emocijama i učenjem.

Tajna šutnje

Imke Kirste, regenerativni biolog na Sveučilištu Duke i jedan od glavnih istraživača, smatra da, s obzirom na ukupnu odsutnosti zvuka, okoliš je bio toliko umjetan – možda i alarmantan – da su miševi bili u stanju visoke pripravnosti, a potom je stvorio novi stanice u mozgu.

Ono što je zanimljivo kod ovog razvoja je da se su stanice koje su se pojavile, pretvorile u funkcionalne neurone. “Vidjeli smo da šutnja stvarno pomaže generiranju novih stanica neurona, koja se zatim integriraju u sustav”.

Kirste se nada će ti rezultati dovesti do mogućnosti liječenja za one koji pate od demencije i depresije jer su ovi poremećaji povezani s padom stope neurogeneze u hipokampusu. Tišina se u osnovi može koristiti kao terapija za ove slučajeve.

Druga studija objavljena u časopisu Heart otkria je da samo dvije minute tišine mogu pozitivno utjecati na krvni tlak i cirkulaciju krvi u mozgu. Tim je otkrio da su ovi efekti izraženiji u tišini nego kada se sluša opuštajuća glazba.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , ,