Leonardo da Vinci metoda: Kako se naspavati sa što manje sna (koristio i Nikola Tesla)

Da Vincijeva metoda spavanja, također poznata kao “san genija” ili polifazično spavanje, uključuje ne više od 5 sati spavanja kroz 24 sata

Oni koji se strogo drže ove metode tvrde da se osoba mora priviknuti na ukupno svega dva sata sna, koliko je navodno i sam Da Vinci spavao, dok su drugi malo fleksibilniji. Glavne prednosti ovakvog spavanja bi bile više slobodnog vremena, živopisniji snovi i veća kreativnost.

Ovakav sustav spavanja je bolje prilagođen onima koji mogu kontrolirati svoje dnevne rasporede jer bi njegovi zagovornici zapravo trebali spavati nekoliko puta po 10 minuta, a sveukupno svega dva sata. No, kako bi se doživjele prednosti, potrebno je preživjeti i razdoblje prilagodbe, koje može biti i vrlo teško.

U prva dva tjedna moguće je doživjeti nedostatka koordinacije, niske razine energije, pad budnosti, mučninu, glavobolju i gubitak apetita. Srećom, nakon najviše dva tjedna, ovi simptomi nestaju, organizam se privikava te počinje normalno reagirati.

Smatra se da najproduktivnije vrijeme za rad i kreativnost dolazi nakon razdoblja sna, stoga isprekidano spavanje logično dovodi do ukupno više razdoblja najveće produktivnosti.

Većina nas spava kad god ugrabi vremena za to, no oni koji o tome vode više brige se mogu podijeliti u one koji prakticiraju monofazno spavanje koje uključuje osam sati neprekidnog sna, segmentirano spavanje gdje ljudi spavaju u dvije glavne faze po 3,5 sati i gdje se dobiva jedan sat više za obavljanje poslova, te polifazično spavanje koje se može provoditi na više načina i uključuje sljedeće metode:

Dvofazno (90 min. drijemeža) – ukupno 6,5 h – sastoji se od 5 sati sna u komadu i 90 minuta drijemeža – ušteda 1,5 sati

Dvofazno (20 min. drijemeža) – ukupno 6,3 h – sastoji se od 6 sati sna u komadu i 20 minuta drijemeža – ušteda 1,7 sati

Trofazno – ukupno  4,5 h – sastoji se od 1,5 sati glavnog sna svakih 8 sati – ušteda 3.5 sati

Dvojezgreno (1 drijemež)  – ukupno 5,3 h – sastoji se od 3,5 i 1,5 sati glavnog sna i 20 minuta drijemeža – ušteda  2.7 sati

Dvojezgreno (2 drijemanja) – ukupno 4,6 h – sastoji se od 2,5 i 1,5 sati glavnog sna i dva drijemeža od 20 minuta – ušteda 3.4 sati

Everyman (2 drijemanja) – ukupno 5,2 h – sastoji se od 4,5 sata glavnog sna i dva drijemeža od 20 minuta – ušteda 2,8 sati

Everyman (3 drijemanja) – ukupno 4,5 h – sastoji se od 3,5 sata glavnog sna i tri drijemeža od 20 minuta – ušteda 3,5 sati

Everyman (4-5 drijemanja) – ukupno 2,8 h do 3,2 h – sastoji se od 1,5 sata glavnog sna i četiri do pet drijemeža od 20 minuta – ušteda 4,8-5,2 sati

Dymaxion – ukupno 2,0 h – sastoji se od četiri 30 minutnih drijemeža svakih 6 sati – ušteda 6 sati

Uberman - ukupno 2,0 h – sastoji se od šest 20 minutnih drijemeža svaka 4 sata – ušteda 6 sati

Prema nekim izvorima, navodi se da su neke povijesno poznate osobe koristile ovakve ili slične metode spavanja, a među njima su navodno osim Da Vincija bili i Tesla, Lord Byron, Thomas Jefferson i Napoleon.

Treba i napomenuti da je svaka osoba individua za sebe te da neće svi jednako reagirati na različite metode spavanja, stoga pri prelasku na druge režime treba imati malo strpljenja dok se ne pronađe ona koja vam baš najbolje odgovara.

Naravno, za svaku teoriju postoji i pro i kontra, tako i u ovom slučaju. Neki su kritičari zabrinuti zbog skraćivanja sna putem kraćih perioda spavanja tvrdeći da ne postoji mehanizam u mozgu koji može omogućiti prilagodbu na ovakve režime.

Oni smatraju da organizam ima tendenciju spavanja u komadu, a posebno ih brine to namjerno prekidanje sna i održavanje budnosti. Smatraju da će na kraju doći do poremećaja cirkadijskog ritma što će uzrokovati smanjenje mentalne i fizičke sposobnosti, povećanje stresa i anksioznosti, te slabljenje imunološkog sustava.

Budući da svatko sam sebe najbolje poznaje, možda je najbolje da, ako se odlučite na neke promjene u spavanju, da isprobate razne načine i ostanete na onoj metodi koja vam daje najbolje rezultate uz najmanje ili nimalo negativnih posljedica.
 
(fakti.org/uredio:NSP)