Probiotici će pomoći za popravak štete uzrokovane antibioticima

Kad su se antibiotici prvi put naširoko počeli koristi u ranoj polovici 20. stoljeća, oni su bili primljeni kao čudo od lijeka

Mnoge uobičajene infekcije koje su tada imale visoku stopu smrtnosti, poput upale pluće ili infekcije rane ili kirurški zahvat, iznenada su postali vrlo izlječivi, do točke u kojoj mnogi ljudi više ne vide koliko mogu biti iznimno ozbiljno opasni po naš organizam.

Međutim, kako je vrijeme prolazilo, a tržište je postalo potopljeno s antibioticcima, prekomjernim korištenjem u medicini i u proizvodnji mesa u mesnoj industriji dovelo je do pretjeranog izlaganja.

To pretjerano izlaganje je, pak, dovelo do ozbiljnih problema poput porasta otpornih bakterija i oštećenja probavnog sustava.

Srećom, uzimanje probiotika na redovnoj bazi, a osobito tijekom i nakon kure antibiotske terapije, može uvelike smanjiti neželjene nuspojave koje ti lijekovi mogu donijeti i pomoći pacijentu da se oporavi od svoje zaraze puno brže. Pogledajmo načine na koje probiotici mogu pomoći.

Obnavlja crijevnu floru

Ljudski crijeva su prirodno naseljena sa zdravim, probiotičkim bakterijama. Skoro pa 2/3 ljudskog imuniteta proizvodi i omogućavaju crijeva. Bakterije u crijevima pomažu u probavi, ojačati imunološki sustav i zadržavaju nezdrave bakterije i kvasac.

Antibiotici, međutim, ne prave razliku između tih zdravih bakterija i nezdravih bakterija i pokušavaju ih uništiti.

Rezultat tome je da kura antibiotika može uništiti zdrave probiotičke bakterije i poremetiti tu ravnotežu. Primjena probiotika, međutim, dokazana je da u biti ima mogućnost vratiti tu ravnotežu i izbjeći mnoge probleme povezane sa antibioticima.

Sprječava proljev i drugih probavnih problema

Jedan čest prigovor među pacijentima koji koriste antibiotike – pogotovo ako je kura uzimanja antibiotika duga ili ako doza je visoka – mučnina, povraćanje, proljev i slični probavni problemi.

Koristeći probiotike, međutim, može se vratiti zdrava flora u crijevima (vidi gore), a to opet podržava dobro zdravlje probavnog trakta i čini je manje vjerojatno da će se pojaviti proljev ili drugi probavni problemi.

Ovo može ozbiljno poboljšati razinu udobnosti za pacijente koji se pokušavaju oporaviti od infekcije i spriječiti druge probleme kao što su dehidracija ili neravnoteža elektrolita koju može izazvati proljev.

Dokazuje učinkoviti protiv rezistentnih bakterija

Većina ljudi su svjesni da je jedan od najvećih problema s prekomjernim uzimanjem antibiotika porast sojeva rezistentnih bakterija koje je vrlo teško, ako ne i nemoguće, liječiti.

Zanimljivo je da uzimanje probiotika može čak i pomoći s ovim problemom. U jednoj studiji, bolnički pacijenti koji su uzimali probiotike smanjili su svoje šanse za dobivanje loših rezirtentnih super-bakterije – za zapanjujućih 70 posto.

Ukratko, za pacijente koji se moraju podvrgnuti antibiotskoj terapiji, odgovarajući krug probiotika je prilično visoko na popisu “onoga što moraju jesti”.

Ovi probiotici će vratiti ravnotežu u crijevnoj flori, spriječiti probavne probleme i rezistentne infekcije i općenito će proces oporavka biti lakši za pacijenta.

Popularizacija probiotika

Na policama supermarketa u razvijenim su se zemljama pojavili 1990. godine, a kod nas osam godina kasnije. Probiotici ili “dobre bakterije” u proteklih su 20 godina osvojili svijet pa se tako njihovo tržište sada procjenjuje na 17 milijardi dolara godišnje. – Probiotici su živi mikroorganizmi dodani hrani s ciljem poboljšanja ravnoteže crijevne mikroflore koja je zbog nekog razloga poremećena.

Kao funkcionalni dodaci hrani, probiotici se uglavnom konzumiraju preko fermentiranih mliječnih proizvoda jer je taj oblik najprihvatljiviji za potrošača. Samo spominjanje riječi bakterija kod mnogih ljudi potiče negativnu reakciju, što je pogrešno jer nisu sve bakterije štetne.

Probiotici potječu uglavnom iz dviju skupina bakterija, a to su bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije, koje inače čine normalnu, uobičajenu intestinalnu mikrofloru ljudi. Prema načinu primjene probiotici se mogu podijeliti na bioterapeutike i funkcionalne dodatke hrani. Probiotici kao funkcionalni dodaci pozitivno utječu na ravnotežu crijevne flore.

Stoga često iste probiotičke kulture prehrambena industrija naziva funkcionalnim dodacima hrani, a farmaceutske tvrtke nutraceuticima. Unosimo li tijekom duljeg vremenskog razdoblja dovoljno visok broj tih živih “dobrih” bakterija putem fermentiranog mliječnog proizvoda ili probiotičkog pripravka, možemo očekivati povoljne učinke na naše zdravlje. Iako imaju blagotvoran učinak na naše zdavlje, probiotoci ipak ne mogu zamijeniti antibiotike i različite druge lijekove.

 
(preveo:mag.Alfred Bošković,jutarnji.hr)