STIL ŽIVOTA ILI POUZDANJE U KAPITALIZAM: Uvijek sve potrošim: i što imam i što nemam

U Norveškoj, makar je to bogata zemlja, mnogi su prezaduženi. Problem je da osobito mladi “ne znaju s novcem” pa tako dovode strane “stručnjake” da ih nauče, na primjer iz Poljske

Osobna i zaduženost kućanstava je u Norveškoj viša nego bilo gdje u Europi, konstatacija je organizacije OECD. Tome uvelike pridonose goleme cijene nekretnina, ali je i problem kako Norvežanima jednostavno teško pada razmišljati što će biti sutra.

Blagostanje Norveške nije tako očigledno kao Beverly Hillsa ili Dubaija, ali se ono ipak osjeća na svakom koraku. Svugdje oko središta Osla se mogu vidjeti skupi “terenci”, a luka je prepuna skupih i novih brodica. Gotovo svatko ima vikendicu, ili u brdima ili na obali.

Taj imutak Norvežani mogu zahvaliti svojoj zakladi u koju se slijeva dohodak od njihove nafte i plina. Već kad je nalazište otkriveno tamošnja je vlada osnovala takav fond kako bi od tog blaga imali koristi svi građani, ali i budući naraštaji Norveške. U njemu se trenutno nalazi preko 800 milijardi eura – na nešto manje od pet milijuna stanovnika te zemlje.
Usprkos tome, Norvežani su na samom vrhu ljestvice u Europi po svojim individualnim zaduženjima. Trond Bentestuen koji je na čelu odjela za poslovanje s građanima najveće norveške banke DnB se žali kako su Norvežani postali previše nemarni prema novcu i uvjereni su kako, ma što činili i koliko god potrošili, uvijek je tu država koja će im pomoći.

“Mi smo među najimućnijim zemljama na svijetu i mislim da nas je to bogatstvo učinilo pomalo lijenima. Mi Norvežani moramo učiti od drugih Europljana. Oni bolje razmišljaju i donose odluke tako da smo mi (u banci) odlučili regrutirati obitelji iz tih zemalja da nauče našu djecu kako da upravljaju s onim što imaju”, kaže nam bankar.

Stručnjaci iz nevolje

Početkom godine je Bentestuen poveo inicijativu svoje banke da pronađu takve “štedljivce” koji bi bili dio obrazovnog programa banke za osobne financije, osobito za školarce osnovnih škola u Norveškoj. Izbor je pao na poljsku obitelj četrdesetogodišnje Dorote Dzuiubalke.

Prvi dojam Poljakinje je jasan: “Norvežani ne razmišljaju o svojoj financijskoj budućnosti jer uvijek njihova država skrbi za njih. Nema ničeg lošeg u tome, ali ponekad je dobro kad imate osjećaj kako imate nadzor i punu odgovornost za svoj život”, objašnjava nam Dorota Dzuiubalka. “Mislim da je najvažnija stvar raditi mjesečno knjigovodstvo. Provjeriti na što vam odlazi novac i da si možete postaviti pitanje, trebam li doista trošiti toliko novca?”

Poljska obitelj Dziubalko sada i sama uživa u norveškom blagostanju – ali i dalje vode bilješke o “kućnoj blagajni”

Poljakinja tvrdi kako su njezini zemljaci, silom prilika, u tome postali pravi stručnjaci: “Mi imamo dugu povijest ekonomskih nedaća, a bilo je i doista teških vremena. Planiranje financija je bilo nužnost i postalo je normalan dio naših života. Tako se osjećamo sigurnijima.”

U svakom slučaju, čitavo mnoštvo Norvežana svakako može od nje nešto naučiti: po ispitivanjima OECD-a, u drugim zemljama Europe je prosječno 9,5% stanovništva opasno prezaduženo, u Norveškoj je ta stopa oko 30%!

“Ne razmišljam o budućnosti”

Ali ne čini se baš da to zabrinjava mnogo stanovnika te kraljevine. Pitamo skupinu mladih djevojaka koje sjede u kavani na pomodnoj obali Osla, štede li novac. Smiju se i priznaju da ne štede, a niti nemaju nekakav plan za budućnost.

“Potrošim sav svoj novac kad izađem van preko vikenda”, kaže nam jedna od njih. A što planiraju za budućnost? “Ne razmišljam o tome”, kaže nam druga i sve se smiju. “Kad dobijem novac, uvijek ga potrošim. Uvijek sam u minusu na kraju mjeseca.” Ne samo ove djevojke, takvo razmišljanje je široko rašireno i među ostalim mladima u Norveškoj.

S jedne strane, jedva da se netko od njih mora bojati za budućnost: nezaposlenost je niska – oko 4%, a plaće su odlične. Ali zašto usprkos tome mnogi od njih žive “u minusu” i zadužuju se “preko glave”?

Ellen Nyhus koja se bavi ekonomskim ponašanjem i predaje na sveučilištu Agder u Krisiansandu nam objašnjava: “Mislim da je mnogim mladima šok kad napuštaju domove svojih roditelja. Do tada su živjeli ugodnim životom u domu srednjeg sloja i onda im je vrlo teško prilagoditi svoje izdatke mnogo manjim prihodima kakve imaju kao mladi zaposlenici.”

Blagostanje nije tako upadljivo, ali je očito na svakom koraku. Ipak, nije loše i razmisliti o vlastitoj budućnosti.

Izgubljena i skandinavska promišljenost?

Ipak, čini se kako će blagostanje u Norveškoj potrajati. I za ovu godinu se u toj zemlji predviđa gospodarski rast od 2%, a već ionako skupe nekretnine postaju sve skuplje. Ali ta zemlja je uvelike ovisna o cijeni nafte i plina. Dramatičan pad cijene nafte je uznemirio norvešku industriju, a neki stručnjaci strahuju i da su tamošnje cijene nekretnina “mjehur od sapunice” koji bi lako mogao pući svakog trenutka.

Stariji naraštaji Norvežana pamte i druga vremena i objašnjavaju nam kako je njihova glavna nacionalna osobina prava skandinavska promišljenost i mudrost gdje se svaka greška skupo plaća. Možda je vrijeme i da tu mudrost prenesu svojim mladima.

To je motiv i za Bentestuena da u ime svoje banke poziva takve strane “stručnjake” i vodi ih po norveškim školama. Uvjeren je da se to isplati: “Susrećemo te mališane kad počnu svoj odrasli život i kad žele ispuniti svoje snove, kupiti svoju kuću ili novi auto. I vidimo onu djecu koja nisu naučila osnove vlastitog računovodstva i koja tek onda shvaćaju da ne mogu ispuniti svoje želje zbog grešaka koji su načinili kad su bili mlađi.”
 
(dw.de/uredio:nsp)