Uklonite ova 4 sastojka hrane na 2 tjedna i vidjet ćete drastičnu promjenu zdravlja

Preporuka je ukloniti pšenicu, mliječne proizvode, soju i kukuruz iz svoje prehrane. Treba eliminirati sumnjivu hranu na dva tjedna, a zatim procijeniti kako se osjećate

Nisu samo masti, sol i šećer u prerađenoj hrani krivi za pretilost i poremećaje prehrane, već i neraznovrstnost hrane, tvrdi jedan istraživač, a prenosi infowars.com

Ukoliko se izuzme šećer, otprilike 80% svih kalorija u prerađenoj hrani čini kombinacija 4 sastojka.

Na temelju nekoliko drugih studija, profesor genetske epidemiologije s Kraljevskog koledža u Londonu i autor knjige “Mit o prehrani”, Tim Spector, rekao je da je restriktivna priroda visoko obrađene hrane, koja sadrži samo par sastojaka, odgovorna za neraznovrsnost naše crijevne flore i da nas to čini bolesnima.

“Nije novost da takva hrana, koja predstavlja kombinaciju zasićenih masti, kalorija, šećera i kemikalija, a koja ne sadrži vlakna, nije dobra za nas.

Neraznovrsnost prehrane je faktor na koji nitko ne obraća pažnju, a 80% prerađene hrane čine samo 4 sastojka : kukuruz, pšenica, soja i meso”, napisao je on.

Da su ova 4 sastojka dobra, bilo bi mnogo zdravih nacija svuda diljem svijeta. Naprotiv, ogromna količina ove takozvane “zdrave hrane” pretvara nas u najbolesnije ljude na planeti.

“Radi usporedbe, naši preci su prije 15.000 godina redovito unosili oko 150 sastojaka tjedno”.

Sin ovog istraživača se javio kao dobrovoljac koji će se probati hraniti nezdravo deset dana. Prije i poslije “dijete” su uzeti uzorci njegove stolice.

Pored toga što je on bio letargičan i bolestan, uzorci su pokazali da se njegova crijevna flora znatno osiromašila, pri čemu je oko 40% vrsta nestalo za samo 3 dana.

Monsanto ubacuje svoje patentirane gene u skoro 95% soje i 80% svog kukuruza, a uspio je pridobiti brojne biotehnološke tvrtke koje lažno vjeruju da je takva hrana zdrava.

Ako ta hrana stvarno loša po nas, zašto je onda želimo jesti? Spector navodi da ona stvara određene loše bakterije u našoj crijevnoj flori koje nas navode da jedemo što više prerađene hrane:

“Svaka vrsta mikroba voli određene izvore hrane, što im omogućuje da se hrane i razmnožavaju. Oni dakle imaju svoj vlastiti evolucijski nagon za održavanje svoje ekološke niše i učinit će sve da osiguraju svoj opstanak. To uključuje i slanje signala domaćinu da žele više loše hrane kojom se hrane”.

Spektorov savjet za potrošače je jesti što raznovrsniju hranu, najviše svježe voće i povrće koje pruža esencijalne vitamine i vlakna. On također smatra da proizvođači trebaju preformulirati svoje proizvode tako da oni budu raznovrsniji.

“Treba više koristiti orašaste plodove, sjemenke i povrće s visokim sadržajem vlakana”.

“Proizvođači bi trebali biti svjesni da postoji potražnja za hranom koja je bolja za crijevnu floru”.

Nutricionista Kery Rackston je također pozvala proizvođače hrane da prihvate odgovornost za krizu pretilosti, poduzimajući proaktivne korake da preokrenu proces.

“Prerađena hrana je dio naše moderne kulture, ali tvrtke mogu pomoći potrošačima tako što će smanjiti broj kalorija u proizvodima, a povećati sadržaj vlakana”, rekla je ona.

Netolerancija na gluten nije više nešto što se rijetko sreće. Istraživači su u potpunosti svjesni da postoji problem s modernim uzgojem pšenice.

Pšenica je daleko od zdrave hrane. Čini nas pretilim, stvara plinove i okreće nas protiv vlastitih crijeva.

Mliječne proizvode obrađuje čovjek, homogenizujući ih i pasterizujući, da bi na kraju od njih napravio beskorisnu hranu bez nutrijenata.

Mnogi proizvodi s sojom blokiraju proizvodnju tiroidnog hormona i smanjuju energiju organizma inhibirajući tirozin kinaze, enzime koji prenose energiju od jedne molekule do druge. Ovi enzimi dovode do podjele stanica, poboljšanja pamćenja, obnavljanja tkiva i održavanja i regeneracije krvnih žila.

Spector također navodi da bi rješenje mogli biti probiotici.

“Personalizirani jogurti bi mogli biti rješenje, a za tako nešto je potrebno testirati crijevnu floru ljudi i podijeliti ih u grupe. To ne bi trebao biti problem”.

Nedavna studija Sveučilišta u Pittsburghu je istaknula kako brzo osjetljiva crijevna mikroflora može promijeniti nabolje ili nagore uz promjene u prehrani.

Skupina afroamerikanaca je na dva tjedna zamijenila visoko kaloričnu zapadnjačku prehranu za ruralnu afričku prehranu, koja podrazumijeva grah i povrće.

Istraživači su otkrili da je svaka skupina brzo preuzela biomarkere druge grupe uključujući bakterijsku aktivnost, fermentaciju vlakana i upala crijeva.

Vodeći istraživač Stephen O’Keefe je rekao: “Ova otkrića predstavljaju dobre vijesti. Za samo dva tjedna, promjena prehrane je smanjila biomarkere koji predstavljaju rizik od nastanka raka”.

Preporuka je ukloniti pšenicu, mliječne proizvode, soju i kukuruz iz svoje prehrane. Treba eliminirati sumnjivu hranu na dva tjedna, a zatim procijeniti kako se osjećate. Eksperimentirajte s različitom hranom, slušajte svoje tijelo i vremenom ćete utvrditi što vam prija, a što ne.
 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)