ALKOHOLIZAM U DRUŠTVU: Pročitajte ovih 10 zabluda o alkoholu, možda ćete se iznenaditi!

Kriza je sve dublja, a problema sve više. Za alkoholom se poseže sve češće, kako u Hrvatskoj, tako i na cijelom Balkanu.

Po rezultatima mape svijeta WHO-a prema konzumaciji alkohola, od zemalja regije Balkana najviše alkohola u prosjeku popiju Hrvati i Srbijanci

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je procjene o konzumaciji alkohola u većem dijelu svijeta. Na jednoj od mapa koje je na osnovu tih podataka objavio portal “ChartsBin”, može se vidjeti konzumacija alkohola po glavi stanovnika u svakoj od država, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema toj mapi, po konzumaciji alkohola od zemalja regije Balkana najviše alkohola u prosjeku popiju Hrvati i Srbijanci.

Naime, prema ovom istraživanju građani Hrvatske u prosjeku popiju 15,1 litara alkohola po stanovniku na godišnjoj osnovi, dok građani Srbije popiju 11,12 litara godišnje po osobi.

Nakon ove dvije zemlje, slijedi Bosna i Hercegovina gdje se godišnje popije 9,6 litara alkohola po stanovniku, pa Makedonija sa 8,5 litara i Albanija sa 6,7 litara po stanovniku.

Među evropskim zemljama u kojima se godišnje popije najmanje alkohola nalaze se Turska sa 2,9 litara po osobi, Norveška sa 7,8 litara, Švedska 10,3 litara, Italija 10,65 i Grčka 10,8 litara po osobi.

S druge strane, najveći korisnici alkoholnih pića po glavi stanovnika su iz Moldavija, čiji stanovnik u prosjeku popije 18 litara pića godišnje, a slijede Češka, Mađarska i Rusija.

Prema ovom istraživanju, najmanje alkohola pije se u Sjevernoj Africi i u zemljama Bliskog istoka.

Pročitajte ovih 10 zabluda o alkoholu, možda ćete se iznenaditi!

Alkohol je psihoaktivna droga, a to što je legalan ne umanjuje njegovu štetnost i posljedice koje izaziva, započinje se priča o zabludama o alkoholu

“Alkohol ne može poboljšati krvnu sliku, ne popravlja apetit, ne može pospješiti fizičku i psihičku snagu, prosto rečeno – nema nikakvih blagodetnih djelovanja za organizam.

Crveno vino ne stvara crvena krvna zrnca, kao što se vjeruje. To su zablude koje su duboko ukorijenjene u društvu i predstavljaju običaje i vjerovanja koja se prenose s generacije na generaciju”, u želji da se razjasne neke od najčešćih zabluda kada se radi o problemu pijenja koji vrlo često preraste iz umjerenog u rizično , a zatim i nekontrolirano opijanje.

Alkohol je samo loša navika

Alkohol nije posljedica neke mane ili lošeg karaktera, kako se obično misli, već predstavlja ozbiljno oboljenje koje se na vrijeme treba prepoznati i liječiti – to je bolest središnjeg živčanog sustava koja uzrokuje teške fizičke, mentalne, društvene i ekonomske posljedice na pojedinca, ali i društvo u cjelini. Sam alkohol je otrovan za organizan i povećava rizik od razvijanja više od 60 različitih bolesti – rak, srčane bolesti, hipertenziju, depresiju, cirozu jetre i druge.

Na razini Europe, procjenjuje se da alkohol svake godine uzrokuje oko 50.000 smrti od raka. Procentualno gledano, oko 6,5% svih smrti posljedica je alkohola, koje je drugi po redu uzročnik lošeg zdravlja ljudi (poslije cigareta) i povezan je s kratkotrajnim i dugotrajnim rizicima mortaliteta. Prometne nesreće, kriminal, silovanja, nasilje u obitelji, slabljenje produktivnosti – samo su neke od posljedica opijanja.

Alkohol je dobar za cirkulaciju

Tijekom hladnih dana, ljudi često konzumiraju alkohol kako bi se ugrijali. Opravdanje za to nalaze u činjenici da se organizam odmah zagrijava nakon prvog pića. Osjeća se ugodna toplina, lice se zarumeni, ali je efekt toga samo trenutni. Istina je da alkohol uzrokuje širenje krvnih žila čime se povećava gubitak tjelesne temperature.

Prirodna reakcija na hladnoću je sužavanje krvnih žila i žila kako bi se smanjio “dodir” unutrašnjosti organizma s vanjskom površinom (kožom). Zato razmislite dva puta prije nego što sljedeći put spas od hladnoće potražite u kuhanom vinu ili rakiji.

Alkohol popravlja raspoloženje

Često osobe koje imaju neki problem, ili su pod stresom, utjehu traže u piću, a time nesvjesno otvaraju samo dodatni problem. Alkohol je okidač za depresiju – oko 200.000 epizoda depresije godišnje, na razini Europe, uzrokovano je alkoholom, dok se procjenjuje da je svako šesto samoubojstvo posljedica prekomjernog opijanja.

Alkohol izravno utječe na povećanje biološkog stresa u tijelu. Tijekom pijenja u organizmu se povećava razinu adrenalina, što prividno može izazvati osjećaj opuštenosti, dok organizam zapravo samo dolazi pod dodatni stres i napetost.

Pijenje je samo moj problem

Procjenjuje se da opijanje jedne osobe prosječno utječe na pet drugih osoba u okruženju. Osoba koja ima problem s opijanjem zanemaruje svoje svakodnevne obveze, gubi produktivnost na poslu, ne ispunjava ili zanemaruje svoje bračne i obiteljske dužnosti. Mogu prestati kad poželim. Veliki broj ljudi može prestati kada to i odluči, ali prestanak traje u prosjeku do šest mjeseci.

Nakon toga opijanje opet postaje obrazac ponašanja. To nema veze sa slabim karakterom jer ovisnost od alkohola preuzima kontrolu nad pijenjem i samim čovjekom, pa tako ovisnik nema svijest kada je prešao granicu. Pogrešna je osuda obitelji i društva kada ovisnici ne istraju u namjeri da prestanu piti – to je složen i dug proces, koji je neophodno da bude praćen stručnim nadzorom.

Alkoholičar – skitnica, propalica, nezaposlen, bez igdje ikoga

Alkoholizam ne bira ljude po spolu, dobi, obrazovanju. “Alkoholičar” može biti i ugledna osoba koja normalno ide na posao, cijenjen je radnik, ali nakon posla ili vikendom poklekne pred željom za pićem. Također, pogrešna je predrasuda da ovisnici piju svaki dan – oni mogu ne piti tjednima, mjesecima, ali zato samo jedna čaša može biti okidač za novo opijanje.

Sa druge strane, postoji i kategorija ovisnika koji svakog dana piju određenu količinu alkohola, tako da nisu nikada ni potpuno pijani, ali ni trijezni. Mogu voziti, prošlo je više od sat-dva kako sam pio / la. Nakon sat vremena od pijenja razinu alkohola u krvi je najveći. Ukoliko ste, primjerice, popili četiri čaše vina, razina alkohola u krvi biće oko jednog promila zbog čega je vožnja potpuno neprihvatljiva.

Nikakva kamuflaza poput bombona, žvaka ili osvježivača daha ne mogu pomoći na alko testu. Za potpunu apsorbciju alkohola u krvi potrebno je 24 sata, tako da se ni ujutro, nakon burne noći, ne preporučuje sjedanje za volan. Jetra alkohol vrlo sporo razgrađuje, pa se tako za sat vremena razgradi prosječno oko 0,15 promila alkohola.

Treba se dobro najesti ukoliko se ne zeliš napiti

Hrana može utjecati jedino na odlaganje osjećaja pijanstva. Samo će odgoditi apsorpciju alkohola u krvotok, ali nikako neće da je zaustavi. Što znači, koliko pijete toliko ćete se na kraju i napiti, bez obzira na prethodni obrok. Također, često ljudi vjeruju da će ih kava otrijezniti i ukloniti mamurluk – kava je diuretik i djelomično može razbudi osobu, ali će zato negativno utjecati na dehidraciju organizma.

Najveći krivac za glavobolju “jutro poslije” je dehidracija organizma koju uzrokuje alkohol, a kava dodatno to pospješuje. Stara izreka kaže: “Dajte pijanom čovjeku šalicu kave i sve što ćete imati je jedan sasvim budan pijanac.”

Kada se neko napije treba ga ostaviti da odspava, da se otrijezni

Najgore što se može učiniti u takvoj situaciji je da se ostavi osoba sama, u autu ili nekoj sobi. Alkohol usporava rad srca, disanje, snižava krvni pritisak što u nekim slučajevima može dovesti do kome i smrti, a još jedna od opasnosti je da ta da pijana osoba može se uguši tijekom povraćanja. Pijanu osobu treba staviti da leži na boku, pod stalnim nadzorom, a ukoliko se primijeti da disanje i puls slabe, obavezno treba pozvati Hitnu pomoć.

Mogu sam da se izborim sa alkoholom, ne treba mi liječenje

Vrlo je ustaljeno mišljenje da ljudi mogu sami da se izbore s alkoholizmom. Zbog društvenih stigmi, osobe koje imaju problem s prekomjernim opijanjem nerijetko kriju ovisnost čak i od najbližih. Alkoholizam nije bolest koja se liječi i izliječi, kao ni bilo koja druga bolest ovisnosti. Bitno je da se ovisnik na vrijeme javi na liječenje. Ovo je bolest s visokim stupnjem recidiva, zato je pridržavanje savjeta liječnika, kao i odgovorno ponašanje pacijenta tijekom liječenja od neprocjenjive važnosti.
 
(vestinet/uredio: nsp)