Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska » HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 10.dio – Kapitalizam, propao projekt!

HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 10.dio – Kapitalizam, propao projekt!

hrvatska-EUUmjesto za hranu, Hrvati plaćaju račune. Ulaskom Hrvatske u EU nakon 23 godina uništen je tisućuljetni san o samostalnosti i neovisnosti. Hrvatska se još jednom pokazala da ne zna voditi svoju zemlju zbog mentaliteta, već da je jako dobar sluga.

Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, koje je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema tim podacima, Hrvatska ima ukupno 4.284.889 stanovnika, od čega 3.632.461 osoba ulazi u kategoriju radno sposobnog stanovništva starijeg od 15 godina.

Nezaposlenim se osobama pak smatraju oni koji tada nisu obavljali nikakav posao, ali su četiri tjedna unazad aktivno tražili posao te bi u iduća dva tjedna započeli ponuđeni posao, a njih je ukupno 292.282 ili 8 posto.

Najviše je, 1.834.014 ili 50,5 posto njih bilo neaktivno, a ponajprije je riječ o umirovljenicima (58 posto), učenicima i studentima (18 posto), osobama koje se bave obvezama u kućanstvu (12 posto) te ostalim neaktivnim osobama (12 posto), za koje se može nazvati obeshrabrenim radnicima.

Prema podacima, oko trećine stanovnika u Hrvatskoj, odnosno njih 1.397.825 ili 32,6 posto, živi od prihoda od stalnog rada, a njih više milijun ili 25,6 posto živi od starosnih i ostalih mirovina. Nezaposlenost mladih do 25 godina iznosti oko 55%, u razini s Grčkom i Španjolskom.

JAVNI DUG ĆE DO KRAJA 2014. PREMAŠITI 85 POSTO BDP-a Zadužili smo svako dijete za 265.000 kuna, a tek do prije par godina je dug po osobi bio 64.000 kuna! Kako to?

U stručnim teorijskim tumačenjima javnog duga može se, između ostaloga, pročitati i ovo upozorenje: javni dug dugoročno djeluje na akumulaciju i potrošnju budućih naraštaja jer teret opslužvanja duga smanjuje mogućnost potrošnje stanovništva. Što to znači u praksi, konkretno u Hrvatskoj, čiji je javni dug na kraju 2013. godine, prema procjeni Hrvatske narodne banke, bio 213 milijardi kuna?

U Hrvatskoj danas živi oko 800 tisuća djece i mladih, dakle osoba mlađih od 18 godina, onog budućeg naraštaja koji će nositi teret vraćanja javnog duga. Računica je jednostavna: svako to dijete već je sada zaduženo za 265 tisuća kuna. Iako ga nitko nije ništa pitao – jer mlađi od 18 godina ne glasuju na izborima pa nisu mogli ni odlučivati o odabiru vlasti – svako to dijete morat će u budućnosti plaćati veće poreze i više svog novca davati državi, a manje ga trošiti na sebe, da bi se taj golemi javni dug mogao vratiti.

Duboko u crvenom

Ekonomska teorija nadalje kaže da veliki vanjski dug smanjuje gospodarski rast jer umjesto akumulacije privatnog kapitala dolazi do akumulacije državnog duga. U trenutku prodaje državnih obveznica (čime se država zadužuje) štednja stanovništva se premješta: umjesto da se ulaže u kuće, dionice ili obveznice tvrtki, štednja odlazi u državne obveznice.

Kako je Hrvatska uopće došla do 213 milijardi kuna javnog duga koji čini 64 posto BDP-a? Prije nego što rekapituliramo gomilanje duga, podsjetimo da je 60% posto BDP-a svojevrsna crvena linija: kada javni dug preskoči tu liniju, smatra se da država ulazi u dužničke probleme. U posljednjih pet kriznih godina povećan je javni dug u svim članicama EU, osim u Mađarskoj i Švedskoj. Podaci Eurostata govore da je ukupni javni dug zemalja EU povećan sa 74 posto na preko 85 posto BDP-a.

No, velike su razlike u zaduženosti među članicma EU. Najveći javni dug u odnosu na BDP ima Grčka, čak 157 posto, dok su Estonija, Luksemburg i Bugarska zadužne za manje od 25 posto BDP-a. Hrvatska je u godinama krize drastično povećala javni dug, gotovo ga udvostručila.

hrvatska-pakao

 

EKSPLOZIJA OVRHA U 2013. Broj oduzetih nekretnina u sedam godina povećao se čak 20 puta!

Šokantan skok ovrha u 2013.: od 1. siječnja do 10. prosinca ukupno je dužnicima oduzeto 6488 nekretnina, 1643 više nego cijele 2012.

“Do prije deset dana razmišljali smo o tome da si zavežemo cigle za noge i skočimo u Savu. Iz stana smo trebali biti izbačeni 15. prosinca, ali nam je banka dala vremena do 25. prosinca. Točno do Božića. A onda… Ne znam.” – na rubu plača ispričala nam je žena u ranim tridesetim godinama koja sa zaručnikom živi u stanu za čiju su kupnju 2007. digli kredit u Zagrebačkoj banci. Rata 3000 kuna na 30 godina.

Život joj se pretvorio u pakao, a kako bi od svoje životne drame zaštitila zdravlje roditelja, inzistirala je da joj ne otkrijemo identitet (podaci poznati redakciji).

Tata je prije nekoliko mjeseci doživio infarkt, a majka dobila rak. Samo zbog njih, nemojte mi objaviti ime – zamolila je.

Kad je prije četiri godine ta mlada medicinska sestra zajedno sa zaručnikom kupila stan na kredit, sve se činilo idealnim. Imali su posao, svaki prosječnu plaću od 5500 do 6000 kuna. A onda se sve počelo urušavati.

Ove godine probijen je crni rekord ovrha: samo do 10. prosinca, građanima je ovrhom oduzeto 6488 nekretnina, što je 1643 više nego cijele 2012.! Tada ih je oduzeto 4845.

Dakle, u prosjeku je svakoga dana tijekom ove godine, do 10. prosinca, bez krova nad glavom zbog dugova ostalo 18 obitelji ili pojedinaca. Udio tvrtki je zanemarivih 10 posto.

Šokira činjenica da toliki skok broja ovrha u jednoj godini nije zabilježen od početka ekonomske krize!

Te 2008. zbog dugova je oduzeto 2106 nekretnina, a iduće godine 2579. U vrijeme kada se recesija razmahala do te mjere da su građani ubrzano počeli tonuti u minuse i prestali plaćati kredite zbog masovnih otkaza i smanjenja plaća, 2010. oduzeta su 3664 stana, kuće, vikendice, zemljišta…

Zatim je 2011. pukao balon s kreditima u švicarskim francima. Rate kredita rasle su i do 300 posto. Postalo je nezidrživo, a ništa bolje nije bilo ni prošle godine. Unatoč tome, 2011. je ovršeno 4266 nekretnina, a prošle godine “samo” petstotinjak više.
Siromasi i beskućnici

Ako se usporedi stanje od početka krize 2008. s prvih 11 mjeseci 2013., broj ovrha povećao se trostruko, a od 2006. do danas više od 20 puta!

Pogledaju li se najnoviji podaci Fine, ovogodišnja rekordna brojka oduzetih nekretnina ne začuđuje: u blokadi je u rujnu bilo 281.571 građanin s ukupnim dugom od čak 22 milijarde kuna.

Prema podacima HNB-a, od 1. siječnja do 30. rujna 2013., dakle u samo devet mjeseci, nenaplativa kreditna zaduženja građana povećala su se za 1,33 milijarde kuna u odnosu na cijelu 2012.

Straši podatak da se u čak 90 posto slučajeva ovrha provodi nad običnim građanima, a ne nad tvrtkama. To su ljudi iz srednjeg sloja koje je galopirajuća kriza pretvorila u siromahe i beskućnike.

“U najvećem broju slučajeva ovrhovoditelji su financijske institucije, ponajprije banke, kartičarske kuće, osiguravajuća društva i štedno-kreditne zadruge, zatim fizičke osobe te državne institucije”, stoji u najnovijem broju biltena Zane koji objavljuje Zagrebačka banka.

Banke uobičajeno ne žele otkriti koliko su nekretnina dobile ovrhama. Sve veće banke odgovorile su nam da je broj naplata dugovanja ovrhama nad nekretninama mali, unatoč rastu nenaplativih kredita.

ALARMANTNI PODACI Hrvatska na prvom mjestu u Europi po broju mrtvih u nesrećama!

Hrvatska je po smrtnosti od raka osoba starijih od 65 godina među najgorim zemljama EU-a. Točnije, drži drugo mjesto sa 1937 umrlih muškaraca na 100.000 stanovnika odmah iza Estonije, a kad je riječ o ženama situacija je nešto bolja je od raka umire 913 žena na spomenuti broj stanovnika što Hrvatsku smješta na četvrto mjesto.

Pokazuju to rezultati Eurostata, službenog statističkog izvješća EU-a o smrtnosti starijih od 65 godina. Po umrlim muškarcima od infarkta na trećem smo mjestu iza Rumunjske i Finske i bilježimo 588 umrlih na 100.000 stanovnika. Smrtnost žena od srčanog udara je 328 na 100.000 a najgore su Malta s 455 i Rumunjska s 412 umrlih žena.

Zanimljivo je da Francuska i dalje drži drugo ali pozitivno mjesto s brojem umrlih od infarkta . Začudno, na 100.000 Francuza od srčanog udara umire samo njih 168, a Francuskinja 85. Od Francuza je bolji samo mali Lihenštajn s 80 umrlih muškaraca i 41 ženom na 100.000 stanovnika ali u toj državi ukupno živi samo 33.000 stanovnika.

Neslavno prvo i drugo mjesto po umrlima u raznim nesrećama u EU-u drže Slovenija i Hrvatska. Tako u Sloveniji na 100.000stanovnika u nesrećama umire 240 Slovenca i 143 Slovenki, te 226 Hrvata i 182 Hrvatice starije od 65 godina.

hrvatska-ekonomija

Grci i Hrvati najlošije su vodili ekonomiju u doba krize!

POLJSKA  Gazeta Prawna izračunala je kumulativni tijek BDP-a od 2007. godine do danas u državama članicama EU. Prema tom izračunu, odnosno padu BDP-a od 9,6 posto Hrvatska je druga najgora zemlja u Europskoj uniji, a lošije su gospodarstvo vodili su samo Grci koji imaju pad od 23,4 posto!

Grčka će se izvlačiti iz krize desetljeće, a Talijani, Irci i Španjolci 3 do 4 godine

Poljaci su ostvarili najveći rast od 2007. godine do danas i to u razini od 19.7 posto. Ta je zemlja poznata i po tome što za vrijeme krize nije pala u recesiju. Slovaci su na 11,4 posto, a Njemačka je na stabilnih 4,2 posto. U rangu Hrvatske je Italija s padom od 8,5 posto, Portugal s padom od 7.1 posto te Irska s padom 6,7 posto.

Poljaci tvrde da će zemlje poput Italije, Irske i Španjolske doći na razinu iz 2007. godine za najmanje 3 do 4 godine. Grci će na tu razinu prije krize doći za najmanje desetljeće, dok se Hrvatsku  nisu usudili prognozirati.

Tablica je napravljena na način da se kao polazni BDP uzeo onaj iz posljednje godine prije krize a to je 2007. godina. Taj BDP usporedio se s projiciranom MMF vrijednošću BDP-a za tekuću godinu, a uzela se u obzir i razina inflacije.

DEPRESIVNA NACIJA? Hrvatska u svjetskom vrhu po broju stanovnika s depresijom

Prema najnovijem istraživanju koje je objavilo australsko Sveučilište u Queenslandu, Hrvatska se našla među zemljama s najvećom stopom depresije.

Studija koja je objavljena u časopisu PLOS Medicine iskoristila je podatke o rasprostranjenosti, učestalosti i trajanju depresije. Globalno, rezultati su pokazali da je depresija drugi vodeći zdravsvteni problem koji uzrokuje nesposobnost, a dijagnosticirana je u samo malo iznad četiri posto svjetske populacije.

Mapa pokazuje koliko stanovnika u svakoj pojedinoj zemlji koja je obuhvaćena istraživanjem ima dijagnozu kliničke depresije.

Prema njoj se vidi da Hrvatska spada u sami svjetski vrh jer 7% posto stanovnika ima postavljenu dijagnozu.

depresija-Hrvatska

 

‘NAMA JE DOMOVINSKI RAT JOŠ UVIJEK VAŽNIJI OD EKONOMIJE!’ Znanstvenik sa Cambridgea Josip Glaurdić

Naše istraživanje pokazuje da na to za koga će tko glasati najviše utječe iskustvo s početka 90-ih godina

Hrvatsko društvo vrlo je podijeljeno i rastrzano po povijesno-ideološkim i svjetonazorskim osnovama, što je ponukalo Josipa Glaurdića sa Sveučilišta u Cambridgeu te Vuka Vukovića sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa da istraže razloge i takvih političkih podjela, odnosno rascjepa, u Hrvatskoj.

Posebno smo bili zainteresirani za usporedbu u kojoj mjeri je obrazac glasačkog izbora uvjetovan recentnom prošlošću, a u kojoj je uvjetovan gospodarskom izvedbom stranaka na vlasti – kaže nam Glaurdić.

Očekivali smo i nadali se kako će utjecaj recentne prošlosti s protekom vremena blijediti, dok će utjecaj gospodarske izvedbe postajati sve snažnijim. Kako bi veza između društva i političkog sustava funkcionirala na pravi način, potrebno je da glasači na vlast biraju sposobne, odnosno da barem s vlasti zbacuju nesposobne. Dakle, željeli smo ustanoviti funkcionira li ta veza u Hrvatskoj – ističe Glaurdić.

Izvor koji smo koristili za naše analize jest baza podataka koju smo sami izgradili koristeći podatke niza državnih institucija o populaciji svih hrvatskih gradova i općina za period od 1999. do danas. Od glasačkog izbora, preko nezaposlenosti, plaća i mirovina, pa sve do obrazovanosti, aktivnosti, starosti, veličine naselja i slično.

Što je najvažnije, naša analiza također uključuje izloženost grada ili općine ratnim stradanjima u Domovinskom ratu. Kao aproksimaciju izloženosti zajednice ratnim stradanjima koristimo udio invalida Domovinskog rata u populaciji. Važno je pripomenuti kako tu koristimo podatke o invalidima koje je fizički popisao Državni zavod za statistiku 2001. godine, a ne kasnije podatke HZMO-a. O nedostatcima te varijable dalo bi se raspravljati, no čim pogledate kartu Hrvatske s tim brojkama – intuitivno vidite da je korisna jer udio invalida Domovinskog rata u populaciji vrlo vjerno prati liniju fronte.

stopa-nezaposlenosti

OTETA BUDUĆNOST VELIKA ANALIZA: ŽIVOT U HRVATSKOJ 2021. Što nas čeka ako se odmah ne promijenimo

 Hrvatska je u proljeće 2011. godine bila država starih ljudi, sa sve manje djece…

Hrvatska je u proljeće 2011. godine bila država starih ljudi, sa sve manje djece, sa samo 41 posto radno aktivnih koji doista i rade, s tek 19 posto visokoobrazovanih, s rastućom nezaposlenošću i sve većim brojem umirovljenika.

Podaci iz Popisa stanovništva, koji odražavaju stanje države iz ožujka 2011., nisu dali povod optimizmu. Međutim, ono što će pokazati podaci za sedam godina, kad bi se trebao provesti novi popis, bit će kudikamo gori – ne budu li u tom razdoblju provedene ozbiljne, pa i skupe reforme, prvenstveno na području obiteljske i pronatalitetne politike te području skrbi o starijim osobama.

Vitalne statistike

Jer, na osnovi kvalificiranih procjena temeljenih na popisnim podacima te na ekstrapolaciji trendova iz vitalne statistike, s priličnom sigurnošću možemo tvrditi da će nas 2021. godine biti oko 120.000 manje nego danas. Prema dobnim skupinama, značajno će se smanjiti populacija mlađa od 30 godina, a bitno će narasti ona starija od 65 godina. Najveći porast bit će među osobama starijim od 80 godina, kojih će biti čak 40 posto (ili oko 70.000) više nego danas.

Istodobno, i dalje će opadati broj rođene djece, a rasti broj žena koje tijekom života neće rađati. Prema procjenama, čak svaka četvrta žena koja će te 2021. godine imati između 35 i 39 godina bit će nerotkinja. Broj novorođene djece, po sadašnjim pokazateljima, sigurno će pasti ispod 40.000 godišnje. Ta psihološka barijera od 40.000 u povijesti je probijena samo jednom, tijekom 2003., kad je rođeno 39.668 djece, a takav pad smatra se izravnom posljedicom tadašnje odluke da se bitno snize porodiljne naknade.

I sa sadašnjim brojem novorođene djece (2012. rođeno je 41.771 dijete) Hrvatska je u negativnom demografskom saldu, jer godišnje umre oko 10.000 ljudi više nego što ih se rodi. Tijekom 2021. godine taj će odnos biti još lošiji – prema objektivnim procjenama, rodit će se tek nešto više od 38.000 djece, a umrijet će 51.000 ljudi.

Najbrojnija dobna skupina u hrvatskoj populaciji u vrijeme sljedećeg Popisa stanovništva bit će ljudi u 60-im godinama. Dakle, neizbježno će se nastaviti proces demografskog starenja koji traje već duže vrijeme. Hrvatska je zemlja vrlo niskog fertiliteta, odnosno žena reproduktivne dobi rađa manje od 1,5 djeteta. A takva kombinacija kontinuiranog vrlo niskog fertiliteta i stare populacije čini demografski oporavak Hrvatske gotovo nemogućom misijom.

U proljeće 2011. godine prosječni je Hrvat imao 42 godine, što je 11 više nego sredinom prošlog stoljeća. Hrvatska je tako ušla u krug zemalja čija je populacija u fazi duboke starosti. Za sedam godina ta će se starost populacije povećati za još dvije godine.

Posebice stari ženska populacija, čija bi starost mogla doseći 45 godina – rekao je dr. Čipin.

Život s roditeljima

Životni se vijek iz godine u godinu povećava te se očekuje da će dijete rođeno 2021. godine u Hrvatskoj doživjeti više od 80 godina – očekivana životna dob bit će 80 godina za dječake i 82,5 godina za djevojčice. Životni vijek i dalje će biti niži nego u najrazvijenijim europskim zemljama, poput Švicarske ili nordijskih zemalja, u kojima je ta razina već sada dosegnuta, no – prvenstveno zahvaljujući razvoju medicine i lakšim životnim uvjetima – život se u Hrvatskoj produžuje jednakim ritmom kao i u tim zemljama, odnosno oko 2,5 godina tijekom svakog desetljeća.

No, osim rastom očekivanog trajanja života, demografsko je starenje u velikoj mjeri rezultat i smanjenja broja živorođene djece posljednjih nekoliko desetljeća. U Hrvatskoj je dodatni problem što je uz demografsko starenje na djelu i depopulacija, odnosno pad broja stanovnika. Preokrenuti dvadesetogodišnji trend depopulacije potez je koji bi zasigurno usporio proces demografskog starenja, a nastavak depopulacije samo će ga dodatno ubrzati – objasnio je dr. Čipin.

Projekcije, međutim, pokazuju da bez ozbiljnih intervencija preokreta neće biti.

Tome pridonosi i činjenica da se mladi, kao i u većini južnoeuropskih zemalja, jako kasno sele od roditelja, kasno se osamostaljuju, a time sve kasnije stupaju u ozbiljne veze i sve kasnije imaju djecu. Sukladno tome, očekivani broj djece je, s obzirom na stariju dob prvorotkinja, manji. Trenutno u Hrvatskoj s roditeljima živi čak 26 posto mladih od 30 do 34 godine, a 2021. godine taj će udio narasti na 30 posto.

Pirova pobjeda

Hrvatska je po tom udjelu pri vrhu Europe, ako ne i na samom vrhu, osobito kad se radi o muškoj populaciji. Što je veći udio mladih koji žive s roditeljima, niži je fertilitet. Hrvatsko društvo prilično je familističko, obiteljske veze su jake, no sve je to svojevrsna pirova pobjeda kad to familističko društvo nije sposobno samo sebe barem jednostavno reproducirati. Kasni odlazak iz roditeljskog doma često rezultira neulaskom u brak ili izvanbračnu zajednicu te neimanjem djece. Premda po istraživanjima vrednota i želja većina kaže da žele brak i djecu, mnogima će to, kao što vidimo, ostati neispunjena želja – ustvrdio je dr. Ivan Čipin.

Starenje populacije i sve manji broj novorođene djece nužno dovodi do evidentnih financijskih problema i do neodrživosti pojedinih sustava, prije svega mirovinskog i zdravstvenog. Broj zaposlenih u sljedećih nekoliko godina, prema projekcijama temeljem popisnih podataka, past će sa sadašnjih 1,5 milijuna – što je već sada nedostatno za financiranje mirovinskog sustava – za dodatnih 90.000, a valja očekivati da će se broj umirovljenika povećati za najmanje 150.000.

Naime, najbrojnije hrvatske generacije rođene sredinom prošlog stoljeća sada dolaze u dob za umirovljenje, zbog čega se očekuje pojačani pritisak na mirovinski sustav. Istovremeno, u radno sposobnu dob dolazit će sve manje mladih jer odrastaju djeca rođena u godinama kad je broj novorođenih počeo rapidno padati. Iako se na prvi pogled čini da je – zbog visoke nezaposlenosti – dobro da nema priljeva na nova radna mjesta, analitičari upozoravaju da će se tržište rada uskoro boriti sa sasvim novim problemom – manjkom radne snage.

Pošto je većina kredita u Hrvatskoj u stranoj valuti, inflacija hrvatske valute se NEĆE desiti na klasičan način. Desit će se kroz poskupnjenje usluga i namirnica, a vaša penzija i plaća će svakim danom vrijediti sve manje i manje … Bilo kako bilo, grčevito se odupiremo svim snagama da ne odemo u krizu, ali na kraju ćemo završiti kao ekonomski najgora i najviše opljačkana zemlja u bivšoj Jugoslaviji.

jugoslavija-nekada-danas
 

ČITAJ VIŠE:

HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 9.dio – Budućnost je u Invalidima?!
Evo još malo pa će kriza, samo što nije: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 8.dio
Kod nas kao da nema krize: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 7.dio
MMF ulazi u HR: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 6.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 5.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
 
prenio: jutarnji.hr/uredio: nsp
 
PRETHODNI ČLANAK
Share

JEDEMO SUROGAT KRUH, ONO ŠTO VRIJEDI JEDE STOKA
DAVOS: Ovo su 10 Najvećih Događaja Koje Nam Sprema Elita u 2014. godini

Filed under: GLOBALNA KRIZA, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama