Articles Comments

New World Order | Croatia » Bankarski sustav, Featured, Illuminati, Masoni, SLIJEDI NOVAC, VIJESTI Hrvatska » HRVATSKA = GRČKA, euro uskoro na 8 kn, KAOS TEK SLIJEDI !

HRVATSKA = GRČKA, euro uskoro na 8 kn, KAOS TEK SLIJEDI !

KUNA

Državna služba - nerad, spavanje, pušenje, lijenost, velike plaće...

Nove mjere premijera Zorana Milanovića za oporavak gospodarstva i kuna ponovno će ‘udariti’ po onome što bi trebao biti srednji sloj jer ga se proglašava bogatim. No analitičari smatraju da je najveći problem raslojavanje društva na one koji rade u privatnom i na one koji rade u državnom sektoru

Mjere koje je za sada najavio premijer Zoran Milanović neće biti dovoljne da se srede javne financije i osigura kreditni rejting te pokrene gospodarstvo koje već godinama tone. U to su uvjereni hrvatski analitičari i gospodarstvenici.

Dvije kaste

– Ako se provedu najavljene promjene u poreznom sustavu, one neće dati doprinos glavnom cilju, a to je stabilizacija na međunarodnom tržištu i očuvanje kreditnog rejtinga te pokretanje gospodarske aktivnosti jačanjem domaće potrošnje u kućanstvima i poduzećima – kazao je neovisni analitičar Damir Novotny.

Istodobno, građani sve više vjeruju da se naše društvo počelo opasno raslojavati u dvije kaste – jednu koja uvijek dobiva “mrkve” i drugu koja uvijek dobiva “batine”.

Prvu kastu čini većina od 466 tisuća zaposlenih u državnim i lokalnim službama, javnim i državnim tvrtkama, a drugu čine ostali – oko 700 tisuća zaposlenih u realnom sektoru.

Prvi imaju prosječnu plaću od 6000 kuna i maksimalnu sigurnost radnog mjesta , a drugi imaju prosječnu plaću od 4269 kuna i malu ili nikakvu sigurnost radnog mjesta.

Prvi su financijsku krizu “platili” s novih pet tisuća radnih mjesta, a drugi su ceh platili gubitkom 150 tisuća radnih mjesta.

Malo više od prosjeka

Najupitniji su veći PDV, preraspodjela novca iz državnog proračuna i veći pritisak na prosječne plaće.

Srednji sloj koji je gotovo nestao pokušava se novim mjerama proglasiti višom klasom. Tako će oni koji zarađuju više od 6000 kuna, a to je tek malo više od prosječne hrvatske plaće (5729 kuna), najviše pridonijeti pokušaju ispravljanja negativne socijalne slike.

– Porezni pritisak na plaće mora se smanjiti. Oni sa 6000 kuna postali su izgleda bogati jer ne moraju kopati po smeću – kazao je Vladimir Ferdelji, bivši direktor Elektrokontakta, a danas pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture. Ferdelji smatra da ideja o višem PDV-u “nije dobro pripremljena” i da je treba doraditi.

I Novotny smatra da se plaće trebaju rasteretiti, jer cilj mora biti jačanje srednjeg sloja – kategorije koja najviše troši i mora biti generator domaće potrošnje, a samim tim i proizvodnje. Također, zalaže se i za povećanje mirovina, jer umirovljenici troše za osnovne potrebe, i to većinom hrvatsku robu.

– Nije točna izjava ministra financija da Hrvatska s tri tisuće eura godišnje ima najveći neoporezivi dio na plaće. U Europi ima država u kojima je neoporezivo 5000 eura, a u Sloveniji je to 8000 eura. Treba povećati i mirovine, jer smo najveću ekonomsku aktivnost imali kada smo umirovljenicima vratili dug. Tada smo imali fantastičan rast jer umirovljenici ne kupuju automobile već ono nužno za dnevnu potrošnju – kazao je Novotny.

Danima se već raspravlja o procjeni Vlade da bi u javnim poduzećima oko 5.000 ljudi trebalo završiti na cesti jer su, smatraju u Banskim dvorima, višak. Sindikati će se teško složiti s tom ocjenom, no podaci o broju zaposlenih u tim tvrtkama, kao i njihovim prosječnim plaćama govore da će promjene biti nužne.

U hrvatskim javnim tvrtkama radi oko 67.000 ljudi, a toj kategoriji, prema klasifikaciji Instituta za javne financije, pripada 25 tvrtki. U tim tvrtkama, prema podacima iz 2010. godine, prosječna plaća iznosi 7.630 kuna, što je čak 1.600 kuna više od prosječne hrvatske plaće. Prema najavama iz Vlade, broj zaposlenih u javnim poduzećima trebao bi se smanjiti za oko 5.000 ljudi.

U javnim poduzećima, među kojima su i Hrvatske željeznice, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska pošta, Narodne novine, Hrvatska radiotelevizija, Croatia osiguranje, Hrvatske ceste i Hrvatske vode, prema podacima iz 2010. godine, prosječna plaća iznosi 7.630 kuna, što je čak 1.600 kuna više od prosječne hrvatske plaće, piše Večernji list.

Najveći iznos prosječne plaće je u Središnjem klirinškom depozitnom društvu i iznosi čak 11.152 kune! Druga javna tvrtka na listi najvećih plaća je Hrvatska narodna banka, u kojoj je prosječna plaća 9.500 kuna. Zanimljivo je da je prosječna plaća 9.054 kune i u velikom gubitašu Croatia Airlinesu. Slično je i u Hrvatskim cestama, Janafu, Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, Odašiljačima i vezama te Plinacru.

Pitanje je da li  je Grčka gora od nas?

U Hrvatskim vodama prosječna plaća iznosila je oko 11.000 kuna, ali sada tvrde da je ona smanjena i da iznosi 7.336 kuna. U HŽ-u je prosječna plaća oko 7.500 kuna. No, u toj su tvrtki najavili rezanje broja radnika. HŽ je, primjerice, u 2010. godini samo za plaće svojih radnika potrošio oko 2,3 milijarde kuna, a godišnje ta tvrtka zaradi oko 1,19 milijardi kuna! Dakle, ni polovicu iznosa potrebnog za isplatu plaća. Tu razliku, naravno, pokriva državni proračun.

U Hrvatskoj je udio zaposlenih u javnim tvrtkama u ukupnoj zaposlenosti čak 13,4 posto, pa tako svaki sedmi zaposleni u Hrvatskoj radi u javnom poduzeću. Od Hrvatske su po tome gore samo Grčka i Poljska.

Prosječne plaće u javnim tvrtkama

HŽ Holding 7.486 kuna
HEP 7.869 kuna
Hrvatske šume 5.554 kuna
Jadrolinija
4.852 kuna
Hrvatska pošta
5.975 kuna
Narodne novine
5.975 kuna
HRT
6.883 kuna
Croatia Airlines
9.054 kuna
HAC
7.141 kuna
Hrvatske ceste
8.692 kuna
Autocesta Rijeka Zagreb
7.806 kuna
Hrvatske vode
7.336 kuna
JANAF
8.072 kuna
Hrvatska lutrija
5.598 kuna
Fina
5.724 kuna
HNB
9.528 kuna
HPB
8.862 kuna
Croatia osiguranje
6.292 kuna

 

Ostat će bez stotinjak kn

Povišenje PDV-a nije mjera oporavka, jer tri milijarde kuna, drži Novotny, neće ništa pomoći, a poslat će loš signal potrošačima i izazvati negativan psihološki efekt pa će se smanjiti potrošnja.

– Socijalna politika ne može se voditi preko PDV-a i nije mi jasno što vlada time želi postići. To je više prorecesijska mjera jer prijeti smanjenjem potrošnje – smatra analitičar Damir Novotny.

Ekonomisti upozoravaju Vladu da se ne igra još većom poreznom presijom i nepravednom preraspodjelom poreza na dohodak tako što će oni koji zarađuju šest tisuća kuna ostati bez stotinjak kuna koje će potom završiti u džepu onih koji zarađuju, primjerice, četiri tisuće ili manje.

Za to što netko zarađuje tri tisuće kuna nije kriv onaj tko zarađuje šest ili sedam tisuća kuna, upozoravaju ekonomisti i savjetuju Vladi da se usredotoči na smanjenje neodržive proračunske potrošnje.

– Na prihodovnoj strani ne bih dirao ništa. Zemlje koje su, kao sada Hrvatska, pokušavale povećanjem poreznih prihoda riješiti problem nisu uspjele. Štoviše, došlo je do daljeg smanjenja osobne potrošnje. U takvoj situaciji jedini amortizer mogu biti investicije javnih poduzeća, ali kod nas javne tvrtke nisu rješenje nego generator problema, uništene korupcijom i viškom radnika kao posljedicom političkog uhljebljivanja – kaže Željko Lovrinčević, ekonomski stručnjak i bivši savjetnik premijerke Jadranke Kosor. Bez imalo okolišanja, upro je prstom u, kako kaže, središte problema – neučinkovite i preskupe javne tvrtke.

Konkretna rješenja

– Vlada mora smanjiti potrošnju u javnom sektoru, a umjesto toga Vlada će, čini se, pokušati očuvati neodrživa radna mjesta, a cijenu će opet platiti građani i privatni sektor – tvrdi Lovrinčević.

Na pitanje hoće li građani moći još jednom platiti neodrživu javnu potrošnju, Lovrinčević kaže: – To je dobro pitanje. Kako god bilo, morat će! Iznio je i konkretne prijedloge.

– U javnim poduzećima treba promijeniti neodržive kolektivne ugovore, a to se ne može bez promjene Zakona o radu. U javnim tvrtkama treba otpustiti između 20.000 i 25.000 ljudi koji su višak. Ali Vlada, nažalost, ide linijom manjeg otpora, nema političke volje, a to je opasno. Nema se više što čekati. Referendum je prošao, Vlada je na početku mandata, ima većinu u Saboru i veliku potporu javnosti. Može činiti što joj je volja. Bolje ići s tim stvarima nego “roštati” poreze – smatra Lovrinčević.

Krivi smjer: “Nije bogatstvo plaća od 1500 €, nego milijunska zarada od dionica”

Svi naši sugovornici slažu se da Vlada najavljenim izmjenama poreza na plaće staru nepravdu (premali minimalac i niske plaće u realnom sektoru) ispravlja novom nepravdom – kažnjavanjem onih koji zarađuju tek malo više od državnog prosjeka.

– Sve su to pogrešne mjere. Najvišu stopu poreza na dohodak, koja sada iznosi 40 posto i primjenjuje se na sve plaće veće od 1500 eura, treba drastično smanjiti da budemo konkurentni u ekonomiji znanja. Sada ispada da je bogat onaj tko ima neto plaću od 1500 eura, a da nije bogat onaj tko godišnje na dionicama zaradi milijun eura. Stopu od 40 posto treba primjenjivati na puno višoj razini dohotka, ali u taj dohodak treba ući sva zarada, a ne samo plaća – tvrdi ekonomski stručnjak Josip Tica.

Pozabavili smo se i informacijom tjednika Nacional da je ministrica Vesna Pusić Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva skrila povećanje koeficijenta, a samim time i povećanje plaća za golemu većinu šefova u svom ministarstvu.

– Dok se ne bude znao broj rukovoditelja na broj izvršitelja, neće se moći sa sigurnošću tvrditi da je došlo do rasta mase plaća – rekao je sindikalist Siniša Kuhar.

KUNA

HRVATSKA = GRČKA, ili još gora…

Nakon što je obećala da će smanjiti broj zaposlenika u državnom sektoru sa 750 tisuća na svega 150 tisuća do kraja 2015. godine, grčka koalicijska vlada odobrila je otpuštanje 15 tisuća radnika iz javnog sektora, prenosi aljazeera. Otpuštanje je moguće zbog novih zakona, a planira se da će se provesti tijekom godine.

Ovaj potez zaokret je u dosadašnjoj politici jer su do sada državni poslovi bili zaštićeni od krize i dok se sindikati protive otpuštanjima ministar zadužen za provođenje reformi Dimitris Reppas tvrdi da je smanjenje zaposlenika isključivo je u svrhu restrukturiranja ministarstava.

Europska Unija i MMF traže od Grčke smanjenje potrošnje u različitim sektorima te osim otpuštanja zahtijevaju i smanjenje minimalne bruto plaće.

Prema gore navedenim podacima u Hrvatskoj ima 466 tisuća zaposlenih u državnim i lokalnim službama, javnim i državnim tvrtkama, dok Grčka ima oko 750 tisuća. Pošto Grčka ima malo više od 2X više stanovnika od Hrvatske(10,4 miliona), znači da ona ima manje zaposlenih u državnim službama nego Hrvatska. To znači da je HRVATSKA PUNO GORA OD GRČKE !!!

 

HRVATSKA, leglo udruga !

Iz državnog je proračuna u 2010. godini raznim udrugama u Hrvatskoj dodijeljeno ukupno 489,012.308 kuna. Iz županijskih proračuna dobile su 347,058.328 kuna, gradovi su dali 438,146.622 kune, a općine 186,686.499 kuna.

Prema podacima Vladina Ureda za udruge, u Hrvatskoj trenutačno postoji 44.915 udruga, odnosno jedna na svakih 95 stanovnika. Svake godine njihov se broj povećava za tri do četiri tisuće.

No, to je tek početak priče.

U posljednjih su pet godina, prema podacima istog ureda, udruge dobile ukupno 7,4 milijarde kuna . Za usporedbu, to je 1,7 milijardi kuna više od godišnjeg proračuna Zagreba. No, pretpostavlja se, što je više puta izneseno u javnosti, da je to samo deset posto izvora financiranja udruga.

Mogu osnovati d.o.o.

To znači da su u pet godina raspolagale s nevjerojatnim iznosom od 74 milijarde kuna.

Glavninu novca sposobnije udruge dobivaju iz europskih i privatnih fondova, od tvrtki, međunarodnih organizacija ili pojedinaca. Udruge su oslobođene plaćanja PDV-a, ali mogu imati stalno zaposlene djelatnike. Mogu osnovati d.o.o., odnosno trgovačko društvo i poslovati s profitom, primjerice otvoriti ugostiteljski objekt. I tu ulazimo u sivu zonu jer nitko ne kontrolira njihovo poslovanje, osim ako se netko požali, primjerice konkurencija.

No, državu to ne zanima. Zanima je samo ono što se uplati iz državnih i lokalnih proračuna, za što se moraju ispostaviti financijska izvješća.

‘To nije naš posao’, kaže država. Znači …muljaj gdje stigneš !

- Mi ne možemo kontrolirati rad udruga jer one nisu poslovni subjekti, odnosno primarno nisu osnovane da bi ostvarivale profit. Međutim, kada se pojave na tržištu kao d.o.o., u tom se slučaju gleda njihovo poslovanje. Nismo mi ti koji imaju nadležnost za kontrolu udruga – tvrde u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Već dugo nije tajna da se radi o zakonski neodređenom, paralelnom sustavu: zakonski temelj za osnivanje udruge i traženje novca od države jest da je neprofitna, ali istodobno može zarađivati kao d.o.o.

Od dobro upućenog državnog službenika doznajemo da je riječ o “legaliziranoj sivoj ekonomiji kojoj zasad očito nitko ne želi stati na kraj”.

- Ne zna se uopće koji su instrumenti nadzora takvog rada udruga. Zasad se kontrola svodi na to da se netko žali na dodijeljenu potporu ili ostvarivanje profita – tvrdi naš izvor.

2012. Godina velikih promjena – lijepo smo krenuli ! Najveća nazaposlenost u zadnjih 9 godina – ministar Milošević (HDZ) je još prije izbora izjavio da ima 270.000 nezaposlenih.

STOPA registrirane nezaposlenosti u siječnju 2012. godine iznosila je 19,8 posto , objavio je Državni zavod za statistiku. Na Zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 334.351 nezaposlenih. 

Radi se o porastu od 1,1 posto s obzirom na prosinac 2011. godine.

Registrirana nezaposlenost u godinu dana, od siječnja 2011. godine, porasla je za 0,2 posto. Prije točno godinu dana u Hrvatskoj je bilo 19,6 posto nezaposlenosti.

U siječnju 2012. godine tako je zabilježena najveća stopa registrirane nezaposlenosti još od travnja 2003. godine, kada je iznosila 20,4 posto. Na Zavodu za zapošljavanje tada je bilo registrirano 345,3 tisuće nezaposlenih.

Prosječna plaća na prostoru bivše Jugoslavije

 

Srpski mediji pišu kako je prosječna plaća u Srbiji isplaćena u siječnju ove godine iznosila samo 333 eura, što je najmanje u cijeloj regiji. U Albaniji je ona iznosila oko 380, Bugarskoj 390, Makedoniji 380, BiH 450, Rumunjskoj 480 te u Crnoj Gori 530 eura. Prema svemu sudeći najviše zarađuju Hrvati čija je prosječna plaća 800, te Slovenci čija prosječna plaća najviša u regiji te iznosi 1.000 eura.

Srpski stručnjaci ističu kako je do toga došlo zbog velikog učešća javnog sektora u ukupno zaposlenima, velikog broja umirovljenika, neuspjelih privatizacija, velike korupcije, nekvalitetnog rada visokih državnih službenika te niske produktivnosti. Osim toga, kao jedan od razloga navodi se i udio visokoobrazovanih (7%) koji je na razini zemalja u regiji, ali je dosta niži u odnosu na Hrvatsku (15%) i Sloveniju (20%).

Prosječna plaća za sve države bivše Jugoslavije je oko 550 eura, a Srbija je za više od trećine ispod tog prosjeka. Prema tome, zarade bi trebale porasti najmanje 50 posto kako bi se nadoknadio taj nedostatak prema drugim zemljama. No srpski mediji navode kako se čini da od tog povećanja zasad neće biti ništa, barem ne u narednih nekoliko godina.

Dužničko ropstvo: više od 65% ljudi mjesečno za kredite daje više od pola mjesečnih primanja

 

Oko 35 posto ispitanika plaća između 50 i 75 posto mjesečnih primanja na kredite, dok čak 32 posto njih izdvaja preko 75 posto mjesečnih primanja na kredite. “S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze preko trećine primanja, ti podaci ukazuju na to da je velika većina ispitanika, prema istim tim kriterijima, danas kreditno nesposobna”, pišu iz Udruge Franak i dodaju kako ipak ti ljudi moraju do daljnjega nastaviti plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima, jer za većinu njih je potrebna ponovna procjena kreditne sposobnosti kod izmjena osnovnih ugovornih uvjeta, koji uključuju i promjenu valute kredita.

29 posto ispitanika je kazalo da nije imalo mogućnost izbora banke, “već su iz raznih razloga morali kredit podići upravo u onoj banci u kojoj su to učinili” . “Najčešće se radi o tomu da izbor banke uvjetuje poslodavac ili investitor stambenog objekta. Radi razlika u procjenama kreditne sposobnosti, u nekim slučajevima se radilo o tomu da su sve druge banke kreditnu sposobnost procjenjivale negativno”, pišu iz Udruge Franak.

državna služba,Zoran Milanović, Damir Novotny, zaposleni, realni sektor, netto plać, prosječna plaća, porez na dohodak, javni sektor, nezaposlenost, Europska Unija, MMF,Grčka, Euro,Kuna, bankrot, državni sektor, privatni sektor, vladine mjere, EU, masoni, illuminati, NWO, švicarski franak, neoliberalni kapitalizam

Čak 31 posto ispitanika tvrdi da nije imalo izbora valute kredita. “Kao najčešći razlog za to ispitanici navode da im je prilikom procjene kreditne sposobnosti bilo rečeno da su, radi uvjeta da rata ne prelazi 1/3 primanja, kreditno sposobni samo za kredit u CHF. Rate kredita s valutnom klauzulom u CHF zbog manjih su kamata tada bile niže nego rate za kredit s valutnom klauzulom u eurima u istom kunskom iznosu. Zbog toga je bilo moguće da je osoba koja je kreditno nesposobna za kredit u eurima, bila proglašena kreditno sposobnom za kredit u CHF. Takav način procjene kreditne sposobnosti ukazuje na to da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične ‘kreditne proizvode’”, pišu iz Udruge Franak.

Samo šest posto ljudi uspjelo dogovoriti promjenu uvjeta kredita

 

Samo šest posto ispitanika je u dogovoru s bankama uspjelo, nakon potpisivanja prvog ugovora, izmijeniti obveze u svoju korist. Najčešće su dužnici uspjeli dobiti poček ili produženje razdoblja otplate kredita, dok se kod 1 posto slučajeva ovrha već dogodila . Ljudi koji su uzimali kredite u “švicarcima” u prosjeku imaju između 30 i 39 godina, žive s djecom te imaju prosječna ili nešto viša osobna primanja o odnosu na hrvatski prosjek . Najveći broj njih, je uzimalo stambene kredite u francima i to 2006. i 2007. godine.

“Upravo to je bilo razdoblje kada su banke propulzivno marketinški reklamirale stambene kredite kao ‘akcijske’ s povoljnim uvjetima. Najveći broj stambenih kredita s valutnom klauzulom u CHF podignut je u Zagrebačkoj banci (30,4 posto), Hypo Alpe Adria banci (21,4 posto) i PBZ-u (19,1 posto)”, pišu iz Udruge Franak. Oni koji imaju kredite u “švicarcima” susreću se s dva glavna problema, a to su naglo povećanje rate i porast glavnice zbog čega im je nemoguće prebaciti kredit u drugu valutu, prodati stan ili promijeniti banku.

“Dužnici su postali taoci situacije”

 

“Povećanjem glavnice dužnici su postali taoci situacije. Kod 51,7 posto ispitanika koji imaju stambeni kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima radi se o povećanju mjesečne rate između tisuću i dvije tisuće kuna (prosjek 1675,66 kuna, odnosno 50,94 posto u odnosu na početnu ratu) dok se u čak 31,9 posto slučajeva radi o povećanju većem od 2000 kn” , pišu iz Udruge Franak.

Najveći porast rate kredita dogodio se onima koji su novac posudili u Hypo banci te oni i najčešće izdvajaju više od 75 posto ukupnih prihoda kućanstva na rate i češće im se događa da taj iznos prijeđe mjesečna primanja. “Klijenti Hypo banke, češće u odnosu na klijente ostalih banaka, mogućnost da im se dogodi ovrha procjenjuju kao veliku i iznimno veliku (ili im se ovrha već dogodila)”, napominju iz Udruge.

“S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko računa, činjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi preko tri četvrtine osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm. Banke bi u ovakvim slučajevima zajedno s  klijentima trebale pokušati naći rješenje prije nego se dogodi najcrnji scenarij”, pišu iz Udruge Franak te stoga pozivaju banke na trenutno smanjenje previsokih kamatnih stopa, HNB na bolji nadzor kreditnog poslovanja banaka, a Vladu RH da hitno donese mjere (uključujući Zakon o osobnom bankrotu) kojima će  prekinuti trend povećanja broja ovrha nad domovima građana.

 

Grafički prikaz odnosa Eura i Kune:

Uskoro bi se mogao desiti brutalan kolaps kune. Na višegodišnjem kretanju omjera eura/kune, stvorio sa obrnuti obrazac sa targetom od 8 kn za početak. Grafički prikaz nije mjerodavan, i nije preporučljivo po njemu kupovati i prodavati valute, ali je ipak nekakav orijentacijski prikaz. Slična se situacija desila prije skoro godinu dana kad je podivljao švicarski franak, naravno, manipulacijama kojom su masoni uspjeli uvesti nered u bankarski sustav. Naravno, nije kraj tome… INAČE, hrvatska kuna ove godine slavi 70-obljetnicu uvođenja u platežni promet. Nadajmo se da će doživjeti i 80-godišnjicu.

KUNA
 
 
PRETHODNI ČLANAK

Filed under: Bankarski sustav, Featured, Illuminati, Masoni, SLIJEDI NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,