Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE, ZDRAVLJE I MEDICINA » FARMACEUTSKA MAFIJA: Dr. Lidija Gajski izjavljuje – Izmi┼íljaju bolesti i ljude “truju” ljekovima

FARMACEUTSKA MAFIJA: Dr. Lidija Gajski izjavljuje – Izmi┼íljaju bolesti i ljude “truju” ljekovima

farmacija lijekovi mafijaBiv┼íi direktor pari┼íke bolnice Necker Dr. Philippe Even i zastupnik francuskog parlamenta i lije─Źnik Bernard Debre u novoobjavljenoj knjizi ÔÇť4000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekovaÔÇŁ naveli su da je polovina lijekova koji se izdaju na recept u Francuskoj nepotrebna i potpuno neu─Źinkovita, a pet posto ih je opasno za zdravlje pacijenata.

Lije─Źnici su, tvrde, izmanipulirani od farmaceuta, a ┼íefovi zdravstvenog sustava su upleteni u tu ÔÇťnarkomafijuÔÇŁ kako bi od dr┼żave izvukli ┼íto vi┼íe novca.

No, i prije francuskih kolega, na┼ía lije─Źnica i internistica dr. Lidija Gajski upustila se u istra┼żivanje (ne)u─Źinkovitosti lijekova, kao i sprege farmaceutske industrije i lije─Źnika koji pacijente ÔÇťpumpajuÔÇŁ nepotrebnim lijekovima, a zauzvrat bivaju nagra─Ĺeni. Objavila je 2009. godine knjigu ÔÇťLijekovi ili pri─Źa o obmaniÔÇŁ koja se gotovo na identi─Źan na─Źin bavi prijevarom koju sada obra─Ĺuju i francuski lije─Źnici. Danas, Gajski donosi nove spoznaje o korupciji u zdravstvu, kao i lo┼íim i dobrim lijekovima, nadrilije─Źni┼ítvu…

┬╗ Kolika je danas sprega farmaceuta i lije─Źnika?

Sprega farmaceutske, odnosno medicinske industrije i lije─Źnika vrlo je pro┼íirena, mogli bismo re─çi sveprisutna i bitno utje─Źe ne samo na ustroj i funkcioniranje zdravstvenih sustava ve─ç oblikuje i samu koncepciju bolesti i lije─Źenja. Proizvo─Ĺa─Źi lijekova danas financiraju zna─Źajan dio istra┼żivanja vezanih uz lijekove, a lije─Źnici-znanstvenici poma┼żu im iznjedriti po┼żeljne rezultate. Kroz profesionalnu izobrazbu u re┼żiji kompanija, lije─Źnici-nastavnici te krivotvorene nalaze distribuiraju klini─Źarima, a preko korumpiranih medija ┼íirokoj javnosti. U dr┼żavnim agencijama i osiguravaju─çim ku─çama lije─Źnici-eksperti odobravaju farmaceutske proizvode za tr┼żi┼íte i stavljaju ih na liste obaveznog osiguranja.

U zdravstvenoj administraciji lije─Źnici-savjetodavci ure─Ĺuju politiku lijekova u interesu njihovih proizvo─Ĺa─Źa, a pri zakonodavnoj vlasti kroje zakone po njihovoj mjeri. Sve te uloge i funkcije obna┼ía tek par desetaka vode─çih medicinskih stru─Źnjaka u zemlji poput na┼íe, i oni su najodgovorniji, uz politi─Źare, za ─Źinjenicu da su zdravstveni sustavi pretvoreni u eldorado tvornica lijekova i druge medicinske industrije. Oni su za to, naravno, dobro nagra─Ĺeni ÔÇô novcem, profesionalnim ugledom, pa i politi─Źkom mo─çi. Korupcija u ordinacijama manje je bitna, ne samo zato ┼íto su darovi skromniji, ve─ç i stoga ┼íto ÔÇ×obi─ŹniÔÇť lije─Źnici prakti─Źari nisu ni svjesni da su korumpirani.

» Jesu li vas kada pokušali podmitit? Jeste li vi kada prihvatili neko sponzorsko putovanje?

Kao i ve─çini lije─Źnika, i meni su farmaceutski predstavnici dolazili s raznoraznim ponudama. Zastupnik jedne slovenske tvrtke nudio je novac za svakog pacijenta kojem bih propisala njihov lijek; bio je samo jednom i nikad vi┼íe. Istina, svojedobno sam pohodila nekoliko pla─çenih kongresa i simpozija, no po┼íto sam po─Źela istra┼żivati i stekla uvid u razmjere i korijene korupcije, potpuno sam prestala odlaziti na takve, u su┼ítini marketin┼íke skupove. Od predstavnika medicinskog establi┼ímenta ─Źesto se mo┼że ─Źuti da je suradnja s farmaceutskim kompanijama u medicinskoj edukaciji nu┼żna zbog nesta┼íice javnih izvora financiranja. To je potpuna neistina. Skromnijim planiranjem stru─Źnih sastanaka i predavanja profesionalna izobrazba mo┼że se provoditi i uz mala sredstva. Sadr┼żaj me─Ĺunarodnih kongresa dostupan je na internetu, kao i stru─Źni ─Źlanci i ─Źasopisi koji se na jednostavan na─Źin mogu distribuirati lije─Źnicima.

┬╗ Rekli ste da je ÔÇśfarmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potro┼íio bolesne ljude i sada ulazi me─Ĺu zdrave na na─Źin da ih pretvara u bolesne i na njima zara─ĹujeÔÇŁ. Mo┼żete li mi malo elaborirati tu svoju izjavu.

Do unatrag pedesetak godina farmaceutska je industrija mogla u isto vrijeme i zara─Ĺivati i lije─Źiti ljude. Me─Ĺutim, u zadnjih je nekoliko desetlje─ça na plodnom tlu medicine i zdravstva, gdje joj nitko nije postavio granice, toliko narasla da je te dvije zada─çe postalo nemogu─çe pomiriti. Naprosto je do┼ílo do ÔÇ×zasi─çenja tr┼żi┼ítaÔÇť bolesnih ljudi. Da bi se dalje zara─Ĺivalo, trebalo je krenuti me─Ĺu zdrave.
lidija gajski

┬╗ Kojim je to sve modelima populacija zdravih ljudi pretvorena u korisnike farmakoterapije?

Postoji vi┼íe modela. Jedan od njih je koncept ─Źimbenika rizika. Kolesterol je progla┼íen faktorom rizika za sr─Źani udar, povi┼íeni tlak za mo┼żdanu kap, ┼íe─çer za otkazivanje bubrega i sljepo─çu… Ljudi s povi┼íenim vrijednostima ovih parametara progla┼íavaju se rizi─Źnima i nude im se lijekovi radi spre─Źavanja bolesti u budu─çnosti. Jasno je da visoki tlak i ┼íe─çer treba lije─Źiti; rije─Ź je o stanjima koja stvaraju tegobe i tu smo na terenu tradicionalne medicine koja lije─Źi ljude u patnji.

Me─Ĺutim, na normalnim, prosje─Źnim razinama ovih parametara, a naro─Źito na niskim vrijednostima koje se u zadnje vrijeme nude kao ciljne, korist od lije─Źenja je zanemariva ili ne postoji. Klini─Źkim smjernicama koje sustavno sni┼żavaju normalne vrijednosti kolesterola, tlaka i u manjoj mjeri ┼íe─çera, a koje bez znanstvenih upori┼íta formuliraju male skupine klini─Źara vezanih uz farmaceutsku industriju, dovedeni smo u situaciju da je danas u zemljama zapadne Europe 70-80 posto starijeg stanovni┼ítva podlo┼żno primjeni barem jednog preventivnog kardiovaskularnog preparata.

┬╗ Koji je model primijenjen u slu─Źaju osteoporoze? Je li to doista izmi┼íljena bolest?

U slu─Źaju osteoporoze primIjenjen je model po kojem je mladost progla┼íena zdravljem, a starost bole┼í─çu. Definicija bolesti kojom se danas slu┼żimo stvorena je tek 1994., i to na na─Źin da je za normalnu uzeta gusto─ça kostiju ┼żene izme─Ĺu 20 i 30 godina. Gubitak kalcija fiziolo┼íki je proces vezan uz starenje i ovakva je kontroverzna definicija dovela do toga da ┼żene u pedesetoj imaju zna─Źajnu ┼íansu da im se ÔÇ×otkrijeÔÇť osteopenija, a one u sedamdesetoj osteoporoza. Mogu se slo┼żiti s time da je legitimno i ispravno nastojati odgoditi starost i njezine manifestacije, ma koliko ona bila fiziolo┼íka. Me─Ĺutim, lijekovi koji nam se za to na ovom podru─Źju nude upitne su u─Źinkovitosti i nisu bez nuspojava.

┬╗ Imamo li jo┼í primjera ÔÇśizmi┼íljenihÔÇÖ bolesti?

Naravno. Bolesti se izmi┼íljaju na na─Źin da se (kvazi) znanstvenim istra┼żivanjima doka┼że u─Źinak farmaceutskog preparata u odre─Ĺenim stanjima. To mogu biti fiziolo┼íka ili grani─Źna stanja i prolazni poreme─çaji. Onda se ona proglase bolestima. Primjeri ÔÇô menopauza, ÔÇ×premenstrualni sindromÔÇť, erektilna disfunkcija (spolne pote┼íko─çe u mu┼íkaraca). Od Helicobactera pylori, bakterije koja ┼żivi u sluznici ┼żeluca 60 posto ljudi, po─Źetkom devedesetih godina stvorena je nova bolest; nova klasa lijekova u vezi s tim do kraja devedesetih postala je jedna od najpropisivanijih. Od ─Źitavog niza novostvorenih psihijatrijskih oboljenja spomenut ─çu samo socijalnu fobiju ÔÇô strah od javnog nastupa; lije─Źi se antidepresivima. Proizvo─Ĺa─Źi preparata za rast kose i ─çelavost nastoje proglasiti bole┼í─çu; moglo bi se dogoditi da uskoro osvane pod nekom ┼íifrom u klasifikaciji ko┼żnih oboljenja.

┬╗ Rekli ste da su uz pomo─ç utjecajnih, ali i podmi─çenih znanstvenika i lije─Źnika pro┼íirili granice bolesti, kao i indikacije za lijekove. Mo┼że li detaljnije obja┼ínjenje?

- Scenarij je sli─Źan ve─ç opisanom. U istra┼żivanjima pla─çenim od farmaceutskih kompanija znanstvenici ÔÇ×na─ĹuÔÇť da pripravak djeluje i u blagim ili povremenim formama bolesti. Onda odbor eksperata s platnog popisa tih istih kompanija i te oblike bolesti koji se ranije nisu lije─Źili, proglasi patolo┼íkima i podlo┼żnima terapiji. Na taj na─Źin pro┼íirene su granice bolesti poput astme i depresije. ┼áirenje indikacija za lijekove ostvaruje se na sli─Źan na─Źin, kad istra┼żivanja ÔÇ×doka┼żuÔÇť u─Źinak preparata u novim stanjima i na novim populacijama. Lijekovi za kolesterol u desetak su godina od pripravaka indiciranih u uskim skupinama sr─Źanih bolesnika, prerasli u antiaterosklerotske lijekove koje se mo┼że uvesti ve─çini ljudi iznad pedesete. Antidepresivi, nekad davani samo za te┼że oblike depresije, danas imaju i do dvanaest indikacija koje uklju─Źuju i bla┼że anksiozne poreme─çaje.


┬╗ Mo┼żete li mi navesti za koje bolesti se naj─Źe┼í─çe propisuju nepotrebni lijekovi?

U prvom redu za kardiovaskularne bolesti. Na tom se polju naro─Źito afirmirao koncept prevencije, pa se, s ciljem spre─Źavanja bolesti poput sr─Źanog i mo┼żdanog udara, velike koli─Źine lijekova daju ┼íirokoj populaciji zdravih ljudi. Primjeri ÔÇô lijekovi za sni┼żavanje masno─çe, ┼íe─çera u krvi i krvnog tlaka, neki pripravci protiv zgru┼íavanja (npr. aspirin); u─Źinak ÔÇô skroman ili nepostoje─çi. Na podru─Źju psihijatrije dru┼ítvene i interpersonalne te┼íko─çe pretvorene su u medicinske, podlo┼żne farmakoterapiji i drugim medicinskim postupcima koji ih, naravno, ne mogu rije┼íiti.

» Što je s depresijom?

Depresija je tipi─Źni primjer medikalizacije; od razmjerno rijetke psihijatrijske bolesti, u dvadesetak je godina ÔÇ×naraslaÔÇť do jednog od najve─çih globalnih zdravstvenih problema. Usporedno s tim rasla je i potro┼ínja antidepresiva; djelotvornost (osim u te┼íkim slikama depresije) ÔÇô na razini placeba (tableta s bra┼ínom ili ┼íe─çerom).

┬╗ A s lije─Źenjem tumora?

Na podru─Źju onkologije, odnosno lije─Źenja raka, ─Źesto se primjenjuje beskorisna kemoterapija, ne samo zbog pritiska farmaceutske industrije nego i stoga ┼íto se bolesniku i obitelji ┼żeli ostaviti nada i dojam da se jo┼í ne┼íto radi i poduzima.

┬╗ Mo┼żete li mi se osvrnuti i na skupe, a ponekad i nepotrebne pretrage poput ÔÇťsvemogu─çihÔÇŁ dijagnosti─Źkih slikovnih prikaza (rendgen, ultrazvu─Źne pretrage, color doppler, magnetska rezonancija i kompjutorizirana tomografija)…

Ono ┼íto vrijedi za lijekove, u zna─Źajnoj se mjeri mo┼że re─çi i za dijagnosti─Źke pretrage. Pod pritiskom proizvo─Ĺa─Źa medicinskih aparata, potro┼ínog materijala, biokemijskih i drugih testova i reagencija, u primjenu ulaze postupci ─Źija je svrhovitost nerijetko upitna. Premda je razvoj medicinske tehnologije na podru─Źju dijagnostike donio i neupitnu dobrobit, sustav njezine evaluacije krajnje je neadekvatan, ako uop─çe postoji. Kriti─Źni i odgovorni medicinski stru─Źnjaci upozoravaju na to da neke od pretraga ne predstavljaju ni┼íta vi┼íe od ÔÇ×jo┼í jedne lijepe slikeÔÇť, i ne samo da ne pobolj┼íavaju ishod lije─Źenja ve─ç mogu nanijeti ┼ítetu.

┬╗ Imate li neke konkretne primjere?

Za primjer se mo┼że uzeti CT koronarografija koja se i u nas izvodi u nekim privatnim poliklinikama. No pretjeruje se i s puno manje sofisticiranom dijagnostikom. Ovoliki broj laboratorijskih pretraga sasvim sigurno nije potreban, kao ni rendgensko snimanje plu─ça prije svake operacije; ÔÇ×dopplerÔÇť vratnih i no┼żnih arterija ordinira se pre─Źesto, bez stvarnih klini─Źkih indikacija; denzitometrija je u na─Źelu nepotrebna dijagnosti─Źka metoda. Naro─Źito je sporan probir, odnosno potraga za rizi─Źnim osobama i onima u po─Źetnoj fazi bolesti.

Dok se probir ginekolo┼íkog karcinoma jednostavnim i razmjerno pouzdanim Papa-testom mo┼że smatrati primjerom korisnog skrininga, istra┼żivanja su pokazala da je mamografija u smislu probira raka dojke gotovo beskorisna, a PSA u smislu probira raka prostate vrlo problemati─Źan. Skrining karcinoma debelog crijeva koji se u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina provodi kao Nacionalni program, konzumirao je ogromna sredstva i kadrovske resurse (kolonoskopija) bez jasnog vrednovanja rezultata, odnosno koristi.

» Ima li u medicini nepotrebnih kirurških zahvata?

Sasvim sigurno. ┼áiroka dijagnosti─Źka obrada i probir rezultiraju i zna─Źajnim brojem la┼żno pozitivnih nalaza, pa se pacijenti podvrgavaju nepotrebnim kirur┼íkim zahvatima koji su nekad povezani s ozbiljnim komplikacijama; primjer ÔÇô nepotrebne operacije kvr┼żica u dojci. Proizvo─Ĺa─Źi umjetnih zglobova, ortopedskih vijaka i plo─Źica, sr─Źanih elektrostimulatora i stentova, umjetnih pu┼żnica, kirur┼íkih instrumenata ÔÇô svi su oni zainteresirani za ┼íto vi┼íe operacija. Pritom se nerijetko radi o novim, nedovoljno ispitanim proizvodima, pa se onda dogodi da 93.000 ljudi ┼íirom svijeta, od kojih tristotinjak u nas, mora eksplantirati (izvaditi) nedavno ugra─Ĺene skupe, ÔÇ×najnovije i najboljeÔÇť proteze kuka jer se naknadno na┼ílo da su ┼ítetne za zdravlje.

I lije─Źnici su motivirani za promicanje nove tehnologije jer na njezinoj primjeni, odnosno uvo─Ĺenju u zdravstveni sustav, izgra─Ĺuju svoje profesionalne karijere i presti┼ż. U SAD-u je u tijeku su─Ĺenje lije─Źnicima koji su nepotrebno ugra─Ĺivali stentove (intravaskularne proteze) u sr─Źane arterije svojih bolesnika. U svemu tome nije bez zna─Źenja agresivni mentalni sklop modernog lije─Źnika, koji je sve manje vo─Ĺen idejom dobrobiti bolesnika, a sve ─Źe┼í─çe gleda ┼íto bi se s njime jo┼í moglo u─Źiniti. Brojne su ┼żene s indikacijom za va─Ĺenje maternice ginekolozi uvjerili da im ne trebaju ni jajnici, pa su nakon operacije ostale i bez zdravih, nerijetko jo┼í funkcionalnih jajnika.

┬╗ ┼áto s pripravcima, dodacima prehrani koji se reklamiraju i prodaju u ljekarnama? Kolika je njihova u─Źinkovitost?

Kad je gotovo polovina onoga ┼íto se propisuje na recept bekorisno, mo┼żete misliti koliko je toga nepotrebnog izvan sustava zdravstvnog osiguranja! Da bi dodatak hrani, odnosno pomo─çno ljekovito sredstvo dobili dozvolu za promet, moraju zadovoljiti kriterij ne┼íkodljivosti; u─Źinkovitost nitko ne ispituje. Stoga je ve─çina tvrdnji o korisnosti tih pripravaka bez ikakavog znanstvenog upori┼íta, a te la┼żne tvrdnje vrlo se rijetko sankcioniraju. Proizvo─Ĺa─Źi zlorabe naivnost i povjerenje kupaca.

┼Żao mi je umirovljenika koji nemali dio svojih penzija nepotrebno ostavljaju u ljekarnama. Ja svojim pacijentima savjetujem da primjenjuju samo preparate za koje su se osobno osvjedo─Źili da im koriste, i to ako unutar zdravstvenog sustava nisu prona┼íli rje┼íenje za svoju zdravstvenu tegobu. Ako nemaju smetnji, ne bi trebali nasjedati na uvjeravanja o preventivnim i za┼ítitnim svojstvima kojekakvih pripravaka. Ina─Źe, jako mi smeta ona ÔÇô ÔÇ×za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog lije─Źnika …ÔÇť Lije─Źnici malo znaju o tim preparatima i nisu du┼żni o njima informirati bolesnike. Imaju dovoljno drugog posla.

┬╗ ┼áto mislite o vra─Źarama na televizijama koje ljude u nevolji zovu u no─çnim satima, a onda im ovi pretkazuju tok bolesti i sli─Źno. Bi li takve emisije trebalo zabraniti?

Medicina je iznimno plodno tlo za prevarante i manipulatore, kako za one motivirane lakom zaradom, tako i za one s mesijanskim porivima i ambicijama. Drske prijevare i krajnje neeti─Źna iznu─Ĺivanja trebalo bi zabraniti i ka┼żnjavati. Me─Ĺutim, regulacija na ┼íirokom podru─Źju tzv. alternativne/komplementarne medicine, koja je bez daljnjega potrebna, ne bi se trebala temeljiti na zabranama i sankcijama. Na tom podru─Źju ima objektivno djelotvornih terapijskih metoda (dijagnosti─Źke su upitne i tu bi se trebalo dr┼żati slu┼żbene medicine), a i kad nema strogo znanstveno dokazive koristi, ostaje placebo u─Źinak koji nipo┼íto ne treba odbaciti.

Ne sla┼żem se s dogmati─Źnim stavom ortodoksnih znanstvenika i lije─Źnika koji ÔÇ×alternativcimaÔÇť odri─Źu pravo lije─Źenja, to vi┼íe ┼íto je znanost na koju se pozivaju prepuna ograni─Źenja i zloporaba, a suvremena medicina sve manje ispunjava o─Źekivanja ljudi. Bilo bi pametnije i po┼ítenije da svi mi ÔÇ×usustavljeniÔÇť znanstvenici i lije─Źnici najprije pometemo pred vlastitim vratima, tj. da se oslobodimo nadrilije─Źni┼ítva koje sami prakticiramo, kao i tehnokratsko-birokratskog mentaliteta koji smo prigrlili.
 

 
(slobodnadalmacija.hr/ uredio: nsp)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE, ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,