Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak, SVIJET U RATU, VIJESTI IZ SVIJETA » Noam Chomsky: Teror Zapada

Noam Chomsky: Teror Zapada

noam chomskyPublic Service Europe: Intervju s Noam Chomsky-im

S obzirom na nestabilnost u Iranu i dugoro─Źno gledaju─çi, vidite li potencijal za Tre─çi svjetski rat, budu─çi da ─Źovje─Źanstvu prijeti oskudica prirodnih resursa i izgledne su nesta┼íice hrane, vode i nafte?

Ne mislim da nam se bli┼żi Me─Ĺunarodna rat oko resursa, ali problem prirodnih resursa je ozbiljan. ┼áto se ti─Źe fosilnih goriva, nije da nam ih ponestaje – u stvari su vrlo lako dostupna. Kori┼ítenje fosilnih goriva ima vrlo stvaran utjecaj na izglede za opstanak. Nedavni izvje┼ítaji o emisijama Me─Ĺunarodne agencije za energiju i Ministarstva energetike SAD-a pokazuju da su najcrnji scenariji Me─Ĺuvladinog panela o klimatskim promjenama bili previ┼íe konzervativni. Mo┼żda nam je preostalo jo┼í svega nekoliko godina dok ne do─Ĺemo do to─Źke u kojoj se prozor zatvara i vi┼íe ni┼íta ne mo┼żemo u─Źiniti. To je ozbiljna stvar. Nove tehnike produ┼żenja primjene fosilnih goriva, hidrauli─Źno lomljenje i tome sli─Źno s plinom iz ┼íkriljca i bitumenskim pijeskom u Kanadi, izuzetno su opasne. Ne samo jer produ┼żuju uporabu fosilnih goriva, ve─ç i jer imaju ┼ítetne posljedice na okolinu. Zahtijevaju obilnu upotrebu vode, koja je i sama sve oskudniji izvor. Ne samo da crpe vodu, ve─ç i truju lokalnu vodu kemikalijama. Ta su nastojanja, mislim, prili─Źno zloslutna.

┼áto se ti─Źe Irana, te┼íko je i┼íta predvidjeti, ali mo┼żemo poku┼íati shvatiti ┼íto se doga─Ĺa. Tako se, primjerice, u onome ┼íto nazivamo me─Ĺunarodnom zajednicom – a to zna─Źi Sjedinjene Dr┼żave i onaj tko se u tom trenutku s njima sla┼że (obi─Źno mala svjetska manjina) – Iran opisuje kao glavna prijetnja miru i svjetskom poretku. Ali ve─çina ljudi na svijetu uop─çe s time nije suglasna. Tako su nesvrstane zemlje, koje sa─Źinjavaju ve─çinu svjetskog stanovni┼ítva, sna┼żno podr┼żale pravo Irana da oboga─çuje uran i razvija nuklearnu energiju kao potpisnik sporazuma o ne┼íirenju atomskog naoru┼żanja. Zanimljivo pitanje, dakle, koje sebi mo┼żemo postaviti glasi: za┼íto vide Iran kao prijetnju?

─îini se da postoji autoritativni odgovor na to – naime, odgovor koji nude Pentagon i ameri─Źke obavje┼ítajne slu┼żbe u svojim podnescima Kongresu na temu globalne sigurnosti. Oni su vrlo jasni – ka┼żu da Iran ne predstavlja vojnu prijetnju; ima nisku vojnu potro┼ínju i prakti─Źno nikakav kapacitet za razmje┼ítaj snaga izvan svog teritorija. Njegove su vojne strategije, ka┼żu, obrambene i usmjerene ka odvra─çanju napada do nastupa diplomacije; i ka┼żu da bi, ako Iran razvija nuklearnu strategiju, ona bila dio sustava odvra─çanja. Ipak zaklju─Źuju da je ta zemlja najgora mogu─ça prijetnja. Zemljama koje smatraju da imaju pravo koristiti silu po volji gdje god po┼żele sustav odvra─çanja je, naravno, prijetnja. Analiza se nastavlja tvrdnjom da Iran destabilizira regiju u blizini svoje teritorije. ┼áto to to─Źno zna─Źi? Destabilizira li mi Srednju Ameriku ┼íire─çi ondje svoj utjecaj?

Ali razlozi koje navodi me─Ĺunarodna zajednica su da bi Iran s nuklearnim oru┼żjem, koji je i bez bombe ve─ç destabilizirao Irak i Afganistan, bio velika prijetnja Izraelu, a doveo bi i do daljnje destabilizacije regije utoliko ┼íto bi sve obli┼żnje zemlje, uklju─Źuju─çi Saudijsku Arabiju, tako─Ĺer po┼żelele bombu?

Pretpostavka je da, kada napadamo i uni┼ítavamo zemlje koje grani─Źe sa Iranom, to zna─Źi da ih stabiliziramo – a kada Iran ┼íiri svoj utjecaj na zemlje blizu svoje granice, on ih destabilizira. To nam govori mnogo o nama samima. Sumnjam da bi Saudijska Arabija po┼żeljela nuklearno oru┼żje osim radi presti┼ża, a ionako se ve─ç nalazi pod za┼ítitom nuklearnom SAD-a. Zamisao da bi Iran ikada upotrijebio nuklearno oru┼żje toliko je suluda da mislim da na svijetu ne postoji vojni analiti─Źar koji uop─çe vjeruje u tu mogu─çnost. Kada bi samo jedan projektil opremili nuklearnom glavom, cijela bi zemlja vjerojatno bila izbrisana. Jedini slu─Źaj iranske invazije u pro┼ílom stolje─çu bio je pod ┼íahom, s podr┼íkom SAD-a, kada je osvojio par arapskih otoka u Perzijskom zaljevu.

To je to. S druge strane, Izrael je pet puta napao svog sjevernog susjeda Libanon i provodi nezakonite naseljeni─Źkim aktivnosti na okupiranim podru─Źjima, a ima stotine komada nuklearnog oru┼żja. Tko tu kome prijeti? Ne radi se o to─Źki gledi┼íta; radi se o pretpostavci da posjedujemo svijet. Sagledate li tu pretpostavku, ona izgleda smije┼íno. Usput, to ne zna─Źi da Iran nije prijetnja. On je stra┼ína prijetnja za vlastito stanovni┼ítvo, primjerice, ali ne mo┼że se re─çi da je u tome usamljen slu─Źaj.

Koliko ─çe tih problema povezanih s nesta┼íicom prirodnih resursa prema va┼íim o─Źekivanjima rije┼íiti ljudska domi┼íljatost i moderna tehnologija – drugim rije─Źima, je li moderna Utopija mogu─ça?

To nitko ne mo┼że predvidjeti, ali svakako postoje teoretske mogu─çnosti. Primjerice, kada bi alternativna odr┼żiva energija mogla dose─çi dovoljne razmjere – mogu─çe je, u na─Źelu, prevladati nesta┼íicu vode desalinizacije. Ali vrlo smo daleko od tog postignu─ça. U me─Ĺuvremenu, imamo izuzetno ozbiljne probleme. Moje jutarnje novine danas su izvijestile o vrlo sumornim posljedicama su┼íe koja se ─Źini najgorom u povijesti Meksika. Naglo kolebanje klime, koje su predvidjeli globalni modeli promjene, bilo je posljednjih godina prili─Źno upadljivo. Mi se time ne bavimo. U stvari, Kongres SAD-a nedavno je zaustavio svaku istragu o tome imaju li klimatski ekstremi u prethodnih nekoliko godina ikakve veze s globalnim zagrijavanjem. A ka┼żu i za┼íto, ka┼żu: “Ako dopustimo istragu, mogli bismo svratiti pozornost na tu prevaru od globalnog zagrijavanja”. Ne ┼żele priznati da se odvija globalno zagrijavanje ili da ono ima i┼íta s ljudskim djelovanjem. Ako je to slu─Źaj u najbogatijoj i najmo─çnijoj zemlji na svijetu, tada smo ba┼í kao leminzi koji ska─Źu sa stijene.

Mislite li da postoji dojam da nekim strankama odgovara globalno zagrijavanje jer bi to moglo otvoriti nova podru─Źja za iskori┼ítavanje fosilnih goriva i minerala – mislite li da to igra ulogu u guranju glave u pijesak kojem mnogi pribjegavaju kada se govori o klimatskim promjenama?

Pa, izvla─Źenje dodatnih koli─Źina fosilnih goriva je kao dolijevanje benzina na vatru. Moglo bi donijeti vi┼íe potrebnih minerala, ali ┼íkodljivi utjecaji globalnog zagrijavanja mogli bi biti razorni.

Dr┼żave ─Źlanice Europske unije poput Ujedinjenog Kraljevstva otvaraju tr┼żi┼ítu javne nacionalne zdravstvene slu┼żbe i aktivno tra┼że ameri─Źke tvrtke za zdravstvenu za┼ítitu kao potencijalne pru┼żatelje usluga. ┬á Je li to prema va┼íem mi┼íljenju dobra ideja kada sustav u Sjedinjenim Dr┼żavama ne uspijeva zbrinuti za mnoge milijune ljudi bez adekvatnog zdravstvenog osiguranja? ┬á I, op─çenitije, ima li nekih pouka koje europski sustavi socijalne za┼ítite i javnih slu┼żbi mogu izvu─çi od SAD-a?

Pa, mogu nau─Źiti ┼íto treba izbjegavati. ─îinjenice su prili─Źno jasne i nimalo kontroverzne.Tro┼íkovi zdravstvene za┼ítite per capita dvostruko su vi┼íi nego u drugim zemljama ─Źlanicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Rezultati nisu me─Ĺu najboljima. U stvari, ─Źesto su prili─Źno slabi. I, kako rekoste, milijuni ljudi nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje. ┼átovi┼íe, milijuni su umrli zbog manjka zdravstvene za┼ítite. Postoje dijelovi ameri─Źkog sustava koji su jednako u─Źinkoviti kao u Europi – Administracija veterana, primjerice, a razlog tome je ┼íto je ona nacionalizirani program zdravstvene za┼ítite s preventivnom brigom i drugim mjerama. Dr┼żavi je, prema tome, dopu┼íteno pregovarati o cijenama lijekova. Ali to joj je zakonom onemogu─çeno u privatizacionom sustavu, s o─Źitim posljedicama. Privatni sustav nema tu redukciju cijena i poticanje pozitivnih rezultata kao nacionalni.

Stoga, ako je pitanje treba li Europa pre─çi na vrlo nefunkcionalni sustav sa sustava koji funkcionira prili─Źno dobro, tada je te┼íko razumjeti za┼íto se to pitanje uop─çe postavlja. Pravo pitanje mora biti treba li SAD prije─çi na sustav kakav imaju druge industrijalizirane zemlje po dvostruko ni┼żoj cijeni per capita i sa op─çenito boljim rezultatima. Postoji dobar razlog za┼íto je ameri─Źki sustav toliko neu─Źinkovit: zato ┼íto je to jedini privatizirani sustav. Ipak su privatne osiguravaju─çe tvrtke biznisi. Njihov je cilj zaraditi novac, a ne izlije─Źiti ljude.

Pro┼íirimo li temu rasprave, u ameri─Źkom sustavu visokog obrazovanja te┼żi┼íte je vi┼íe na primijenjenim nego na osnovnim istra┼żivanjima. Kako se Europa okre─çe sli─Źnom akademskom modelu kao u SAD-u kroz marketizaciju sveu─Źili┼íta, biste li im savjetovali da to ne ─Źine?

Prvo, na ameri─Źkim sveu─Źili┼ítima postoje opse┼żna temeljna istra┼żivanja. Patenti, publikacije, Nobelove nagrade i tako dalje iz podru─Źja temeljnih istra┼żivanja ponajvi┼íe potje─Źu iz SAD-a. Uzmimo sveu─Źili┼íte, Massachusetts Institute of Technology, koje to dobro ilustrira – kada sam 1950-ih godina do┼íao ovamo, to je bila in┼żenjerska ┼íkola gdje su studenti u─Źili kako primijeniti tada dostupnu tehnologiju. Tijekom godina na─Źinila je zna─Źajan pomak ka fakultetu zasnovanom na znanosti. Ovda┼ínji studenti od 1960-ih godina ne poha─Ĺaju te─Źajeve specijaliziranih in┼żenjerskih vje┼ítina, poput civilnog ili mehani─Źkog in┼żenjerstva. Upisuju samo kolegije iz temeljnih istra┼żivanja, i to iz dobrih razloga. Tehnolo┼íke promjene su postale mnogo br┼że i morate razumjeti osnovnu znanost kako biste dr┼żali korak s budu─çim doga─Ĺajima.

Ali Amerika je puno bolja u stvaranju kompanija proiza┼ílih iz sveu─Źili┼íta i plasiranju proizvoda na tr┼żi┼íte. ┬á SAD se ─Źini mnogo proaktivniji u uklju─Źivanju ulaga─Źa rizi─Źnog kapitala u stimulativno financiranje i tako dalje.

Na─Źin na koji sustav ovdje u osnovi funkcionira jest da dr┼żavni sektor, koji je ekonomski dinami─Źan, pribavlja sredstva i razvija jezgru znanosti i tehnologije putem vladinih laboratorija i javno financiranih sveu─Źili┼íta kao i putem opskrbe, zna─Źajnog oblika razvoja. Jednom kada se obavi osnovni posao, uglavnom unutar javnog sektora, predaje se privatnom kapitalu radi komercijalizacije i profita. U tom stadiju nastupa rizi─Źni kapital. Uzmimo revoluciju u informacijskoj tehnologiji – ra─Źunala, internet i satelite. To je desetlje─çima bio dio dr┼żavnog sustava. Prvi digitalni kompjutori bili su proizvedeni 1950-ih godina i nisu bili upotrebljivi u poslovnom svijetu. Ra─Źunala su kona─Źno postali komercijalno utr┼żivi kasnih 70-ih godina, to je puno vremena. Internet je bio prisutan u javnom sektoru gotovo 30 godina prije nego ┼íto je postao dostupan za ostvarenje privatnog profita. To uvelike vrijedi i za farmaceutske proizvode.Komercijalna upotreba slijedi mnogo kasnije od temeljnih istra┼żivanja. To je sustav koji donekle funkcionira.

Ovdje u Europi upravo smo posvjedo─Źili jo┼í jednom summitu EU koji je postigao vrlo malo u smislu iznala┼żenja radikalnih rje┼íenja za krizu eurozone.┬áGledaju─çi izvana, kakav je va┼í dojam o Europskoj uniji; kako vidite njene institucije i dr┼żave ─Źlanice; i mislite li da je ekonomska kriza eurozone argument u korist Sjedinjenih dr┼żava Europe?

Kriza eurozone ra─Ĺa samu sebe. Europa poku┼íava nametnuti ┼ítednju u doba skore, ako ne i ve─ç prisutne recesije. To je recept za katastrofu. Svaki ekonomist to zna. U stvari, Me─Ĺunarodni monetarni fond upravo je objavio studiju 150 slu─Źajeva ┼ítednje pod recesijom i svi su katastrofalni. To upravo mo┼żete vidjeti u Velikoj Britaniji; ekonomski pad sada traje dulje nego u doba Velike depresije. ┼átednja samo pogor┼íava stvari. Potrebna je ekonomska stimulacija za koju Europa ima sredstava, a koja bi omogu─çila zemljama prerasti situaciju i prebrode pad.

Dodu┼íe, situacija u Europi jako varira, a Gr─Źka ima problema. Ali pogledajmo, recimo, ┼ápanjolsku. Do pucanja balona nekretnina, ta zemlja je imala prora─Źunski vi┼íak. Probleme ne uzrokuju dugoro─Źne vladine mjere potro┼ínje. ┼ápanskom balonu nekretnina, dakako, nikada nije trebalo biti dopu┼íteno potrajati. Ali to je bio uglavnom lokalni problem, a ne temeljni problem vladine potro┼ínje i sa stimulacijom ekonomije ┼ápanjolska bi ga trebala mo─çi prevladati.

Ako Europu u budu─çnosti ne ─Źeka nastavak i produbljenje integracije, koja je alternativa? I kako Europa mo┼że razrije┼íiti trenutnu ekonomsku krizu?

Pravi potez bio bi ekonomska stimulacija i napu┼ítanje krutog pravila Europske sredi┼ínje banke o stopi inflacije od 2%. Jedini argument koji vidim za to je klasni rat. To oslabljuje radni┼ítvo i poma┼że u uni┼ítenju socijalne dr┼żave, ali nije izlaz iz europskih ekonomskih problema. ESB je uvelike pod kontrolom Njema─Źke – iako, moram re─çi da je u posljednjih nekoliko tjedana pomalo ubla┼żio svoju politiku, ali treba u─Źiniti jo┼í mnogo vi┼íe. Njema─Źka je ekonomija u posljednje vrijeme vrlo uspje┼ína, a veliki dio njenog uspjeha oslanja se na ─Źinjenicu da ima europsko tr┼żi┼íte.Ona sada ima odgovornost povesti sustav u smjeru rasta i razvoja, a ne ga jo┼í dublje potopiti u za─Źaran krug ┼ítednje, stagnacije rasta, nemogu─çnosti otplate duga i tako dalje – a upravo se to doga─Ĺa. ┼áto se ti─Źe ovog vakuuma vodstva me─Ĺu europskim ─Źelnicima – pa, bojim se da tu zasad nema nekih naznaka promjene.

Koja su va┼ía gledi┼íta na takozvani “rat protiv terorizma” i prijetnju koju zapadnim nacijama sada predstavljaju islamski fundamentalisti?

Cijeli koncept rata protiv terorizma prili─Źno je intrigantan. Rat protiv terorizma prvi je proglasio Ronald Reagan 1981. godine. Kada je njegova administracija stupila na du┼żnost, najavili su da ─çe im u sredi┼ítu pa┼żnje biti ono ┼íto su nazvali dr┼żavno kontroliranim me─Ĺunarodnim terorizmom.Nazvali su ga kugom modernog doba, povratkom barbarstva u na┼íe vrijeme i tako dalje. Velik dio reganovske politike bio je aktivno vo─Ĺen tim principom. Tako je, primjerice, 1988. godine Reganove administracija proglasila Afri─Źki nacionalni kongres jednom od najzloglasnijih teroristi─Źkih skupina na svijetu. To je bilo opravdanje za potporu apartheidu u Ju┼żnoj Africi, ne samo za njegove zlo─Źine u zemlji ve─ç iu inozemstvu, koji su vjerojatno odnijeli vi┼íe od milijun ┼żivota.

U Srednjoj Americi, koja je bila glavna meta Reganovog rata protiv terorizma, to je dovelo do stravi─Źnih zlo─Źina. U Gvatemali je poklano oko 100.000 Maja u ne─Źemu ┼íto je zapravo bio genocid. Bio je to dr┼żavni teror. U Salvadoru je ubijeno pribli┼żno 75,000 ljudi. Bio je tu i napad na Nikaragvu i SAD su bile izlo┼żene osudi zbog nezakonite uporabe sile, ┼íto zna─Źi terorizma. SAD su u stvari posvuda pokrenule veliki teroristi─Źki rat pod oznakom rata protiv terorizma. To je gotovo izbrisano iz povijesti jer je neprivla─Źno o tome razmi┼íljati, ali je ─Źinjenica. Nastavlja se i dalje, zapadnja─Źki dr┼żavni teror ostaje zna─Źajan fenomen.

No, postoji i islamski teror. To je istina. I, naravno, na to se koncentriramo jer teror je ono ┼íto oni ─Źine nama, a ne ono ┼íto mi ─Źinimo njima. To je vrlo uska i ograni─Źena definicija. Problem islamskog terora svjesno preuveli─Źavaju SAD, Britanija, Francuska i drugi. Primjerice invazija na Irak, obavje┼ítajne slu┼żbe – CIA, MI6, sve – predvidjele su da ─çe ona vjerojatno poja─Źati teror, ┼íto se i dogodilo. Teror se u prvoj godini pove─çao na oko sedam puta, prema statistikama vlade SAD-a. Mnogo je toga nedavno iza┼ílo na vidjelo u Chilcotovoj istrazi u Velikoj Britaniji, ali znalo se i prije. Akcije kojima se poja─Źava terorizam jednostavno nisu na─Źin borbe protiv terora.

Nakon napada al-Kaide 11. rujna, postojao je izbor. Napadi su bili prili─Źno o┼ítro osu─Ĺeni unutar d┼żihadskog pokreta, bilo je fatvi na britanskim sveu─Źili┼ítima i tako dalje. Sve je to dobro prou─Źeno u akademskoj literaturi. Dakle, izbor je bio: ili poku┼íati izolirati al-Kaidu odvajaju─çi je od skupine do koje poku┼íava doprijeti – d┼żihadskog pokreta, muslimanskog stanovni┼ítva i tako dalje – i zatim je napasti, ako to ima smisla. Ili drugi izbor, koji je u osnovi bio slijediti naredbe Osame bin Ladena i zapo─Źeti ratove u muslimanskom svijetu koji bi bili shva─çeni kao ratovi protiv islama i stoga mobilisali jo┼í vi┼íe terorista. Ovo slu─Źajno nije samo moje mi┼íljenje. Zapravo citiram vode─çe ameri─Źke obavje┼ítajne specijaliste. SAD su slijedile bin Ladenov recept; njegovi su najbolji saveznici bili u Washingtonu. Prijetnja terorizma nije trivijalna i postoje na─Źini da se s njom iza─Ĺe na kraj, ako ┼żelite umanji prijetnju, a postoje i drugi na─Źini reagiranja ako vas nije briga za terorizam i ┼żelite produ┼żi prijetnju. Na ┼żalost, to su oni koje slijedimo.

U me─Ĺuvremenu, i sami obilato provodimo teror. O tome se ne govori mnogo, ali pogledajmo, na primjer, zapadnu hemisferu. Najgori prekr┼íitelj ljudskih prava na zapadnoj hemisferi svakako je Kolumbija. Samo u posljednjih nekoliko godina, prema kolumbijskoj vladi, gotovo je 140.000 ljudi ubijeno u paravojnom teroru blisko povezanom s vojskom koju obilato financira SAD. U stvari, ameri─Źko financiranje Kolumbije daleko nadma┼íuje financiranje drugih zemalja zapadne hemisfere i postoji dugotrajna korelacija, dokazana u akademskoj literaturi, da je ameri─Źka pomo─ç u vrlo bliskoj vezi s kr┼íenjima ljudskih prava. Zna─Źi, s dr┼żavnim terorom i drugim vrstama represije. Ima i mno┼ítvo drugih primjera. 1990-ih godina jedan od najgorih terora u europskoj regiji vr┼íen je u jugoisto─Źnoj Turskoj, koja je dio Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora.

A redovito vidimo izvje┼ítaje da se takve stvari jo┼í i danas doga─Ĺaju u Turskoj.

Da, ponovno uzima maha, ali 90-ih je bilo uistinu stra┼íno. Na tisu─çe gradova i sela je uni┼íteno, desetine tisu─ça ljudi ubijeni, a milijuni izbjeglica protjerani. A sve to u sklopu NATO-a 80 % posto oru┼żja dolazilo je iz SAD-a, a sudjelovale su i europske zemlje. To ─Źak nisu ni dvostruki standardi. U neku ruku, to je jedan jedini standard – ono ┼íto mi radimo njima je u redu, ono ┼íto oni rade nama je nepodno┼íljivo.

Osvr─çu─çi se na pro┼ílogodi┼ínje glasovanje UN-a o palestinskom statusu dr┼żave, jeste li bili razo─Źarani ili iznena─Ĺeni nedostatkom ┬á podr┼íke Palestini ┬á od strane Europe i SAD-a?

Sa strane SAD-a to je bilo predvidljivo i nimalo iznena─Ĺuju─çe. Ali Europa se, mislio sam, ponijela iznena─Ĺuju─çe kukavi─Źki. Europa je naprosto pokleknula pod pritiskom SAD-a, a nije morala. Pomislio sam kako postoji ┼íansa da Europa poka┼że hrabrost i integritet i zauzme samostalno stajali┼íte. Ali nije, popustila je.

I kona─Źno, koja su glavna nova istra┼żiva─Źka podru─Źja na kojima sada radite?

Pi┼íem, radim i govorim o dugoro─Źnijim pitanjima. Primjerice, dogodila se zna─Źajna promjena u SAD-u i, naravno, u globalnim gospodarstvima. U SAD-u je nakon 1970-ih godina uslijedio nagli preokret stotina godina ameri─Źke povijesti, koja je svjedo─Źila ne ba┼í ugodnim usponima i padovima, ali je u cjelini imala putanju u smjeru razvoja, ekonomskog rasta, industrijalizacije i napretka, ljudskih prava i tako dalje . Na tom je putu neugodnih varijacija, ali to je bila uop─çena tendencija.To se 1970-ih po─Źelo obrtati. Ekonomija se pomakla kao financijalizacija, golemom porastu uloge financijskog kapitala i seljenja proizvodnje na prekomorske lokacije. Tako se proizvodnja nastavlja i imate iste vlasnike i menad┼żere, ali proizvodite u Kini umjesto u Ohiju. To su bile velike promjene koje se┼żu i izvan Amerike.

Njema─Źka je zadr┼żala sna┼żnu proizvodnju i izvoznu ekonomiju, ali drugdje u Europi do┼ílo je do promjena u mnogim pogledima. Neki su komentatori opisali financijske institucije kao larvu koja izjeda ekonomiju iznutra. Mislim da je to to─Źno. Te promjene pokrenule su za─Źarani krug u kojem ubrzana koncentracija bogatstva – uglavnom u financijskom sektoru i sitnom segmentu dru┼ítva – vodi do koncentracije politi─Źke i zakonodavne mo─çi, ┼íto nastavlja krug prema fiskalnoj politici i deregulaciji. Tada imate dr┼żavu koju se redovito poziva da prisko─Źi u pomo─ç u ekonomskim krizama i izravne posljedice tih procesa koji se odvijaju jo┼í od vremena Reagana i Thatcher-ove. To su privatizacija profita i socijalizacija duga.

U me─Ĺuvremenu, politi─Źki sustav raspada se na komadi─çe. Tro┼íkovi izbora strahovito su porasli i to tjera politi─Źke stranke sve dublje u korporativne profite do te mjere da sada, ako ┼żelite uticajno mjesto u Kongresu, morate ga kupiti. Nekada bi vas do polo┼żaja predsjednika odbora dovelo iskustvo i zasluge. Sve to vodi ka stvarima kao ┼íto je farsa koju upravo sada promatrate na republikanskim predizborima i to je opasno. Kona─Źno je do┼ílo do neke javne reakcije na te procese i to bi moglo biti zna─Źajno.
 
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK

FARMACEUTSKA MAFIJA: Dr. Lidija Gajski izjavljuje - Izmišljaju bolesti i ljude "truju" ljekovima
NASA - Prava istina i svrha ove organizacije nema veze sa SVEMIROM !

Filed under: Novi Svjetski Poredak, SVIJET U RATU, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama