Počela velika čistka na društvenim mrežama, od Amerike do Balkana

Čistka je u tijeku

„Facebook“, „Twitter“, „Youtube“ i ostali tehnološki giganti uklanjaju nepoželjne informativne sadržaje sa svojih platformi – Alex Jones je samo najpoznatiji, ne i jedini primjer – a „Google“ mijenja svoje algoritme pretrage interneta čime drastično smanjuje posjećenost ciljanih web stranica. Jedan je od takvih je World Socialists Web Site.

Problema s Facebookom ovih dana imala je i redakcija „Sputnjika“.

Tehnološki giganti nisu se sami od sebe odlučili ući u borbu protiv takozvanih lažnih vijesti.

Svemu je prethodio poziv Komiteta za pravosuđe američkog Senata da spriječe „poticanje razdora“ na društvenim mrežama, a u identificiranju „lažnih vijesti“, ali i vijesti koje su navodno loše kvalitete ili siju podjele, pomažu im eksperti iz Atlantskog savjeta – think-tanka iz Washingtona, na čijem je čelu barem sedam bivših direktora CIA-e, više bivših američkih državnih sekretara, sekretara za obranu, visokih dužnosnika Savjeta za nacionalnu sigurnost… Jednom rječju, ono što se u posljednje vrijeme sve češće naziva „dubokom državom“.

Da li su „Facebook“, „Twitter“ i „Google“ postali čuvari demokracije ili korporativni cenzori u ime duboke države?

Kakva se namjera krije iza čistke koja je u tijeku, i koji je zajednički nazivnik medijskim sadržajima na udaru ne samo u samoj Americi, već skroz do Rusije i Irana, pa i Balkana?

„Ljudi su oduševljeno dočekali Facebook i Twitter zato što su bili besplatni i slobodni i otvoreni za sve, za razliku od mainstream medija“ – kaže novinarka Ljiljana Smajlović. „Sada otkrivamo da su oni postali mnogo moćniji od bilo kojeg medija, ali i da uopće nisu slobodne platforme kakvima se predstavljaju.“

Američki predsjednik Donald Trump u jednom od nedavnih twittova upozorava da je „cenzura jako opasna stvar“. Naravno, on je zabrinut zbog čistke republikanskih i konzervativnih glasova, što i sam priznaje, ali istovjetno upozorava – „Cenzura se neće završiti dobro“, stiže i sa sasvim suprotne strane ideološkog spektra” – kaže Matt Taiby iz magazina „Rolling stone“.

Usprkos tim upozorenjima, međutim, tehnološki giganti postupaju u skladu sa molbom koja im je upućena iz Senata.

„Prije antiruske histerije u sklopu koje se teži predstavljanju Donalda Trumpa kao mandžurijskog kandidata kojeg je izabrao Vladimir Putin osobno, tim gigantima je bilo nemoguće bilo šta narediti“ – podsjeća Ljiljana Smajlović.

„Oni su se predstavljali kao borci za slobodan internet i na taj način se odupirali svakom pritisku. Međutim, hajka protiv Rusije promjenila je politički odnos snaga u Americi i više nitko u eliti neće da ide protiv tog vala, te se sada nesmetano ukidaju desetine i stotine profila na društvenim mrežama. Time su se te, strahovito moćne kompanije, podvrgnule onome što eliti odgovara, i uključile se u tu političku histeriju.“

„I na ovom primjeru se vidi da se Amerika nalazi u dvostrukom ratu, unutrašnjem ratu duboke države protiv Donalda Trumpa, i vanjskom ratu protiv ostatka svijeta, a propagandni rat je dio svega toga“ – napominje novinar Slobodan Reljić, i ukazuje da čitavu stvar dodatno opasnim čini to što „nema nikakve zakonske regulative – korporacije su, u stvari, države – niti je uopće potrebno ikakvo opravdanje za gašenje nepoželjnih sadržaja“.

A osnovni uzrok ovoga što se sada dešava, uvjeren je Reljić, „je gubitak kontrole nad slobodom govora i njezinim posljedicama“ usprkos tome što je „95 posto medija u Americi u vlasništvu svega pet korporacija“.

Objašnjavajući zašto su u istovremenom udaru ideološki toliko suprotstavljeni sadržaji, kao što su Alex Jones na desnici i World Socialists Web Site ili Alternet na ljevici, Ljiljana Smajlović objašnjava: „Na udaru su svi koji se suprotstavljaju statusu quo. Njega treba očuvati, a sve što ga napada je opasno.“

Ovakvom zaključku potvrdu daje učešće Atlantskog savjeta u identificiranju nepoželjnog sadržaja na društvenim mrežama, pri čemu su mogućnosti zloupotrebe utoliko veće što nepoželjne više nisu samo „lažne vijesti“ – šta god to točno značilo – nego i „sijanje podjela“, „mrsko ponašanje“, čak i „niska kvaliteta“ vijesti. Sve se ovo, od jedne društvene mreže do druge, navodi kao razlog za uklanjanje sa mreže.

Slične veze – kakve s američkim sigurnosnim-političkim establišmentom ima Atlantski savjet kao „čuvar istine“ na društvenim mrežama – postoje i u mainstream medijima.

Najbolji primjer za to predstavlja „Washington post“, čiji je vlasnik Jeff Bezos, preko svoje kompanije „Amazon“, u poslovnom aranžmanu sa CIA-om kupio za 600 milijuna dolara.

Zaključuje Slobodan Reljić: „Sve to služi očuvanju jednog političkog sustava, a ‘Washington post’ i slični mediji služe za normalizaciju tog sustava, i to u vremenima u kojima on ima sve manju podršku građana. Oni koji vladaju, nadaju se da će taj raskorak uspjeti iskontrolirati ovakvim sredstvima, ali, ako gledate povijesno, vidi se da je tako nešto neodrživo na duži rok.“
 

 
(sputniknews.com)