ZNANSTVENICI I GLOBALNA ELITA SU SLOŽNI: More će rasti do 10 metara, evo kako će izgledati Jadran 2100.

Prema novim prognozama hrvatski gradovi uz more za koje desetljeće bit će nemogući za život

Nedavni UN-ov izvještaj o stopi zagađenja Zemljine atmosfere naveo je da je prošle godine čovječanstvo, ne samo što je povećalo razine CO2 na najviše u ljudskoj povijesti, nego je to činilo brže nego ikada.

Uz takve trendove i lobiranje naftnih, plinskih i kompanija koje zarađuju na ugljenu, pri čemu ulažu milijarde eura i dolara u promoviranje daljnjeg korištenja fosilnih goriva, svijet je sve dalje od toga da se u ovom stoljeću spasi od globalnog zagrijavanja goreg od 2°C koliko su nacije svijeta dogovorile Pariškim klimatskim sporazumom.

Kamoli da se zaustavi na 1,5°C, što je predloženo kao posebno ambiciozan cilj. Kako sada stvari stoje i prema čak i optimističnim predviđanjima, svijet će do 2100. ovakvim tempom biti topliji za 3°C.

Najnoviji članak objavljen na ovu temu u Proceedings of the National Academy of Sciences of the U.S.A. navodi da će po takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti za između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije nego drastičnih promjena diljem Zemlje uslijed klimatskih promjena.

Samo pet godina otkako se u službenim predviđanjima čak i rast mora od 1,5 metara smatralo ekstremnim prognozama, odjednom ispada da su i umjerena predviđanja nekoliko puta gora od toga.

Što se Hrvatske tiče, na sljedećim ilustracijama pogledajte će se dogoditi s jadranskom obalom u slučaju rasta mora od 9 metara, što je u skladu s izvještajem PNAS-a.

Split i Kaštelanski zaljev

Već i uz rast razine mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu su poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, po Jadranu je poplavljena i skoro svaka stara gradska jezgra. A u slučaju 9 metara…

Trogir je odavno atrakcija još samo za ronioce, kao i pola Solina, Kaštela, Poljuda u Splitu, Dioklecijanove palače, Lore, luke, kolodvora. Južnije, more je prodrlo desecima kilometara u Cetinu, ne postoji više ni Omiš, ni pola Makarske.

Dolina Neretve

Ovo je u Hrvatskoj na klimatske promjene najranjivije područje. U slučaju već i 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Čapljina dobiva svoju rivijeru.

No, more se tu ne zaustavlja i potopljena biva i Čapljina, more zapravo prodire do pola puta do Mostara, poljoprivreda je odavno nemoguća. Stradali su i Ston, najnaseljeniji dijelovi svih hrvatskih otoka.

Dubrovnik

Stari Grad je najvećim dijelom pod vodom, odavno je potopljena gradska luka. Stradali su Cavtat i Kupari.

Zadar

Uz 9 metara ovaj grad skoro da prestaje postojati. Ono što još nije potopljeno, redovito je devastirano žestokim olujama siline uraganskih.

Usput su nestali i Nin, Bibinje, veći dio Šibenika, Skradin. Ušća jadranskih rijeka su se pretvorila u mrtve zaljeve.

Rijeka

Trsatska gradina sada se izdiže sa same morske obale, a sve niže od toga odavno je pod vodom. Pod morem je veći dio bolničkog kompleksa i praktično svaka pojedina znamenitost ovog grada kojim su se nekoć ljudi javljali jedni drugima na razglednicama.

Pula

Slično je i s ovim gradom, s tim što zbog konfiguracije terena more uz razine od +9 metara prodire iz nekoliko smjerova, odsijeca pojedine dijelove grada i pretvara ga u nekoliko otočića. Arena se sada izdiže iz plićaka.

Kad je bonaca, potopljeno je pola grada. Kad krene jugo i već normalne uraganske oluje, pod morem je praktično sve. Istra je uopće jezivo stradala.

Raša više nije rijeka, nego duboki morski zaljev, nestali su Poreč, Vrsar, Novigrad i Rovinj, Motovun je grad na moru, a Savudrijska vala/ Piranski zaljev potopio je čak i granične prijelaze Plovaniju i Kaštel.

U Italiji su nestali Venecija još odavno, ali usto i Padova, Treviso je na moru kao i Bologna, dolina rijeke Po jedva da uopće još postoji, tamo je sad otvoreno more…

Prvo, globalna tura preko New Yorka, Buenos Airesa, Osake, Antwerpena, Hamburga, Durbana, Melbourna, Londona, Hong Konga, Dubaija, Rija, Tokija…
 

 
(express.hr)