Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » Histerija u Americi poslije susreta godine: OdluÄujucÌi udarac rusofobim Amerikancima koji žele rat sa Rusijom

Histerija u Americi poslije susreta godine: OdluÄujucÌi udarac rusofobim Amerikancima koji žele rat sa Rusijom

trump-protivAmeriÄki predsjednik Donald Trump se poslije summita u Helsinkiju naÅ¡ao na udaru žestokih kritika demokratskih, ali i republikanskih kongresmena u SAD, koji su njegove izjave na konferenciji za novinare s Putinom ocijenili kao „sramotne“ i kao „propuÅ¡tenu priliku da uputi snažnu prijetnju u svezi sa mijeÅ¡anjem u ameriÄke izbore“

Prema rijeÄima SaÅ¡e Adamovića, povjesniÄara i dobrog poznavatelja prilika u SAD, reakcije na susret dvojice lidera, koje su se pretvorile u neku vrstu politiÄke histerije, govore da „Washingtonska moÄvara“, po svoj prilici joÅ¡ nije isuÅ¡ena.

Kako kaže, Trump je otkako je došao u Bijelu kuću i izrazio namjeru da pobošlja odnose sa Rusijom i sretne se sa predsjednikom Putinom, nailazio je na snažnu opstrukciju.

„To je bila opstrukcija od strane takozvane ameriÄke “duboke države”, odnosno onih koji se Äesto nazivaju ’Washingtonskom moÄvarom‘. Naravno, tu su sa jedne strane demokrati, kao opozicijska stranka, a sa druge su brojni republikanci, prije svega oni iz neokonzervativnih krugova. Njihov zajedniÄki nazivnik je ekstremna rusofobija. Svi oni su od prvog trenutka zauzeli izrazito antiruski stav i svo vrijeme su sabotirali svaki Trumpov pokuÅ¡aj da poboljÅ¡a odnose sa Ruskom Federacijom. U poÄetku je za to služila priÄa o navodnom mijeÅ¡anju Rusije u ameriÄke izbore, ali usprkos tome Å¡to istraga traje gotovo dve godine, nikakvi dokazi koji bi te tvrdnje potkrepili nisu iznijeti“ – smatra AdamovicÌ.

Putin i Trump su, podsjeća on, dosad uspjeli se nekoliko puta sresti na marginama nekih meÄ‘unarodnih skupova, Å¡to je u ameriÄkoj javnosti uvek doÄekivano na nož.

MeÄ‘utim, kaže, nakon ovog prvog direktnog susreta dvojice lidera, i sastanka u Äetiri oka koji je trajao duže od dva sata, sve se pretvorilo u neku vrstu politiÄke histerije, ne samo od strane istaknutih ameriÄkih rusofoba, već i globalistiÄkih “fake news” medija poput New York TImesa, Washington posta i televizije CNN, koji dosledno zastupaju tu antirusku liniju.

„OÄito je da ’Washingtonskoj moÄvari‘ ne odgovara poboljÅ¡anje odnosa sa Rusijom. Ona je za njih neprijatelj broj jedan i oni žele da tako i ostane. Potpuno je jasno da su Donald Trump i Vladimir Putin, s obzirom na njihova ideoloÅ¡ka uvjerenja, prije svega suverenisti i nacionalisti, a ne globalisti, pa bi bilo kakav dogovor njih dvojice bio veliki udarac za globalistiÄki projekt ameriÄke “duboke države”. Zato oni sve Äine da taj svoj, priliÄno naÄet projekat, nekako spasiti, a da bi to uÄinili, moraju nastaviti da opstruiraju poboljÅ¡anja odnosa Amerike i Rusije“ – pojaÅ¡njava.

I Jurij PoÄta, profesor na ruskom Univerzitetu prijateljstva naroda, smatra da bi javnost u Americi, ali i u većem dijelu zapadnog svijeta, bila zadovoljna da sastanka uopće nije bilo.

„Ili da je Trump otkazao sastanak izjavivÅ¡i da je Putin toksiÄan sugovornik i da nema svrhe pregovarati sa njim, jer su Rusi opasni i agresivni, te da bi se zbog toga trebalo dodatno naoružavati, jaÄati veze sa saveznicima, protjerivati joÅ¡ viÅ¡e diplomata, pokidati sve kulturne veze izmeÄ‘u Rusije i Amerike i tako dalje. Tada bi mu javnost rekla: ’Bravo‘. Jasno je da dio ameriÄkog establiÅ¡menta i kreativnih stvaraoca bliskih ameriÄkim demokratima smatraju da je Trump nesposoban, da nije dovoljno obrazovan, da se ne ponaÅ¡a adekvatno i da će njegova djelatnost ugrožavati interese SAD. Oni su svega ovoga postali svjesni tek onda kada je bilo jasno da je Trump realni konkurent Hillary Clinton, ali su izgleda zaboravili da ni sama Clintonica nije savrÅ¡ena“ – kaže PoÄta.

Da se demokrati u Americi svim sredstvima bore da ocrne i ameriÄkog i ruskog predsjednika smatra i Boris Mežujev, predsjednik ureÄ‘ivaÄkog odbora ruskog portala „PolitiÄki konzervatizam“.

„Njihova je želja da Trump sa Putinom govori samo o ruskoj krivici u svezi Krima, o mijeÅ¡anju u izborni proces, neÅ¡to manje da se govori o Siriji, da se kritizira Putina zbog podrÅ¡ke Asadu, možda joÅ¡ i za Iran, mada demokrati Iran ne interesira toliko. Trump je, meÄ‘utim, odmah stavio do znanja da nema namjeru tako postupati. Bio je otvoren u svezi toga da će oÅ¡tro govoriti sa Putinom, ali i da će tražiti lojalnost povodom niza pitanja, konkretno Irana i Sirije. TakoÄ‘er, ameriÄki predsjednik je stavio do znanja da će u tom smislu, kao vrstu poluge utjecaja koristiti izgradnju ’Sjevernog toka 2‘ ili eventualno ukrajinsko pitanje“, istiÄe Mežujev.

On ipak istiÄe da je, u kontekstu diplomatske igre, sastanak u Helsinkiju bio poraz ameriÄkog predsjednika.

„Ali to nije samo Trumpova krivica, već splet okolnosti, posljedica Äitave situacije u kojoj se Amerika nalazi. Postoji unutraÅ¡nji politiÄki raskol, nema konsenzusa i može se Äak reći da se Amerika nalazi u fazi latentnog hladnog graÄ‘anskog rata. To je situacija kada ameriÄki mediji, opozicija Trumpu, manje misle o nacionalnim interesima, a viÅ¡e o naÄinu kako da potope predsjednika. Da je novinar Associated pressa mislio na interese Amerike, ne bi pitao Trumpa da li je bolje vjerovati Putinu ili onome Å¡to javljaju ameriÄke obavjeÅ¡tajne službe… I to joÅ¡ u prisustvu samog Putina“, zakljuÄuje Mežujev.
 
(sputniknews.com)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , ,