RAČUNALNA SIMULACIJA OTKRIVA ŠTO BI SE DOGODILO AKO BI SE ZEMLJA POČELA VRTJETI U SUPROTNOM SMJERU

Jedan od najslikovitijih scena iz filma Superman bila je kada je superjunak letio oko Zemlje brzinom svjetlosti, okrećući njezinu rotaciju u drugom smijeru i tako spriječavajući da Lois Lane umre

Dok se ova scena otvara dugačak razgovor o mogućnosti putovanja kroz vrijeme, znatiželjni umovi sa Instituta Max Planck meteorologiju razmatrali su ono što bi se moglo dogoditi ako bi se Zemlja počela vrtjeti na drugi način – i predstavili simulaciju njezinih posljedica u svojoj najnovijoj studiji.

Njihovi nalazi predstavljeni na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini Europske unije za geoznanosti u Austriji, otkrivaju drugačiju sliku Zemlje od one na koju smo navikli – gdje su nastale pustinje u Sjevernoj Americi umjesto u središnjoj Africi, pješčane dine umjesto stabala u krajoliku Amazone i bujne prašume koje pokrivaju Bliski istok i središnju Afriku.

Računalna simulacija nije samo identificirala promjene u topografiji područja, već je otkrila i ekstremne pomake u vremenu, kao i distribuciji flore i faune.

Na primjer, velike zime, obično vidljive u Rusiji i većini arktičkih područja, mogle bi se spustiti u zapadnu Europu i izazvati pustoš. Cianobakterije, skupina fotosintetskih bakterija koje se obično (i pogrešno) nazivaju plavo-zelene alge, cvjetale bi na mjestima na kojima se obično ne identificiraju.

Štoviše, Atlantsko-američka meridionalna cirkulacija (AMOC), velika struja u Atlantskom oceanu, odgovorna za regulaciju Zemljinog klimatskog sustava, nestala bi i ponovno se pojavila u sjevernom Tihom oceanu, prema njihovom izvješću.

Na što bi utjecala vrtnja u suprotnom smjeru

Da bismo shvatili kako takav scenarij može utjecati na svijet, ne trebamo dalje tražiti: Zemljina rotacija utječe na mnoge stvari.

Neki primjeri uključuju dnevne i noćne cikluse, formiranje plime i regulaciju oceanskih i zračnih struja. Posljednji posebice utječe na vremenske obrasce širom svijeta, budući da kombinacija vjetra i oceanskih struja nosi kišu u džungle ili odvaja vlagu u suhim područjima.

U istraživanju, tim je stvorio digitalni model Zemlje koji se vrti u suprotnom smjeru. Prema istraživačima, to pruža uvid u to kako Zemljina rotacija utječe na svoj klimatski sustav, posebice kako oceanske struje i vjetrovi djeluju kako bi stvorili vremenske sustave širom svijeta.

“Preokretanje Zemljine rotacije neće promijeniti sve glavne karakteristike topografije poput veličina, oblika i položaja kontinenata i oceana, dok će stvoriti sasvim drugačiji skup uvjeta za interakciju između cirkulacije i topografije” – objasnio je autor Florian Zeimen u članku časopisa LiveScience.

Simulacija je pokrivala i neposredne i dugoročne učinke preokreta u Zemljinoj rotaciji. Tijekom tog vremena, istraživači su otkrili promjene u klimatskom sustavu tijekom nekoliko tisuća godina, što je rezultat zajedničkih učinaka rotacije, atmosfere i oceana na planeti.

Također su otkrili da je ovaj model imao više zelenih površina, s područjima koja su prethodno bila pustinje bi tada bile pokrivene travom i drvenastim biljkama.

U njihovom modelu, globalni pustinjski prosjek je oko 18 milijuna kilometara kvadratnih, što je manje od naše sadašnje pokrivenosti pustinjom za oko četiri milijuna četvornih kilometara.

Zanimljivo je da su pustinje u modelu nastale na mjestima poput jugoistoka SAD-a, Južnog Brazila, Argentine i Sjeverne Kine.

Međutim, jedna od najznačajnijih promjena koje su istraživači zabilježili bila je kako to utječe na globalne obrasce vjetra.

Konkretno, to bi uzrokovalo promjene temperature u subtropijama (područja između tropskih i umjerenih zona, uključujući sjeveroistični SAD, Mediteran i centralna Australija) i visoravnima.

Preokret bi također donio promjene u oceanskim strujama, koje bi zagrijavale istočne granice mora i ohladile zapadne granice. To bi se prevelo u drastične promjene vremena, osobito u Europi gdje bi njen sjeverozapadni dio imao hladnije zime.

Što se tiče Ziemena, jedna od najzanimljivijih promjena za njega bi bila ona oko Sahare.

“Vidjevši zelenu Saharu u našem modelu, razmišljao sam o razlozima zbog kojih imamo pustinju u Sahari i zašto nema ničega u retrogradnom svijetu” – dodao je. “To je razmišljanje o najosnovnijim pitanjima koja me fasciniraju o projektu.”

U međuvremenu, ovdje je videozapis Zemlje koja se okreće tijekom cijele godine, snimljena DSCOVR svemirskom letjelicom korištenjem Zemljine fotokemijske slike (EPIC).
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com