OVO SVAKI ŠEF TREBA ZNATI: Evo zašto radnici ne smiju biti pod stresom kada rade

Stres uzrokuje da mozak ne radi kako treba, utječu na pamćenje i sposobnost fokusiranja

Studija objavljena u časopisu Nature Human Behavior otkrila je da se ljudi teško mogu usredotočiti jer im to oslabljuje locus coeruleus.

Ova mreža mozga odgovorna je za kontrolu sposobnosti da se usredotočite dok ste pod stresom ili emocionalnim uzbuđenjem, i to područje slabi s godinama.

U istraživanju su istraživači sa Sveučilištu Južne Kalifornije (USC) u SAD-u, Sveučilišta Takachiho u Japanu i Sveučilištu u Readingu u Velikoj Britaniji koristili dijagnostiku mozga i pratili dilataciju zjenice u 28 mlađih i 24 starijih odraslih osoba kako bi se izmjerili njihovu fiziološku pobudu i aktivnost lokus coeruleusa.

Dok su mozgovi sudionika bili skenirani, istraživački tim je predstavio par slika zgrada i objekata. Oni su manipulirali fotografijama kako bi zgrada bila jasna i istaknuta, dok je drugi objekt bio mutan, ili obratan.

Za svaki par na slikama, sudionici su morali utvrditi koja je slika bila istaknuta. Da bi potaknuli fiziološku pobudu, neka ispitivanja su započela upozoravajućim tonom pa sve do električnog šoka na kraju testiranja, dok su drugi imali upozoravajuće tonove dok nije bilo električnih šokova.

Tijekom testiranja sudionici su pokazali veće dilatacije zjenice i povećano znojenje dok su očekivali šok.

Starije odrasle osobe su pokazale manje aktivnosti u frontoparietalnoj mreži kada očekuju šok. Čini se da mreža nije učinkovito odgovorila na signale koje je poslao locus coeruleus.

Prilikom očekivanja šoka pokazala se veća aktivnost u području parahippokampalnog područja, koje se aktiviralo kad je osoba gledala slike mjesta, iako nije bitno je li slika bila istaknuta ili ne.

Kao rezultat toga, pokazala se veća aktivnost vezana uz slike – istaknute ili ne – tijekom emocionalne pobude. To je značilo da su se lako ometali kad su bili pod stresom ili emocionalno uzbuđeni.

Naprotiv, kada su predvidjeli šok, mlađe odrasle osobe su imale veću aktivnost na mjestu gdje su vidjeli jasnu, istaknutu sliku zgrade. Kada su gledali na slabu, mutniju sliku, aktivnost mozga na tom mjestu je bila smanjena.

Putevi mozga koji povezuju locus coeruleus i frontoparietalnu mrežu ostali su neprekinuti. To im je omogućilo da se usredotoče na važnije stvari, čak i pod uzbuđenjem i stresom. Ove regije moždanog korteksa pomažu kontrolirati fokus i pažnju.

“Trudeći se ispuniti zadatak, povećava se emocionalno uzbuđenje, pa kada se mlađe odrasle osobe trude, to bi trebalo povećati njihovu sposobnost ignoriranja zbunjujućih informacija” – objasnila je Mara Mather sa USC-a i viša autorica studije.

Istraživači su zaključili da vježbanje pažnje može pomoći poboljšanju senzorske obrade signala smanjenjem osjetljivosti starijih odraslih na distancirane stimulanse.
 
NoviSvjetskiPoredak.com