STUDIJA OTKRILA: Nada se pokazala boljom od straha za nadahnuće boljeg ishoda i zdravlja u vremenima promjene

Izreka da nada dolazi do vječnosti kao hvalospjev pozitivnom razmišljanju se pokazala istinitom

Ideja da će stvari na kraju ispasti dobro, bez obzira koliko sve izgledalo turobno je napravila šampione od gubitnika i milijardere od vječnih studenata.

To je čarobni sastojak koji imao Thomas Edison sve dok nije konačno izumio žarulju nakon 1001 pokušaja da bi napravi sve kako valja.

Walt Disney nikada nije izgubio nadu u izgradnji svojeg animacijskog carstva, čak i kada ga je njegov urednik u Kansas City Staru otpustio jer mu je “nedostajalo mašte i nije imao dobre ideje”.

Popis bi mogao ići dalje.

Nada protiv straha

Znanost je sama došla do čvrstih dokaza o snazi​nade kako bi život išao dalje, za razliku od ubacivanja straha.

Izvanredna profesorica komunikacija Jessica Myrick kaže da kada je riječ o zdravstvenim kampanjama, svijesnost o problemima nije dovoljna. Morate tjerati ljude da rade stvari pozivajući se na njihove emocije.

“Često razmišljamo o emocijama kao iracionalnim, no ono što naša istraživanja ukazuju jest da nam emocije mogu pomoći da činimo stvari koje će nas održati zdravima i sigurnima, stoga je važno razumjeti širok opseg emocionalnih odgovora na različite vrste poruka i komponente poruka” – objašnjava ona.

Istraživači su otkrili da strah o zdravstvenom problemu može zgrabiti pozornost o opasnostima koje leže u budućnosti. To može učiniti ljude svjesnima potencijalne štete i navući prijetnje.

Strah ne može učiniti ljude proaktivnim. Myrick je objasnila da je bolje predložiti rješenja koja će vam pokazati izlaz. Bolje je pokazati ljudima da ne moraju zaglaviti, da mogu pokupiti komade, učiti iz iskustva i krenuti dalje.

Robin Nabi, profesor medijskih efekata i zdravstvene komunikacije na Kalifornijskom sveučilištu, Santa Barbara, smatra kako postoji bolja opcija. On kaže da stvaranje poruka koje izazivaju oboje, i strah i nadu – ima snažniji učinak.

Jedna studija koja je uključivala 341 osoba u dobi od 17 do 72 godina posebno je relevantna za ovo pitanje.

Sudionici su pročitali online članak o raku kože. Istraživači su rekli da članak sadrži uvjerljive činjenice o osjetljivosti na rak kože, težini stanja i vjerovanje da je rješenje na vidiku.

Pokazalo se da se samo-učinkovitost i nada mogu predvidjeti hoće li sudionici poduzeti mjere za sigurnost izlaganju suncu.

Još jedna studija, ovoga puta na 382 studenata, testirala je njihove reakcije na melanomsku svijest. Istraživači su nakon tjedan dana dali anketu sudionicima kako bi saznali jesu li oni usvojili sigurnosne mjere.

“Ne želite samo ostaviti ljude u stanju straha” – rekao je Myrick.

Nalazi su podržali rezultate prve studije. Sudionici su nakon tjedan dana usvojili mjere sigurnosti na suncu.

Ovime su istraživači zaključili da se poruke ne bi trebale usmjeriti samo na jednu stvar. Također treba razmotriti kako mediji izvještavaju i rješavaju strahove o zdravlju.

Myrick opisuje tu studiju kao ravnotežu između “različitih vrsta emocija i spoznaja” kako bi se javno zdravlje istaknulo u prvi plan.

Ona misli da bi kampanje u budućnosti trebale nositi poruke nade. Ljude treba podsjetiti da peru ruke i da ne odlaze u školu kada su bolesni.

Drugim riječima, zdravstvene kampanje ne bi trebale samo ubacivati riječi​straha. Trebale bi se i nadati.

Kultiviranje nade

Ipak, nada se ne događa preko noći. Morate ju vježbati sve dok ne vjerujete u bolje sutra koje će postati dio vas.

Evo kako:

• Zamislite sebe da postane zdraviji. Pogledajte se u ogledalo, osmijehnite se i recite: “Ja pucam od zdravlja.”
• Pišite vesele poruke samima sebi. Ništa ne može pobijediti snagu stvari napisane crno na bijelo. Napišite sami sebi poruke pune nade kad se osjećate depresivno i gledajte kako podižu vaše raspoloženje.
• Okružite se sa simbolima nade. To može biti latica ruže, fotografija voljene osobe, čak i molitvena krunica. Držite ih pri ruci, pogotovo kada se osjećate loše.

 
NoviSvjetskiPoredak.com