IGRE SOCIJALNIH MEDIJA: Psiholog otkrio taktike kako Facebook manipulira ljudima da bi ostali što duže ‘zakačeni’

Priznajte, i vi ste na Facebooku – ako niste, znate barem nekoga tko je. Platforma kao što je ova, zove se sučelje društvenih medija koji dolaze i odlaze s godinama

Međutim, samo jedna tvrtka – Facebook – je prošla test i raste svake godine sve više. Ali što Facebook ima, a druge društvene mreže nemaju?

Psiholog Simon McCarthy-Jones sa sveučilišta Trinity College Dublin pripisuje uspjeh stranica društvenih medijima njihovoj sposobnosti da utječu na ponašanje osobe ili korisnika njihove mreže.

Facebook je platforma društvenog medija koju je stvorio Mark Zuckerberg, koja je počela kao FaceMash u 2003. godini, platforma gdje su Harvardski studenti uspoređivali dvije studentske fotografije i odlučivali tko je bio zgodniji.

Stranica je brzo stekla slavu na obližnjim fakultetima, i uprava Harvarda je odlučila isključiti rad mreže zbog povrede sigurnosti internetske mreže unutar sveučilišta i narušavanja privatnosti pojedinca.

Nakon odbacivanja optužbi protiv Zuckerberga, on je nastavio pisati novi kod za daljnje stvaranje web stranica za povezivanje ljudi diljem sveučilišta u zemlji.

Od tamo, on je stvorio Facebook, vodeću svjetsku platformu za društveno povezivanje, i najovisniju web stranice svih vremena. Od hira sa koledža do senzacije širom svijeta, Facebook je poznat po tome što zadržava svojih stotina milijuna korisnika već desetljećima.

Nitko se nije pitao koliko su ljudi ovisni o toj socijalnoj mreži, ali mnogi ljudi su sada primjetili kako se društveni život promijenio, ali ne na bolje.

U restoranima, vi možete vidjeti ljude kako prazno zure u svoje ekrane pametnih telefona. Umjesto da razgovaraju međusobno fizički, studenti odabiru komunikaciju putem ažuriranja statusa i komentara.

Ovisnost o platformama društvenih medija kao što je ova ima tendenciju stvoriti društvenu prazninu u fizičkom svijetu, a to nije uopće zdravo. McCarthy-Jones objašnjava da Facebook iskorištava ljudsku psihološku zamku, potičući našu inherentnu potrebu za pripadanjem i želju da dobijemo društveni status.

Ljudsko ponašanje

Ljudi nisu po ponašanju tako daleko od golubova. U 1950. godini, B.F. Skinner je proveo studiju koja je pratila ponašanje golubova koje može biti u vezi sa ljudskim ponašanjem.

U studiji, on je uvjetovao golubove da povezuju udaranje u gumb sa dobivanjem hrane. Rezultati studije su pokazali da su golubovi koji su dobili hranu nakon udaranja u gumb mnogo češće razvili sklonost kljucaju, a sekundarna skupina golubova koji su dobili hranu samo ponekad nakon udaranja gumba razvili su mahnito i kompulzivno ponašanje kljucanja.

Zuckerberg je razumio ovu prazninu i primijenio na ljudsku psihu. On je stvorio online platformu na kojoj smo nagrađeni za „pritisak na gumb.” Ova nagrada za nas ljude je dopamin, kojeg pokreće svaki „like” i komentar na statusu ove platforme.

Što više „lajkova” status prima, više ćete napraviti ažuriranja statusa. Što više pozitivnih komentara dobijate na objavu slike, to ćete više slika stavljati.

Kada ne bi dobijali reakcije od svojih Facebook „prijatelja”, frustracija vas počne preuzimati jer vas nitko nije primijetio; dakle, više postova se objavljuje na način da se dobije pozornost. Slično kao i marihuana i kokain, Facebook izaziva i iskorištava dopamin, neurotransmiter koji kontrolira naš mozak kroz centre zadovoljstva.

Kako se ‘otkačiti’

- Ograničite svoje vrijeme na Facebooku do 10 minuta dnevno. To bi moglo biti teško u početku, ali to morate činiti postupno – jedan sat, 30 minuta, 10 minuta na dan.

- Svaki put kada provjeravate Facebook obavijesti, napravite jedan sklek. Na taj način, vi ćete se skinuti sa Facebooka i steći fizičku kondiciju u isto vrijeme.

- Provedite vrijeme s prijateljima u stvarnom svijetu, odlaskom na kave, ili jednostavno razgovorajte sa kolegama u uredu tijekom pauze.

- Prije odlaska u krevet, odmaknite svoj telefon na nakoliko koraka od vas. Ako koristite svoj telefon kao alarm, hodanje prema njemu će vam pomoći da se ustanete.

Poput odvikavanja od loše navike, silazak sa Facebooka treba vremena i puno truda. Na kraju, vidjet ćete da sreća ne dolazi sa Facebooka, već iz životnih iskustava kako i treba biti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com