NAJNOVIJA VIJEST! Saudijska Arabija totalno zaokreće smjer – napušta Ameriku i prelazi Rusiji

Mogu li pod istu saudijsku kapu se ujediniti i Meka i Medina i futuristički Neom na obali Crvenog mora? Može li vehabizam mirno ustupiti mjesto umjerenom islamu u vrijeme još žive Al Kaide?

Kakve su to muke snašle Saudijsku Arabiju, najbogatiju zemlju Bliskog istoka i najjačeg saveznika SAD, da je ovih dana javno počela se odricati tvrdokornog radikalnog islama, ali i da traži nove saveznike?

Od 1932. godine do danas, od kako Saudijskom Arabijom vlada dinastija Saud, njen društveno-politički sustav je utemeljen na ekstremnom vehabijskom islamskom učenju. Kraljevina koja svoje ogromno bogatstvo duguje nafti, ovih dana je najavila da se odriče vehabizma i da se okreće „umerenom islamu, otvorenom za sve religije“.

Poruka koja, očigledno, nije bila samo za unutrašnju upotrebu, upućena je, još je zanimljivije, sa investicijskog summita u Rijadu i to od strane 32-godišnjeg princa, prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana.

Kraljev nasljednik, Salman, koji je u lipnju postavljen za prijestolonasljednika, podsjetio je da je 70 posto stanovništva Saudijske Arabije mlađe od 30 godina i podvukao da država ne želi izgubiti još 30 godina zbog ideje radikalnog islama i ekstremizma.

Da li je poslije dugogodišnje vladavine vehabizma moguć takav zaokret Rijada i na kakve otpore može naići, Sputnjik je pitao profesora Fakulteta političkih znanosti (FPN) Miroljuba Jevtića, poznavatelja islamske religije. On smatra da se izvjesne promjene mogu očekivati, ali u okviru granica koje islam propisuje.

„Nije moguće očekivati, i to ne postoji nigdje u islamskom svijetu, ravnopravnost između muslimana i nemuslimana i ravnopravnost između muškaraca i žena. U okviru toga su moguće varijacije kao što je nedavna najava o dozvoli ženama da voze automobile. Islam ima svoje limite, a u Saudijskoj Arabiji to sigurno neće otići toliko daleko, kao što je u Tunisu, Maroku. Ali izvjesne promjene se mogu očekivati“, navodi on.

Zahvaljujući između ostalog angažiranju Rusije u Siriji, SAD, tradicionalni saveznik Rijada, počele su gubiti utjecaj na Bliskom istoku. Zato i ne čudi što je na noge Vladimiru Putinu, „novom gazdi“ Bliskog istoka, kako ga vidi „Bloomberg“, početkom listopada došao sam kralj Salman ben Abdel Aziz el Saud, usprkos poodmaklim godinama. Broji ih 86, jednu više nego njegova kraljevina.

Na pitanje o mogućim otporima, on kaže da će „promjene u državi koja je impregnirana vehabizmom, sigurno izazvati revoluciju“.

„U kojem obimu to ćemo vidjeti. Uostalom, ISIS i Al Kaida su rezultat nezadovoljstva političkim poretkom koji postoji u Saudijskoj Arabiji“, ističe stručnjak za islam.

Na pitanje šta je prouzrokovalo zaokret Saudijske Arabije, ukazuje se da je prodiranje liberalnih vrijednosti u saudijsko društvo jednostavno bilo neizbježno, jer je to nemoguće spriječiti.

„Opće je poznata činjenica da Saudijci kada uđu u avion čim prelete teritorij svoje države skidaju abaiju i oblače se europski, i obrnuto na povratku kući. I dozvola ženama da voze automobile je posljedica prodora liberalnih vrijednosti“, objašnjava on, ali i ukazuje i na drugi značajniji geopolitički faktor.

„Pojačano prisustvo Rusije na Bliskom istoku i njena spremnost da se obračuna sa ISIS-om utječe itekako na Saudijsku Arabiju koja počinje razmišljati u drugačijim relacijama, da se mijenja i prilagođava postojećoj situaciji“, kaže profesor.

Na pitanje da objasni posjetu kralja Salmana Rusiji, profesor kaže da je to isti slučaj kao i sa Turskom.

Posjeta Rusiji je, smatra on, jako važna i uklapa se u priču o turskoj kupovini ruskog sustava S-400, koji namjerava kupiti i Saudijska Arabija. To, prema njegovoj ocjeni, pokazuje da se ta zemlja u izvesnoj mjeri mora mijenjati i prilagođavati postojećoj situaciji.

„Shvatili su da SAD nisu tako pouzdan partner na koga se mogu osloniti u potpunosti i tražiti izlaze na različitim stranama. I to je potpuno mudro“, kaže profesor, ali i dodaje da se nada da će i Rusija tu biti mudra i izvući dosta stvari za sebe.

Ne treba, međutim, smetnuti sa uma činjenicu da Rusija i Saudijska Arabija zajedno daju čak četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje nafte i da je poruka o zaokretu Rijada ka mekšem islamu izgovorena upravo na investicijskom forumu. Mladi prijestolonasljednik je tom prilikom rekao da vjeruje u mlađe saudijske generacije i njihove mogućnosti da se prilagode svijetu posle nafte. Nafta, naravno, nije neiscrpan izvor.

A sve to zajedno nije ništa drugo nego početak rada na dugoročnom ambicioznom planu reformi pod nazivom „Vizija 2030“, koji je princ Bin Salman objavio još travnja prošle godine. Prema tom planu Kraljevina bi do tada trebalo diferencirati svoje gospodarstvo i smanjiti njenu ovisnost o nafti čija je nestabilna i niska cijena prethodnih godina poprilično zamislila vodeće ljude u državi.

Jer Saudijska Arabija je vodeći svjetski izvoznik nafte, koja čini oko 90 odsto ukupnog izvoza države i donosi joj oko 75 odsto prihoda u državni proračun. Za posljednje tri godine cijena nafte koja formira budžet zemlje pala je 90 posto.

Procjene su da će ovogodišnji deficit proračuna iznositi skoro 15 posto BDP-a. Ranije se proračun „krpao“ deviznim rezervama, ali one nisu nepresušne. Tako se od 2014. godine, obim rezervi smanjio 1,5 puta, sa 737 na 487 milijardi dolara.

Mnoge subvencije iz proračuna su od prošle godine ukinute, a za iduću godinu je već odlučeno da se prestane sa subvencioniranjm cijene goriva u zemlji. To znači da će cijena benzina porasti sa 20 na 36 centi za litru ili za skoro 80 oposto.

Neophodan plan širokih reformi do 2030. godine, dakle, podrazumijeva poticanja investicija, razvoj infrastrukture i turizma, ali i obrazovanja i hvatanja u koštac sa diskriminacijom žena, prvenstveno njihovim većim uključivanjem na tržište rada.

Za otvaranje države, prije svega za strane investitore i turizam, u šta spada i najava izgradnje futurističkog grada Neoma na obali Crvenog mora, koji će kako se procjenjuje koštati najmanje 500 milijardi dolara, neophodno je i otvoreno društvo.

Eto zašto će od lipnja 2018. godine i žene biti za volanom i zašto je umjereni islam otvoren za sve religije i treba smijeniti vehabizam.

Promjene u Saudijskoj Arabiji su, dakle, neophodne i neizbježne. Samo je pitanje u kojoj mjeri će one biti prihvaćene. Pogotovo što su već počele uzimati danak. Nakon nedavne izjave šefa diplomacije o otpuštanju iz službe na tisuće radikalnih vjerskih službenika koji su radili u džamijama širom države, najavljeno je formiranje posebne akademije.

Ona će, kako je objašnjeno, nadzirati interpretaciju islamskog učenja kako ono ne bi bilo „upotrebljeno za opravdavanje nasilja ili terorizma“.

Nesumnjivo da će biti radikalnih islamista koji će smatrati da je to udaljavanje od principa islama.

Do sada su bila dva pokušaja reformiranja saudijskog društva, šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća i oba su propala. Da li će treća biti sreća, a princ Muhamed bin Salman saudijski Kemal Ataturk? Ako do toga dođe nema sumnje da će to utjecati na cijeli muslimanski svijet.
 
(sputniknews.com)