Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » TEORIJA ZAVJERE: Sjeverna Koreja ┼ítampa dolare?

TEORIJA ZAVJERE: Sjeverna Koreja štampa dolare?

kim-dolariOdakle Sjevernoj Koreji novac za razvijanje nuklearnog programa?

Na to pitanje nitko ne mo┼że dati pouzdan odgovor, ali postoji legenda o tome kako je ova hermeti─Źki zatvorena dr┼żava svojevremeno zapo─Źela “proizvodnju ameri─Źkih dolara”. I to ne la┼żnih, nego pravih.

Povijesni “nadimak” nekada┼ínje ujedinjene Koreje, “Zatvoreno kraljevstvo”, danas bi mogao vrijediti za sjeverni dio zemlje poznat kao Demokratska Narodna Republika Koreja.

Informacije koje sti┼żu iz ove dr┼żave kontrolirane su u tolikoj mjeri da nitko sa sigurno┼í─çu ne mo┼że re─çi kako zaista izgleda ┼żivot u njoj. Jedna od najve─çih zagonetki za analiti─Źare i obavje┼ítajce je odakle sjevernokorejskom rukovodstvu novac za ambiciozne projekte kao ┼íto je nuklearni program, jer zemlja se ve─ç desetlje─çima nalazi pod gospodarskim sankcijama.

Krijum─Źarenje pod dr┼żavnom kontrolom, od robe ┼íiroke potro┼ínje do narkotika, jedna je od mogu─çnosti koju spominju zapadni mediji i analiti─Źari.

Druga mogu─çnost koja se spominje je da je Sjeverna Koreja, ni manje ni vi┼íe, nego tiskala svoje ameri─Źke dolare. Ve─ç je poznata pri─Źa o “superdolaru”, krivotvorenim nov─Źanicama od sto dolara toliko visoke kvalitete da se gotovo ni ne razlikuju od originala.

Cirkulirala je velika koli─Źina “superdolara”, kako su tvrdili ameri─Źki du┼żnosnici. Azijom je tijekom osamdesetih godina cirkuliralo na stotine milijuna superdolara i bila je plodno tlo za rasturanje la┼żnih ameri─Źkih nov─Źanica jer na tom kontinentu dolar vrijedi za najsigurnije sredstvo pla─çanja.

Ako su ameri─Źke optu┼żbe za proizvodnju la┼żnih dolara na ra─Źun Sjeverne Koreje to─Źne, otvara se pitanje kako su se Korejci tako izvje┼ítili u njihovoj proizvodnji? Sjeverna Koreja bila je zatvorena zemlja i nije odr┼żavala diplomatske odnose sa Zapadom jo┼í od pedesetih godina.

Odgovor na to pitanje, mo┼żda, daje jedna legenda, u kojoj, dodu┼íe, ima puno nerazja┼ínjenih momenata. Me─Ĺutim, da je u pri─Źi koja slijedi sve jasno, onda se ne bi radilo o legendi.

Pri─Źa po─Źinje u Drugom svjetskom ratu. Milijuni ameri─Źkih vojnika nalaze se u Europi. Neki se bore na sjevernoafri─Źkom, potom i na talijanskom rati┼ítu, drugi u Britaniji ─Źekaju na iskrcavanje u Francusku.


Svima njima potrebno je isplatiti dnevnice. Ameri─Źka vlada tako─Ĺer nov─Źano poma┼że i vlade koje se nalaze u izbjegli┼ítvu i vojnike iz tih dr┼żava koji su pred njema─Źkom najezdom na┼íli uto─Źi┼íte na slobodnim teritorijima u Europi i Sjevernoj Africi. Pomo─ç u gotovini Amerikanci pru┼żaju i britanskoj vladi.

U jednom trenutku ameri─Źki du┼żnosnici zaklju─Źuju da prebacivanje velikih koli─Źina gotovog novca preko Atlantika nije dovoljno sigurno. Njema─Źke podmornice u to doba jo┼í uvijek su predstavljale opasnost po savezni─Źke brodove. Brodove je tako─Ĺer valjalo koristiti za prebacivanje ljudstva i tehnike, a ne paketa novca.

Stoga su, ka┼że legenda, odlu─Źili u Europu prebaciti strojevi za tiskanje dolara. Strojevi su radili i poslije kraja rata, jer je veliki broj ameri─Źkih vojnika ostao u Europi, a otpo─Źeo je i Marshallov plan, program ekonomske pomo─çi europskim zemljama uni┼ítenih ratom.

U jednom trenutku, ameri─Źka vlada odlu─Źila je da joj strojevi za tiskanje dolara u Europi nisu vi┼íe potrebne i da trebaju biti rashodovani. Jednom od njih to se i dogodilo, ali je drugi, zbog po─Źetka Korejskog rata i koncentracije velikog broja vojnika na tom poluotoku tamo i preba─Źen.

Me─Ĺutim, u jednom od napredovanja na jug, korejski komunisti zapljenjuju stroj. Prebacuju ga na sjever i tako u Sjevernoj Koreji po─Źinje proizvodnja, ne krivotvorenih, ve─ç pravih ameri─Źkih nov─Źanica.

Sumnje da se ne┼íto ─Źudno doga─Ĺa pojavljivale su se kada se u svijetu, sedamdesetih, pojavilo vi┼íe ameri─Źkih dolara iz pedesetih godina nego ┼íto bi to bilo uobi─Źajeno. Me─Ĺutim, ameri─Źka vlada nikada nije priznala da je premjestila stroj za tiskanje novca u Koreju.

Kao ┼íto rekosmo, mnogo je otvorenih pitanja u ovoj pri─Źi, ali ponavljamo da se radi o teoriji zavjere. Me─Ĺutim, nema ni odgovora na pitanje odakle Sjevernoj Koreji sredstva za razvoj skupog nuklearnog programa.

Ameri─Źke nov─Źanice iz pedesetih godina vrijede i danas. Treba podsjetiti da su se dolari tiskani jo┼í u vrijeme ameri─Źkog gra─Ĺanskog rata, takozvani greenbacksi, nalazili u optjecaju i sto godina po┼íto su tiskani.

Tako je mogu─çe da, iako je Amerika u opticaj izbacila nove nov─Źanice s izuzetnom za┼ítitom, Sjeverna Koreja ima dovoljno ameri─Źkih dolara tiskanih pedesetih godina.
 
(sputniknews.com)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , ,