Amerika ekonomski napala Kinu – odgovor će ih iznenaditi

Američki vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio više od 500 milijardi dolara, a od toga samo trgovinski deficit s Kinom bio je više od 300 milijardi dolara

U tijeku su pritisci SAD na Kinu na raznim poljima – ekonomskom, sigurnosnom, na pitanju Sjeverne Koreje, Južnog kineskog mora, naoružavanja Tajvana… itd.

Ovom serijom poteza Washington se zapravo želi nametnuti, odnosno ne odustati od svoje dominantne uloge u Azijsko-pacifičkoj regiji.

Svega nekoliko tjedana nakon što je optužio službeni Peking da “ne čini dovoljno da obuzda Sjevernu Koreju”, američki predsjednik Donald Trump odobrio je pokretanje istrage o navodnoj kineskoj krađi američkog intelektualnog vlasništva.

Na temelju Trumpove naredbe, američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer treba ustanoviti je li potrebno istražiti kinesku trgovinsku praksu koja, navodno, tjera američke tvrtke koje posluju u Kini da odaju intelektualno vlasništvo.

Ovakav razvoj događaja najavio je još početkom kolovoza list “Wall Street Journal” navodima da SAD planira uvesti trgovinske mjere protiv Kine.

List je tada naveo da se administracija američkog predsjednika planira pozovati na rijetko korištenu zakonsku klauzulu koja SAD omogućava da istraže da li kineski propisi o intelektualnom vlasništvu doprinose nefer trgovinskoj praksi.

Milorad Denda, dugogodišnji dopisnik iz Pekinga ocjenjuje najnoviji potez američkog predsjednika kao još jednu epizodu u već viđenim pritiscima koje Trumpova administracija vrši prema Pekingu otkako je Trump ušao u Bijelu kuću.

“Riječ je o pritiscima na Kinu na raznim područjima – ekonomskom, sigurnosnom, na pitanju Sjeverne Koreje, Južnog kineskog mora, naoružavanja Tajvana i tako dalje. Ovom serijom poteza Washington se zapravo želi nametnuti, odnosno ne odustati od svoje dominantne uloge u Azijsko-pacifičkoj regiji. Iako je ovdje naizgled riječ o ekonomskim pitanjima, suština je u tome tko će u narednom razdoblju imati primat u Azijsko-pacifičkoj regiji, jer u Washingtonu shvaćaju da se Kina u proteklih 30 godina razvija dinamikom nezabilježenom u svjetskim okvirima, da je nakupila dovoljno resursa i da je prirodno da radi na preoblikovanju azijske strukture moći. Naravno, Peking time izaziva kako interese tako i status SAD u Azijsko-pacifičkoj regiji”, objašnjava on.

Prema njegovim riječima, ova situacija se ne može nazvati “objavom trgovinskog rata”, već predstavlja još jedan korak Bijele kuće u seriji pritisaka na Peking radi iznuđivanja određenih stvari na drugim poljima, kako kada je riječ o Sjevernoj Koreji, tako i o nekim drugim pitanjima. Međutim, napominje se da najnoviji Trumpov potez neće ostati bez kineskog odgovora.

“Kinezi su dosad u više navrata reagirali nagovještavajući da otvaranje bilo kakvog trgovinskog rata ili narušavanje trgovinskih odnosa neće koristiti nijednoj strani, odnosno da će Sjedinjene Države shvatiti da im, u krajnjem ishodu, neće donijeti nikakvu korist. Važno je istaknuti da je američki vanjskotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio više od 500 milijardi dolara, a od toga samo trgovinski deficit s Kinom bio je više od 300 milijardi dolara.

Dakle, Trump se nalazi pod pritiskom i multikorporativnog svijeta u SAD i političkog establišmenta, koji očekuju da on na neki način parira tom nepovoljnom faktoru za SAD, odnosno tako velikom deficitu u trgovini s Kinom. Zato je i ovaj korak dio te strategije da se Kina, pod navodnicima, optuži za sve nevolje koje Amerika ima na vanjskotrgovinskom planu”.

Kako kaže, Kina je već nagovijestila da će, ukoliko situacija eskalira, pripremiti takozvane uzvratne mjere.

“Peking smatra da ovo što Washington radi po Članku 301 predstavlja praktično ilegalni akt, jer je to domaći zakon SAD koji oni nameću na međunarodnom planu. Kina napominje da se te stvari moraju rješavati u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i da će se ona žaliti tom tijelu na poteze koji bi možda imali efekte nekakvog protekcionizma prema kineskoj robi. Naravno da će pripremiti uzvratne mjere tamo gdje je to najosjetljivije za Sjedinjene Države, dakle u pitanjima izvoza automobila, poljoprivrede i tako dalje”, kategoričan je Denda.

On dodaje da je, zasad, sve na riječima, i da se još ne zna ni koliko daleko niti duboko će ići istraga koju Amerikanci najavljuju. Sa druge strane, Kinezi poručuju da će i oni provesti antimonopolska istraživanja i nefer trgovinu američkih kompanija u Kini.

Prema navodima lista “Wall Street Journal”, Washington želi Pekingu uvesti strože kazne za krađu intelektualnog vlasništva i ublažiti namete američkim tvrtkama koje se nadaju ulasku i stjecanju udjela na kineskom tržištu napredne tehnologije. Međutim, smatra se da su ovakve nade Washingtona neosnovane.

“To se sasvim sigurno neće dogoditi na ovakav, arbitrarni način. Međutim, Kinezi podsjećaju da su Amerikanci prema njima primjenjivali članak 301 i 1994. godine, kao i 1996. i 1997., ali da su na kraju ipak dolazili do nekog kompromisa.

Peking se ne uzbuđuje previše u smislu nekakvih naglih reagiranja, on ima politiku ‘čekanja i djelovanja’, pa ne vjerujem da može doći do nekog ozbiljnog narušavanja trgovinskih odnosa dviju država jer bi to, u krajnjoj liniji, štetilo i samom Trumpu i Bijeloj kući”, kaže dopisnik za Sputnjik.
 
(sputniknews.com)