Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » TERORISTIČKI NAPAD JE BIO POD ‘LAŽNOM ZASTAVOM’? Hrvatica iz Barcelone: Dan uoči napada policija kao da je nestala

TERORISTIČKI NAPAD JE BIO POD ‘LAŽNOM ZASTAVOM’? Hrvatica iz Barcelone: Dan uoči napada policija kao da je nestala

barcelona-ramblaIznenađujuće s obzirom na to da su uvijek na ulicama, posebice kad su takve gužve. Oboje smo u pola glasa zaključili: “Ako netko želi nešto napraviti, sad je pravi trenutak. Nema kontrole, nema ničega, a toliko je ljudi”

Jesam li mogla zamisliti da će se napad dogoditi u Barceloni? Da – rezolutno kaže 29-godišnja Ivana Herak, Zagrepčanka koja u Španjolskoj, uz jednogodišnji prekid, živi od 2009. Posljednje četiri godine ta odvjetnica dom ima u Barceloni.

Vidjevši da smo zbunjeni njezinim odrješitim odgovorom o terorističkom napadu, objašnjava.

Dan prije napada, 16., sjela sam s prijateljem na kavu. Rijeka ljudi kretala se ulicama i trgovima, gužva je bila ogromna. Domaći, stranci, turisti… No nešto nam je upalo u oko.

Gdje je policija? Nije ih bilo.

Iznenađujuće s obzirom na to da su uvijek na ulicama, posebice kad su takve gužve. Oboje smo u pola glasa zaključili: “Ako netko želi nešto napraviti, sad je pravi trenutak. Nema kontrole, nema ničega, a toliko je ljudi.” Dan kasnije, napad se dogodio – objašnjava Ivana Herak.

Kompleksni motivi napada

S Ivaninim procjenama složio bi se i Fernando Reinares, profesor na madridskom sveučilištu i stručnjak za terorizam. Oboje – on s akademske i stručne, ona s iskustvene razine – analiziraju krvave napade u četvrtak kad se prvo u Barceloni terorist kombijem zaletio u masu ljudi i pritom ubio najmanje njih 13, ali i kasniji i napad u obližnjem Cambrilsu gdje je poginula najmanje jedna osoba.

U trenutku napada Ivana je bila u metrou na putu kući iz ureda. Kompozicija je stajala pet minuta. Mislila je, kaže, da je zastoj zbog socijalnih prosvjeda.

Tek kad je stigla kući doznala je uzrok. Grad je opustio – te je večeri njezin prijatelj, vodeći se geslom “moramo nastaviti živjeti normalno”, izašao u provod.

Klubovi jesu radili, ali bili su prazni. I jučer je grad bio poluprazan – svi koji su mogli radili su od kuće, kao i Ivana, koja je samo na brzinu skočila do ureda. Zašto Barcelona, pitamo?

Odgovor nije lak, priznaje i ističe kako ima raznih teorija. – U Madridu je već bio napad 2004. – rekapitulira i dodaje: – Možda neke veze ima politika za neovisnost Katalonije.

Njezina promišljanja idu u dva smjera, ali ne brza sa zaključcima. – Trebalo bi vidjeti koliko su napadači povezani sa španjolskom politikom, u idealima, u protivljenju ili za odcjepljenje Katalonije – kaže.


Drugi krak analize tiče se stanja u samoj Kataloniji. Španjolska je nakon napada Al-Qa’ide na kolodvoru u Madridu 2004. iznimno mnogo učinila za sigurnost – uhićenjima i bazama podataka o mogućim teroristima te sveprisutnoj policijskoj nazočnosti. Dijelom su iskoristili iskustva iz godina ETA-e.

Od tog napada, koji i dalje ostaje najveći teroristički napad u Europi sa 192 poginula, novih udara nije bilo. Do ovog. Što se dogodilo?

‘S obzirom na to da je jako puno uloženo u politiku vezano uz neovisnost Katalonije, možda se manje pozornosti pridaje zaštiti od terorističkih napada. Uspoređujem stanje prije godinu, godinu i pol i sada – tad su na frekventnim mjestima stajali pripadnici Mossosa, kriminalističke policije s punom opremom i naoružanjem, što sad više nije slučaj’ – dodaje Ivana.

Poznati policiji zbog krađa

Drugi, mjerljivi razlog trebalo bi tražiti u rasprostranjenosti radikalizacije muslimana diljem Španjolske. Profesor Reinares već neko vrijeme upozorava kako je Barcelona postala središte radikalizacije i kako ključa.

‘U Španjolskoj je između 2013. i 2016. uhićeno je 265, a pred sud je dovedeno 178 osoba zbog veze s radikalnim islamom. Radikalizacija se događa u klasterima, a najveći je u Barceloni, na koju otpada više od 23 posto procesuiranih’ – objašnjava Reinares.

Ivana ističe kako ne zna mnogo o muslimanskoj zajednici, ali preko dva prijatelja Arapa ima uvid u taj dio društva koji je zadnjih godina brojčano porastao.

‘Katalonija nije odmah bila zahvaćena krizom koja se u ostatku zemlje počela širiti 2008. i 2009. Bilo je dovoljno poslova i novca pa je počelo naseljavanje. Štoviše, svi koji su mogli potvrditi znanje katalonskog jezika dobivali su veću pomoć za djecu i razne subvencije. Čak i ako ne bi imali dozvolu za rad, ovdje su je mogli dobiti ako su bili pobornici nekakvog katalonskog načina razmišljanja. Zašto su baš ovdje odlučili imati neke ideološke skupine, ne znam, ali pretpostavljam da je to zato što ih jednostavno ima više nego u Madridu gdje imaju i manje povlastica’ – kaže.

Antimuslimanski i antiislamski sentiment u svakodnevnom životu itekako se osjeti, dodaje.

‘Domaće je stanovništvo nastrojeno držati se zajedno ili se povezivati s Europljanima. Možda bi se dio odgovora mogao naći i u kaznenoj statistici. Postotak osoba iz Maroka koje kradu i koje su završile u kaznenim postupcima zbog neke vrste delinkvencije visok je u odnosu na druge skupine. Postoje dijelovi grada po kojima operiraju skupine kradljivaca arapskog podrijetla’ – dodaje.

I tu se njezina procjena slaže s onom profesora Reinaresa – više od četvrtine do sad uhićenih radikala imaju policijski dosje – najčešće kao sitni kriminalci i kradljivci.
 
(vecernji.hr)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , ,