Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, KLIMA » Hrvatska: Do 2030. od 38 do 44 posto manje CO2! A Å¡to će onda biljke disati?

Hrvatska: Do 2030. od 38 do 44 posto manje CO2! A što će onda biljke disati?

co2-biljkePrimarni cilj PariÅ¡kog sporazuma o klimatskim promjenama – smanjenje atmosferskog ugljiÄnog dioksida – nije niÅ¡ta manje nego genocid protiv svog biljnog života diljem naÅ¡e planete, a iza ovog krije se straÅ¡ni cilj

To je zato Å¡to sve biljke ovise o CO2 da bi opstale.

To je “kisik” za biljke, a sada drveće, trave i usjevi gladuju za CO2 jer se on nalazi na gotovo najnižoj razini na kome je ikada bio u povijesti Zemlje (jedva iznad 400 ppm, a u proÅ¡losti ga je bilo preko 7.000 ppm).

PokuÅ¡aj ljudi da eliminiraju CO2 iz atmosfere jednak je tome da neki zli, fiktivni “biljni demon” pokuÅ¡a eliminirati kisik iz atmosfere, izazivajući masovno guÅ¡enje cijele ljudske rase. BaÅ¡ kao Å¡to je eliminiranje kisika genocid nad ljudima, eliminiranje ugljiÄnog dioksida je genocid nad biljkama.

Hrvatska će eliminirati CO2

Hvatska bi do 2030. godine mogla imati od 38 do 44 posto manju emisiju stakleniÄkih plinova u odnosu na 1990. godinu, a do 2050. Äak 52 do 77 posto, reÄeno je u petak na predstavljanju prijedloga Strategije niskougljiÄnog razvoja Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Predstavljajući strategiju, voditelj projekta iz Instituta za energetiku i zaÅ¡titu okoliÅ¡a EKONERG Vladimir Jelavić, rekao je kako ona predviÄ‘a tri scenarija: NUR – nastavak postojeće prakse, NU1 – niskougljiÄni scenarij postupne tranzicije i NU2 – niskougljiÄni scenarij snažne tranzicije. “Moramo težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleniÄkih plinova s putanjom koja se nalazi izmeÄ‘u niskougljiÄnog scenarija NU1 i NU2″, naveo je Jelavić.

On podsjeća da je Europsko vijeće 2014. godine usvojilo klimatsko-energetski okvir kojim do 2030. godine postavlja smanjenje emisija CO2 za 40 posto uz istovremeno povećanje udjela obnovljivih izvora energije do 27 posto, odnosno smanjenje energetske potrošnje također za 27 posto.

Hrvatski prijedlog strategije kompatibilan je s dokumentom Europskog vijeća, odnosno prati projekciju PariÅ¡kog klimatskog sporazuma, istaknuto je, jer bi putanjom izmeÄ‘u NU1 i NU2 Hrvatska do 2030. godine smanjila Å¡tetne emisije stakleniÄkih plinova u odnosu na 1990. godinu izmeÄ‘u 38 i 44 posto. Scenarij NUR, naime, do 2030. godine predviÄ‘a 20-postotno smanjenje emisije Å¡tetnih plinova, NU1 33 posto, a NU2 77 posto.

Hrvatski prijedlog strategije, na kojoj je radilo 80 struÄnjaka iz raznih podruÄja, odnosi se na sve sektore gospodarstva i ljudske aktivnosti, a osobito je vezan za energetiku, industriju, promet, poljoprivredu, Å¡umarstvo i gospodarenje otpadom.

Opći ciljevi niskougljiÄne stretegije su, primjerice, postizanje održivog razvoja temeljenog na znanju i konkurentnom gospodarstvu, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, povećanje dostupnosti energije kao i smanjenje energetske ovisnosti.

Naravno, jedan od glavnih ciljeva je smanjenje oneÄišćenja zraka. Glede sektora koji najviÅ¡e zagaÄ‘uju okoliÅ¡, proizvodnja elektriÄne energije i topline, rekao je Jelavić, trenutno emitira 14 posto stakleniÄkih plinova. Uz pretpostavku da će do 2030. potroÅ¡nja energije prosjeÄno rasti od 0,8 do 1,2 posto godiÅ¡nje, najavio je, takoÄ‘er do 2030., novih od 50 do 100 MW elektriÄne energije iz solarnih elektrana odnosno od 75 do 150 MW iz vjetroelektrana.

Sektor proizvodnje i prerade goriva, nadalje, emitira 6,7 posto štetnih emisija, a strategija predviđa od 15 do 18 posto manju potrošnju naftnih derivata do 2030., potrošnju plina na razinama iz 2014., dok bi, kaže Jelavić, ukapljeni plin mogao postati jamac sigurnosti opskrbe i stabilnih cijena.

globalno-zagrijavanje-grafDržava, s druge strane, neće imati mogućnost većeg izravnog utjecaja na sektor preraÄ‘ivaÄke industrije koji je zaslužan za 22,7 posto ukupnih emisija, dok je u sektoru prometa, s trenutnom emisijom od 24,6 posto, cilj do 2030. za 50 posto smanjiti koriÅ¡tenje konvencionalno pogonjenih vozila, a istovremeno, za dva do Äetiri posto, povećati broj vozila na elektriÄni pogon, na razinu od 70.000 do 150.000 komada. U sektoru opće potroÅ¡nje (kućanstva i usluge), s aktualnom emisijom od 12,7 posto, moguće je smanjenje emisije i do 90 posto.

Smanjenje je vezano uz energetsku obnovu zgrada i veću upotrebu sunÄevih toplinskih sustava. U sektoru poljoprivrede (sada 10 posto emisije) moguće je tek 10-postotno smanjenje, jer bi sve ostalo imalo izravni utjecaj na proizvodnju hrane. Jelavić je rekao i da će sva odlagaliÅ¡ta otpada do 2025. biti sanirana.

“Novi zeleni poslovi mogli bi do 2030. godine otvoriti od 50.000 do 80.000 novih radnih mjesta. Za prelazak na niskougljiÄno gospodarsvo, u razdoblju od 2021. do 2030., bit će potrebno od 150 do 300 milijuna eura godiÅ¡nje. Prelazak na niskougljiÄno gospodarstvo financijski je i gospodarski opravdano”, zakljuÄio je Jelavić.

Državni tajnik Ministarstva zaÅ¡tite okoliÅ¡a i energetike Mario Å iljeg poželio je uspjeh tranzicije prema niskougljiÄnog gospodarstvu. “Predugo smo se svi skupa bavili fosilnim tehnologijama”, naglasio je.
 
(express.hr)

Filed under: Featured, KLIMA · Tags: , , , , ,