Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » ┼áOKANTNI PODACI IZ NOVE STUDIJE HRVATSKOG DEMOGRAFA: Izra─Źunao koliko ─çe 2031. godine ljudi ┼żivjeti u RH ako ni┼íta ne poduzmemo i do┼íao do zapanjuju─çe brojke

┼áOKANTNI PODACI IZ NOVE STUDIJE HRVATSKOG DEMOGRAFA: Izra─Źunao koliko ─çe 2031. godine ljudi ┼żivjeti u RH ako ni┼íta ne poduzmemo i do┼íao do zapanjuju─çe brojke

djeca-hrvatskaOgromno iseljavanje iz Hrvatske posljednjih godina novi je egzodus koji po inicijalnom intenzitetu premašuje onaj iz 60-ih godina prošlog stoljeća te je puno pogubniji za Hrvatsku jer se primarno iseljava mlada i obrazovana populacija

U Hrvatskoj danas ┼żivi manje od ─Źetiri milijuna ljudi – gotovo 300.000 manje nego tijekom 2011. godine, kad je proveden posljednji popis stanovni┼ítva. Samo u periodu od 2011. do 2014. godine iz Hrvatske se iselilo oko 165.000 stanovnika, a u naredne dvije godine iseljavanje je nastavljeno nesmanjenim intenzitetom: tijekom 2015., procjenjuje se, Hrvatsku je napustilo oko 65.000 ljudi.

Prirodnim putem, odnosno ve─çim brojem umrlih od broja ro─Ĺenih, od popisa do danas izgubljeno je jo┼í najmanje 65.000 osoba. Broj stanovnika tako je pao ispod psiholo┼íke granice od ─Źetiri milijuna, a do 2031., ostanu li trendovi isti, past ─çe na 2,9 milijuna.

Konstatira to dr.┬áStjepan ┼áterc┬ás Geografskog odsjeka zagreba─Źkog Prirodoslovno-matemati─Źkog fakulteta u najnovijoj studiji ÔÇťDemografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustavaÔÇŁ, na kojoj je, u izradi karata, sura─Ĺivao i geograf Filip ┼áterc. Studija nudi detaljan pregled demografskog stanja Hrvatske temeljem dostupnih statisti─Źkih podataka te procjene i prognoze autora o mogu─çim scenarijima u budu─çnosti.

A Hrvatska je u demografskom smislu, zaklju─Źuje autor, ÔÇťprekrivena crnilom i samo jo┼í u manjim dijelovima poput oaza u pustinji ili izoliranih enklava pokazuje jo┼í kakvu-takvu vitalnostÔÇŁ. Ipak, nastavlja, sve to brine samo malobrojne: ÔÇťidealisti─Źko vjerovanje u vrijednosti identiteta kao da u hrvatskoj suvremenosti ne postojiÔÇŁ.

Broj djece pao

Pretpro┼íla 2015. godina bila je godina u kojoj se morala osvijestiti dramati─Źnost demografskih promjena i u onih koji su na upozorenja demografa ranije posprdno odmahivali glavom. U toj godini, isti─Źe dr. ┼áterc, broj ro─Ĺene djece pao je na samo 37.500, dok je umrlih bilo gotovo 17.000 vi┼íe.

A takvi trendovi, ne uvedu li se dramati─Źne promjene, intenzivnije ─çe se nastaviti i u narednom razdoblju te ─çe broj ro─Ĺene djece, predvi─Ĺa dr. ┼áterc, u narednih pet godina pasti na 30.000 godi┼ínje, a za 10 godina na ispod 20.000 djece. Istovremeno ─çe se broj umrlih pribli┼żiti 60.000 te ─çe Hrvatska godi┼ínje – samo prirodnim putem, bez iseljavanja – gubiti oko 40.000 osoba. ÔÇťTreba li zvoniti na uzbunu ili podi─çi glas? Do nebaÔÇŁ, pi┼íe dr. ┼áterc.

Izumiranje ukupnog stanovni┼ítva, navodi dr. ┼áterc, dosad je zabilje┼żeno izme─Ĺu dva uzastopna me─Ĺupopisna razdoblja (izme─Ĺu 1991. i 2001. te 2001. i 2011.), a prema svim procjenama, bit ─çe zabilje┼żeno i u tre─çem, odnosno nakon popisa 2021. godine. ÔÇťKad se to dogodi, populacija ulazi u razdoblje kada vi┼íe ne mo┼że revitalizaciju provesti s domicilnom populacijomÔÇŁ, upozorava dr. ┼áterc.

Dobra je vijest, navodi, da statistike pokazuju da postoje─çi broj ┼żena u fertilnoj dobi ukazuje na to da se, uz adekvatne mjere, mo┼że do─çi do pove─çanog broja ro─Ĺene djece. Naime, danas u Hrvatskoj ┼żivi ne┼íto vi┼íe od 400.000 ┼żena u dobi od 20. do 39. godine, odnosno u dobi naj─Źe┼í─çeg ra─Ĺanja. Radi se o 20 generacija ┼żena te, navodi dr. ┼áterc, kad bi svaka osma u generaciji godi┼ínje rodila, imali bismo 55.000 ro─Ĺenih na godi┼ínjoj razini – dovoljno barem za obnovu postoje─çeg stanovni┼ítva.

To je, isti─Źe dr. ┼áterc, puka statistika, ali potvr─Ĺuje da jo┼í uvijek postoji demografski reprodukcijski potencijal u Hrvatskoj. No, samo jo┼í narednih pet godina, jer tada u razdoblje rodnosti ulaze manje brojne generacije ┼żenskog stanovni┼ítva.

Otac odgajatelj

ÔÇťCijeli koncept demografske revitalizacije primarno treba poticajno postaviti prema najvitalnijoj populaciji srednjo┼íkolske obrazovne razine, ─Źiji su i radni statusi ni┼że pozicionirani i primanja manja i na koje bi se sigurnost radnog mjesta te supstituiranje primanja sa sigurnim financijskim statusom npr. majke odgajateljice ili oca odgajatelja vrlo vjerojatno pozitivno odrazila u demografskom revitalizacijskom smisluÔÇŁ, savjetuje dr. ┼áterc.

Podsje─ça da je Hrvatska jedina zemlja u okru┼żenju koja je nakon svakog rata u pro┼ílom stolje─çu iza┼íla s manjim brojem stanovnika. Hrvatski se ukupni gubici, navodi dr. ┼áterc, od po─Źetka 20. stolje─ça do danas procjenjuju na 2,534 milijuna stanovnika.

Popis 1921. godine, nakon Prvoga svjetskog rata, pokazao je gubitak od 363.000 stanovnika (ratna stradanja, migracije, smanjena rodnost), nakon Drugoga svjetskog rata, zbog izravnih i neizravnih stradanja vezanih uz rat i poslijeratna zbivanja vezana za Bleiburg i kri┼żni put, zabilje┼żen je gubitak od 639.000 osoba, a nakon Domovinskog rata gubitak od 482.000 ljudi. Kroz iseljeni─Źke valove Hrvatsku je napustilo oko 950.000 osoba, a u razdoblju nakon 1945. godine, prema procjeni dr. ┼áterca, ro─Ĺeno je i 669.000 djece manje.

Hrvatsko stanovni┼ítvo uz to je i izrazito neravnomjerno razmje┼íteno, mahom u ili oko velikih gradova i uz obalu, zbog ─Źega je, poru─Źuje dr. ┼áterc, nu┼żno osmisliti modele usmjeravanja mladog gradskog i obrazovanog stanovni┼ítva prema ruralnim podru─Źjima zbog o─Źuvanja njihovih funkcija.

Gotovo petina stanovni┼ítva danas ┼żivi u gradu Zagrebu, ┼íto nije prevelika koncentracija stanovni┼ítva u najve─çem gradu u odnosu na druge europske zemlje, ali je Hrvatska toliko centralizirana i ÔÇťsve upravno se doga─Ĺa u ZagrebuÔÇŁ da to, pi┼íe dr. ┼áterc, ima vrlo negativni demografski utujecaj na ruralna, brdsko-planinska, oto─Źna i pograni─Źna podru─Źja.

Izumiranje

ÔÇťRazina negativnih demografskih pokazatelja i procesa u svim izvangradskim prostorima je takva da se ti prostori vi┼íe ne mogu revitalizirati domicilnom populacijom. Takvi su procesi zahvatili i prakti─Źki cijelo gradsko podru─Źje, ┼íto Hrvatsku uvodi u izumiranje i demografski slomÔÇŁ, konstatira dr. ┼áterc. Tradicionalne hrvatske regije, poput Hrvatskog zagorja, ┼Żumberka, ve─çeg dijela Podravine, isto─Źne i zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Gorskog kotara, Like, unutra┼ínjosti Istre, otoka i Zagore, demografski nestaju i mogu obnoviti svoju populaciju samo useljavanjem.

Ogromno iseljavanje iz Hrvatske posljednjih godina novi je egzodus koji po inicijalnom intenzitetu, pi┼íe dr. ┼átrec, prema┼íuje onaj iz 60-ih godina pro┼ílog stolje─ça te je puno pogubniji za Hrvatsku jer se primarno iseljava mlada i obrazovana populacija. Prema procjenama dr. ┼áterca, temeljenim na statisti─Źkim podacima doma─çeg i drugih europskih statisti─Źkih ureda i njihovoj prilagodbi, u periodu od 2011. do 2014. godine Hrvatsku je napustilo oko 165.000 osoba. Tri ─Źetvrtine iseljenika su osobe iz radnog kontingenta.

Nastavi li se iseljavanje tim intenzitetom, Hrvatska ─çe za pet godina izgubiti oko 254.000 osoba radne dobi, odnosno ÔÇťizravnih nositelja razvoja, inovacija i stabilnosti u zemljiÔÇŁ. Lani je, prema procjenama dr. ┼áterca, Hrvatsku napustilo oko 65.000 osoba, od toga njih 35.000 do 40.000 mladih, od kojih je pak njih 22.000 imalo zavr┼íen fakultet.

Prosje─Źna starost stanovni┼ítva u Hrvatskoj danas je 42,4 godine, a za 10 do 15 godina pribli┼żit ─çe se razini od gotovo 50 godina. Danas u Hrvatskoj ┼żivi vi┼íe osoba u dobi od 75 godina nego djece do prve godine starosti, a onih starijih od 85 godina gotovo je dvostruko vi┼íe nego djece do jedne godine starosti. Jo┼í se zornije brzina opadanja mladog stanovni┼ítva vidi usporedbom mla─Ĺih dobnih skupina. Tako je dobna skupina od 15 do 19 godina za 37.410, a dobna skupina od 25 do 29 godina za ─Źak 60.144 osobe brojnija od najmla─Ĺe dobne skupine, od ro─Ĺenja do ─Źetvrte godine ┼żivota.

Radni kontingent

Za deset godina, procjenjuje autor, starijih od 60 godina bit ─çe dvostruko vi┼íe (30 posto) nego mla─Ĺih od 19 godina (16 posto). Ovakvim tempom, Hrvatska bi uskoro mogla imati optere─çenje od tri neaktivna na jednog aktivnog osiguranika, ┼íto mirovinski sustav mo┼że, prema prognozi dr. ┼áterca, izdr┼żati jo┼í samo pet godina. Sredinom 2015. razlika izme─Ĺu ulaska stanovni┼ítva u radni kontingent i izlaska iz njega iznosila je 11.972 osobe: toliko je manje osoba navr┼íilo 15 godina nego ┼íto je osoba navr┼íilo 65 godina.

Jedini koji od ovakvog katastrofalnog iseljavanja mladog stanovni┼ítva mo┼że, po mi┼íljenju dr. ┼áterca, profitirati jest zdravstveni sustav.

Mirovinski je pak sustav pred slomom. Tijekom posljednjih deset godina ukupni se broj korisnika mirovina pove─çavao, a broj osiguranika smanjivao. U sljede─çem desetlje─çu omjer ─çe se pogor┼íavati, jer ─çe brojnije generacije u dobi izme─Ĺu 50 i 60 godina izlaziti iz radnog kontingenta. Prosje─Źno kori┼ítenje mirovina od 17 godina, pove─çanje vitalnosti stanovni┼ítva i pove─çanje o─Źekivanog trajanja ┼żivota ÔÇťuvjerava kako ─çe se radni vijek vjerojatno morati produljiti do 69. godine ┼żivotaÔÇŁ, iznosi dr. ┼áterc.

Devizne doznake

Veliki potencijal koji, prema mi┼íljenju dr. ┼áterca, mo┼że su┼ítinski utjecati na promjene su hrvatski iseljenici, ÔÇťna┼íe bogatstvo i klju─Źni demografski, gospodarski i ini revitalizacijski potencijalÔÇŁ. Danas na svijetu, prema procjenama autora, ┼żivi oko 7,6 milijuna Hrvata s ÔÇťizra┼żenim razli─Źitim, ali signifikantnim oblicima hrvatskog identiteta i vrijednostiÔÇŁ: 3,6 milijuna ┼żivi ih u Hrvatskoj, 400.000 u BiH, oko 250.000 u ostalim susjednim zemljama te oko 3,35 milijuna klasi─Źnih iseljenika u drugim dr┼żavama. Pretpostavlja se, navodi dr. ┼áterc, da je izvan Hrvatske oko 536.000 osoba hrvatskog identiteta s visokim obrazovanjem, ┼íto je 120.000 manje nego u Hrvatskoj. Me─Ĺutim, navodi, Hrvatska ne ─Źini ni┼íta na njegovu povezivanju, ÔÇťnismo ni sa ─Źim svoje stanovni┼ítvo pribli┼żili matici zemlji, jo┼í uvijek iseljeni┼ítvo smatramo kao u totalitarnom sustavu politi─Źkim neprijateljemÔÇŁ.

Prema mi┼íljenju dr. ┼áterca, povezivanje obrazovnih hrvatskih ┼íkolskih i akademskih sustava s djecom hrvatskih iseljenika trebao bi biti temelj postavljanja ostalih odnosa iz gospodarske sfere, a hrvatska akademska zajednica trebala bi se jednim dijelom okrenuti prema specifi─Źnim studijima koji bi bili interes hrvatske iseljeni─Źke populacije, poput studija mediteranskih otoka, studija dalmatinske obale, studija kr┼ía itd. Sve programe i projekte koji nisu hrvatski interes, smatra, treba povu─çi iz obrazovnog sustava, od osnovno┼íkolskog do akademskog.

Iseljenici danas, prema podacima Svjetske banke, godi┼ínje u Hrvatsku ┼íalju oko 15 milijardi kuna tzv. doznaka. Ta bi razina, smatra dr. ┼áterc, mogla biti na godi┼ínjoj razini 34,5 milijardi kuna. Unato─Ź ─Źinjenicama, demografija se u Hrvatskoj, smatra dr. ┼áterc, jo┼í uvijek promatra samo deklarativno.

ÔÇťHrvatska jo┼í razmi┼ílja, va┼że, procjenjuje i vjeruje bezgrani─Źno u ekonomiju, a mladi nam pred o─Źima nestaju prema nekom drugom kraju svijeta, a stari nas bez poziva napu┼ítaju prema onom vje─Źnom. Niti iz jednog nema vi┼íe povratkaÔÇŁ, konstatira dr. ┼áterc.

O─Źito je, zaklju─Źuje dr. ┼áterc, da je demografija hrvatski problem broj jedan te je nu┼żno u svim razvojnim planovima, koncepcijama, programima i modelima postaviti ÔÇťstanovni┼ítvo, ┼żiteljstvo, ljudski potencijalÔÇŁ kao temelj.
 
(jutarnji.hr)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , ,