Hrvati – moderni robovi europskog tržišta rada

Sve više nezaposlenih Hrvata umjesto na Jadran odlazi raditi u Europsku uniju. Ne pristaju više da “rintaju” za malo novca, zbog čega Hrvatskoj fali radnika

Rad u ljetnoj sezoni na Jadranu sve manje zanima državljana Hrvatske, unatoč velikoj stopi nezaposlenosti.

Rezultat je otvaranje europskog tržišta rada za hrvatske radnike. Poboljšanju situacije ne pridonose ni iskustva jednog dijela sezonaca koji su ponekad zastrašujuća i ponižavajuća. Dio onih koji trenutno rade u sezoni na Jadranu kao da nisu u radnom, nego u robovlasničkom odnosu.

Iskorištava se njihov očaj i besparica, zbog čega rade 12 ili 16 sati dnevno, sedam dana u tjednu za plaću od 3.000 ili 4.000 kuna (najviše oko 530 eura), navodi ovaj list.

Veliki dio radnika koji se u ljetnim mjesecima zaposle na obali dolazi iz Slavonije. Ali isto tako, Slavonci su masovno otišli raditi u druge zemlje Europske unije, a sada poslodavcima na moru nedostaje radnika.

O lošim uvjetima sezonskog rada mnogo se govori, ali nikako da se u cijelosti promjene. Tamo gdje nema kontrole, nema sindikata, poslodavci ne poštuju zakon i iskorištavaju sezonce.

“Ide se do te mjere da s njima sklapaju ugovore o radu na mjesec dana, a ako se zbog nečega pobune, ugovor im se ne produžuje”, rekao je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, piše “Glas Slavonije”.

Tvrdi kako je situacija smještaja radnika šarolika.

“U pravilu, samo veliki imaju donekle adekvatan smještaj, dok je ostalo ispod svake razine. Većina sezonaca mora poslodavcu da nadoknađuje za smještaj i hranu “, kazao je Andrić.

Prosječne plaće su 3.500 do 4.500 kuna neto.

“To bi trebalo biti plaća za redovno radno vrijeme, ali poslodavci izbjegavaju dati slobodan dan”, rekao je Andrić.

“Radnici u sezoni odrađuju veliki broj sati. Najveći problem radnika koji rade u sezonskim područjima je ostvarivanje određenih prava poput korištenja godišnjih odmora”, napominje Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Ne čudi što je mnogo ljudi koji su isključivo radili sezonske poslove otišlo u neke od zemalja EU, kako bi za bolje uvjete i veće plaće riješili svoju egzistenciju.

Mario Bebić, pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava, svjestan je iskustava sezonaca da sezonski rad u Hrvatskoj znači tri mjeseca “rintanja” bez slobodnog dana, uz desetosatno radno vrijeme, za prosječnu plaću od jedva 4.000 kuna.

“Nakon ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska, skladno slobodi kretanja radnika, ne može zabraniti niti ograničiti zapošljavanje hrvatskih radnika u državama-članicama.

Ministarstvo rada uz pomoć Inspektorata rada uložit će maksimalne napore kako bi se što bolje zaštitili radnici od nezakonitoga prekovremenog rada i izbjegavanja plaćanja ugovorene plaće”, rekao je Bebić.
 
(sputniknews.com)