Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Ernst Wolff: Čuvajte novac u ‘madracu’, čeka nas globalni financijski krah! Evo što trebate raditi

Ernst Wolff: Čuvajte novac u ‘madracu’, čeka nas globalni financijski krah! Evo što trebate raditi

dolari-stednjaSvijetu prijeti globalni financijski krah zbog ogromnog disbalansa između bankarsko-financijskog sektora i realne ekonomije, upozorava njemački ekonomist i publicist Ernst Wolff

Pitanje je trenutka kada će ogromna “lavina” biti pokrenuta i obični ljudi nemaju mnogo izbora osim da novac ne ostavljaju u bankama.

Wolff otvoreno govori o problemima i izazovima globalnog ekonomskog modela. Bez uljepšavanja i lažne nade Wolff objašnjava trenutne pojave u globalnom financijskom sektoru, njihovo porijeklo i budućnost koja se ne može nazvati ružičastom.

Praktički sve države svijeta su u dugovima “preko glave”. Kako je došlo do toga i kako uopće funkcionira čitav bankarsko-financijski sustav?

Reguliranje se inače provodilo nakon kraha i velike depresije 1929. godine, jer je tada jako mnogo ljudi izgubilo novac i znamo što su sve bile posljedice. Tada su bile uvedene mjere kako bi se kapitalom sigurnije upravljalo.

A velika dugovanja su nastala zbog toga što se cijeli sustav našao potpuno izvan kontrole, što je sve počelo 1971. godine kada je bilo ukinuto fiksiranje dolara prema zlatnom standardu, poslije čega su banke u čitavom svijetu počele se zalažu i da rade na tome da dođe do gašenja sustava regulacije bankarskog sektora. Posljednji ozbiljni korak proveo je Clinton 1999. godne ukinuvši sustav podjele banaka.

Ovi koraci su doveli do toga da danas financijski sektor nadilazi obujme realne ekonomije. Trebalo bi razumjeti i da je posljedica svega toga to da je danas globalni financijski sektor zapravo igra na sreću, casino, rulet … A dalje to dovodi do toga da novac koji središnje banke upumpavaju u ekonomiju, ne dospijeva do realnih sektora gospodarstva, već opet završava na financijskom tržištu i time se ovaj balon od sapunice samo napuhuje …

Ako pojedinac ima lošu kreditnu povijest, on neće dobiti kredit od banke. Pa ipak, zašto je situacija sasvim drugačija s velikim igračima?

Glavni problem je u tome što je čitav sustav zapravo mrtav od 2008. godine i posljednje velike financijske krize. Od onda se globalni sustav umjetno održava u životu periodičnim novčanim injekcijama. Ako ne bi bilo tog upumpavanja novca u financijski sektor, on bi preživio konačni kolaps.

Zato, središnje banke po čitavom svijetu tiskaju novac naveliko. A kao drugo, snižene su referentne kamatne stope, u posljednjih 7-8 godina čak do nula posto, pa i niže …

Što više, banke i imaju probleme upravo zbog tih niskih stopa. Koliko je to opasno?

Upravo ta pojava i “potpiruje” financijski casino. Glavni zadatak banaka je financiranje gospodarstva, ali danas nitko ne kreditira.

Zato su danas banke, i što je još opasnije, mirovinski fondovi su prinuđeni da se bave spekulacijama. I to jeste vrlo opasno, jer ponavljam, cijeli sustav je izvan kontrole.

Kakvu ulogu zapravo igraju središnje banke koje ste spomenuli?

Sve veću ulogu. Ranije su one igrale sekundarnu ulogu, a sada sve više moraju intervenirati. Europska središnja banka poduzima mjere spasiti “Deutsche banku”, a Centralna banka Švicarske čini sve da spasi “Credit Suisse”.

I to je najprije zato što ove banke u svom portfelju imaju financijske derivate, koji nemaju nikakve veze sa realnim ekonomskim sektorom. Opseg derivata “Deutsche banke” je oko 75 trilijuna dolara !!! Ta suma čak 20 puta nadilazi BDP Njemačke. Ovo je bomba za koju ne znamo kada će eksplodirati. Ili drugim riječima, to je lavina koju može pokrenuti i najmanja pahulja.

Pretpostavimo da neka država primjerice želi otplatiti svoje dugove. Da li bi to bilo moguće?

Ne, to je gotovo nemoguće. Jedan od najvećih problema je upravo to što se ovo više ne može riješiti na nacionalnoj, jer je na međunarodnoj razini prevelika isprepletanost banaka i nijedna država sama ne može riješiti svoj problem.

To se najviše tiče upravo tržišta derivata. Ako u Njemačkoj emitirati obligaciju, može je osigurati u SAD ne samo kupac, već i drugi sudionici na tržištu.

Ako se neki potres desi i u sasvim maloj državi, to se može osjetiti u cijelom svijetu i utjecati na svjetski financijski sustav. Na primjer Grčka – ona ima relativno malu ekonomiju, ali je konstantno održavaju u životu različitih mjerama iza kojih stoje velike banke poput “Goldman Sachsa”, “GP Morgana”, “Deutsche banke” i drugih.

Što biste mogli posavjetujete običnim građanima? Što činiti sa svojim ušteđevinama?

Ovdje se malo što može reći. A ljudi bi trebali znati da nas čeka ogromni financijski krah.

Ako pogledate što se dogodilo u Grčkoj i na Cipru, vidjet ćete da su se u vrijeme najjače krize banke zatvarale, a da štediše nisu imale mogućnost uzeti svoj novac.

Zato mislim da nije loše da svako čuva određenu količinu novca kod kuće. Osim toga, nikome ne bih savjetovao da sada podiže kredit.

Ako euro propadne, onda će banke tražiti isplatu kredita u staroj valuti. A ako dođe do devalvacije eura, recimo za 30 posto, svi oni koji su uzeli kredit, morat će isplatiti 30 posto više od sume koju su dobili.
 
(sputniknews.com)

Putin stavlja 'Black Lives Matter' na službenu listu terorističkih organizacija
GMO je moćno oružje za gomilanje zarade, trovanje ljudi i porobljavanje svijeta

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , ,

 
reklama