Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » S├╝ddeutsche Zeitung: EU stvara novu Jugoslaviju i privla─Źi jo┼í samo ekonomski slabe i politi─Źki labilne zemlje Balkana poput Hrvatske, Srbije, Bosne…

S├╝ddeutsche Zeitung: EU stvara novu Jugoslaviju i privla─Źi jo┼í samo ekonomski slabe i politi─Źki labilne zemlje Balkana poput Hrvatske, Srbije, Bosne…

summit-balkan-euNJEMAČKI LISTOVI UKAZUJU DA SE BREXIT DOGODIO NA 25-GODIŠNJICU ODCJEPLJENJA HRVATSKE I SLOVENIJE

Povodom konferencije o Zapadnom Balkanu u Parizu, neki njema─Źki listovi su se zamislili nad mogu─çnostima prijema zemalja biv┼íe Jugoslavije u Europsku uniju nakon “Brexit”.

“Nije lijep osje─çaj ┼żeljeti ne┼íto ┼íto drugima vi┼íe ne valja. ┼ánitu kruha od ju─Źer – ili Europsku uniju”, pi┼íe novinarka S├╝ddeutsche Zeitunga Na─Ĺa Pantell├ę:

“Tako to trenutno izgleda na Balkanu. I pored toga ┼íto su Britanci okrenuli le─Ĺa Bruxellesu, tamo sada di┼żu dva prsta. Pristup EU? Da, molim! ┼áefovi vlada Srbije, Albanije, Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine i Crne Gore upravo su jo┼í jednom naglasili da bi rado postali dio Unije. To mo┼żemo smatrati za dobru ili za lo┼íu vijest.

Ona se mo┼że tuma─Źiti kao znak slabosti EU koja privla─Źi jo┼í samo one koji jedva mogu samostalno stajati: ekonomski slabe i politi─Źki labilne zemlje Jugoisto─Źne Europe. Ili se mo┼że tuma─Źiti kao znak snage, jer ve─çinu gra─Ĺana na Balkanu vi┼íe privla─Źe zapadna obe─çanja o blagostanju od prednosti koje nudi Rusija.”

“Ekonomska atraktivnost Europe je za zemlje izvan Zajednice nepromijenjena – ┼íto, uostalom, nije neva┼żan argument u taboru Brexita koji time obja┼ínjava svoju ┼żelju za izolacijom.

On smatra da socijalni doseljenici s Istoka ugro┼żavaju radna mjesta i kulturu Zapada: ovdje dobra stara Europa s novcem i vi┼íim vrijednostima, tamo – ┼íugava Europa betonskih stambenih blokova, puna sirotinje. Ako Istok do─Ĺe, moramo van iz sustava [...] I siroma┼ínije zemlje imaju ┼żelje i ideale koji se┼żu malo dalje od stvaranja radnih mjesta.

Kada jedan Srbin ili Bo┼ínjak ┼żeli u EU, onda to ┼żeli ne samo da bi na kraju mjeseca imao vi┼íe novca na ra─Źunu u banci, ve─ç i zato ┼íto je sje─çanje na slom jedne druge unije jo┼í svje┼że. Kada su Britanci glasali za istupanje iz EU, bilo je to gotovo to─Źno na 25. godi┼ínjicu odcjepljenja Hrvatske i Slovenije od Juguslavije. Vlada u Beogradu je gra─Ĺanima krvavo naplatila tu odluku da postanu nezavisni”, pi┼íe S├╝ddeutsche Zeitung.

“Neke od reakcija i diskusija u dana┼ínjoj europskoj ku─çi podsje─çaju na po─Źetke raspada multietni─Źke dr┼żave (Jugoslavije) prije 25 godina”, primje─çuje i novinar Erich Ratfelder u svom tekstu za berlinski list Tageszeitung, u kome podsje─ça da su na Balkanu “nacionalne mobilizacije pratile histerija i la┼żi koje su uspje┼íno posijali nepovjerenje me─Ĺu etni─Źkim skupinama.”


Svi strukturni i ekonomski problemi društva objašnjavano su krivnjom drugih.

Tako je bilo i sa strahom za radna mjesta i sa borbama za raspodjelu dobara u dr┼żavama. O┼żivjeli su nacionalisti─Źki mitovi, ba┼í kao i ─Źe┼żnja za pro┼ílo┼í─çu koja je progla┼íena herojskom. Skretanje udesno i propagandne kampanje su naposljetku doveli do mr┼żnje i spremnosti na rat.”

“Obe─çanje zvano Europa zna─Źi i ograni─Źavanje mo─çi vlastite korumpirane i nesposobne elite. Jedan primjer europeizacije Balkana je i to ┼íto su pred ulazak Hrvatske u EU tamo visoki dr┼żavni du┼żnosnici i biv┼íi premijer dospjeli u zatvor (Sanader). Elite ni u kom slu─Źaju nisu tako odu┼íevljene Europom kao gra─Ĺani, ─Źije mi┼íljenje, me─Ĺutim, moraju uva┼żavati.

S obzirom na hrvatsko iskustvo, veliki dio rukovodilaca je, dodu┼íe, postao vrlo oprezan kada je rije─Ź o pribli┼żavanju Europskoj uniji. Ti birokrati su spremni pokloniti pa┼żnju i agitirati drugim zemaljama.

Putinova ofanziva na Balkanu je po─Źela 2006. Njegova ┼żelja da Srbiju otvoreno privu─çe na svoju stranu, nije ostvarena. Ali, ruski utjecaj u Srbiji i Republici Srpskoj se ne smije podcijeniti, prije svega zbog podr┼íke nacionalisti─Źkoj politici u Vije─çu sigurnosti”…

“Tra┼żenje autoritarnih rje┼íenja za krize u vlastitim dru┼ítvima, umjesto kretanja trnovitim putem demokratizacije, za neke od balkanskih politi─Źkih mo─çnika postaje sve interesantnija alternativa – prije svega zato ┼íto su na pozornicu stupili i drugi autoritarni igra─Źi.

Turska ve─ç godinama poku┼íava ponovo u─Źvrstiti svoj utjecaj na Balkanu, dijelu Europe kojim su Osmanlije vladale stolje─çima. Centar tih nastojanja je Sarajevo. Tako konzervativna politika turskog re┼żima ima podr┼íku niza novoosnovanih privatnih sveu─Źili┼íta.

Ali krajnji cilj nije samo ostvarivanje utjecaja na balkanske muslimane ve─ç na sve dr┼żave. Tome treba dodati investicije turskog kapitala na ─Źitavom prostoru. Turska nacionalna ideologija je ─Źak pro┼íirena: Turci i Bo┼ínjaci su ista nacija, ka┼żu sada u Ankari. Ali i zemlje Perzijskog zaljeva ┼íire svoj utjecaj na Balkanu i prije svega u Bosni i Hercegovini. Milijarde ulo┼żene u turizam prati podr┼íka islamisti─Źkih skupina i politi─Źara.”

“Upravo je Velika Britanija bila ta koja je, zajedno s Njema─Źkom, ┼żeljela ja─Źu europeizaciju u centru Balkana, u multietni─Źkoj dr┼żavi Bosni i Hercegovini, u kojoj tradicionalno kulminiraju svih napetosti regije. Nakon odluke Britanaca da napuste EU, tu ulogu ima samo Njema─Źka … “, pi┼íe izme─Ĺu ostalog dnevnik Tageszeitung.
 
(fakti.org)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , ,