Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » NEOLIBERALIZAM JE IDEOLOGIJA, a ne ekonomska misao – totalitarna i sveprisutna koja guta narode i dr┼żave, pa i Hrvatsku

NEOLIBERALIZAM JE IDEOLOGIJA, a ne ekonomska misao – totalitarna i sveprisutna koja guta narode i dr┼żave, pa i Hrvatsku

zemlja-kapitalizam┼Żivimo u okvirima ideologije koja jo┼í uvijek nije jasno opisana i definirana. Neoliberalizam se spominje u razli─Źitim i ─Źesto za mnoge zbunjuju─çem kontekstu ili se u potpunosti pre┼íu─çuje

No, upravo ti┼íina i odvra─çanje pozornosti od ideologije su ono ┼íto se doga─Ĺa od ranih ┬┤70-ih, vremena kada se u Sjedinjenim Dr┼żavama toj ideolo┼íkoj platformi utire put, a zahuktava se u vrijeme predsjednika Billa Clintona i od strane demokrata.

Bez neoliberalnog okvira, mo┼żda nije jednostavno shvatiti ┼íto je dobro ili lo┼íe za gra─Ĺane Hrvatske pod Ore┼íkovi─çem ili Karamarkom naspram Milanovi─ça ili manje vi┼íe bilo koje politi─Źke opcije trenutno prisutne u politi─Źkoj areni u Hrvatskoj. Ukoliko na trenutak ostavimo po strani ideolo┼íke i povijesne zavrzlame, makar i posve opravdane, nu┼żno je prona─çi odgovor na pitanje u kojoj mjeri se svaka od njihovih stranaka sla┼że ili ne sla┼że s neoliberalizmom?

Postoje li uop─çe bitne razlike, ako govorimo prvenstveno o gospodarskim i socijalnim pitanjima? Kako razlu─Źiti ┼íto se doga─Ĺa kada nam HDZ i Most obe─çaju gospodarske reforme koje su pisali njihovi prethodnici i navodni politi─Źki oponenti i zahvaljuju─çi istima dobivaju izbore?

Odgovor le┼żi u ideologiji o kojoj se u mainstreamu ┼íuti, a zacijelo je najuspje┼ínija od svih pro┼ílih ideologija u redefiniranju subjektivnosti, u navo─Ĺenju ljudi da promijene poimanje samih sebe, svojeg identiteta, osobnosti, nada i o─Źekivanja, te snova i idealizacija. Klasi─Źni liberalizam je u zapadnom svijetu tako─Ĺer u tome bio uspje┼ían, i to punih 250 godina. Uspio je ljudima nametnuti nove na─Źine definiranja samih sebe i novi ─Źovjek je stvoren. Na ┼żalost, ne i bolji.

Me─Ĺutim, neoliberalizam je oti┼íao ÔÇ×korak daljeÔÇť i u svojoj pravoj i ─Źistoj, a ─Źesto pogre┼íno shva─çenoj ili tuma─Źenoj verziji, nije okrenut slobodnom tr┼żi┼ítu koje je potka onog starog. ┼átovi┼íe on podrazumijeva sna┼żnu dr┼żavu, ali koja radi u korist isklju─Źivo bogatih. Naj ve─ça od svih pogre┼íaka u interpretacijama je kako se radi o ideologiji koja podupire neutralnost dr┼żave i jednakost kako je to ─Źinila klasi─Źna liberalna dr┼żava. I to valja stalno ponavljati.

Radi se o perfidnom kapitalisti─Źkom projektu koji je zapo─Źet odavno, a zada─ça mu je transformirati sve, svako ┼żivo bi─çe, svaku stvar, svaku istinu i na na─Źin na koji to niti jedna ideologija do sada nije uspjela.

Ako bi i┼íli tako daleko da ka┼żemo da je neoliberalizam kona─Źni zavr┼íetak u dugom nastajanju projekta kapitalizma, mo┼żemo re─çi da se u okviru njega svaki predmet, svako ┼żivo bi─çe, svaka ─Źinjenica na planeti razlikuje od bilo koje prethodne ideologije. Neoliberalizam ima sre─çu ┼íto se poklapa s tehnolo┼íkim promjenama koje su mu omogu─çile potpuni prodor u svako podru─Źje dru┼ítvenog ┼żivota po prvi put u ljudskoj povijesti i on kao takav jest ideologija, ne samo ekonomska doktrina.

Od ranih ’30-ih, kada je Velika depresija prijetila klasi─Źnom liberalnom konsenzusu, odnosno, ideji da su tr┼żi┼íta regulirala sama sebe, a dr┼żava je trebala┬á samo igrati ulogu no─çnog ─Źuvara, do ranih ’70-ih, kada je vladala globalna nestabilnost, uklju─Źuju─çi valutni kaos, demokratski svijet je ┼żivio pod kejnzijanskom paradigmom. Naime, tr┼żi┼íta su shvatila da su nestabilna, a intervencionizam vlade je ipak bio potreban da bi kapitalizam funkcionirao, ina─Źe su ekonomiji prijetili usponi i padovi.

Ovdje se name─çe zanimljivo pitanje i jesu li ’70-e s uvo─Ĺenjem zlatnog standarda i naftnim embargom uzrokovale neoliberalnu revoluciju s Miltonom Friedmanom i njegovom fiskalnom i monetarnom politikom┬áili je neoliberalizam do┼íao sam po sebi, a Nixonova ga je administracija samo ukalupila u Friedmanove ideje, ─Źime je kraj kejnezijanske ere postao neizbje┼żan.

Treba re─çi da je neoliberalizam uspijevao izazvati krizu nakon svake krize, te je dokazano vi┼íe od svih prija┼ínjih ideologija upu─çen na iskori┼ítavanje krize u kojoj ─çe svaka sljede─ça dokidati prava radni─Źke klase i bogate ─Źiniti bogatijima. Postoji odre─Ĺena aura nad neoliberalizmom, umotana u ┼żargon ekonomske ortodoksije, koja je ostala imuna na politi─Źke kritike, jer je to dogma koju je ovjekovje─Źila Margaret Thatcher i njezini ministri, a ona glasi kako on nema alternativu.

Neoliberalizam pravda krize koje je uzrokovao vi┼íe puta kao ciklus koji se redovito ponavlja u posljednjih ─Źetrdeset godina. Tako je bilo s krizom zemalja u razvoju koje je ’70-ih pritiskao dug,┬á kreditna i kriza ┼ítednje ’80-ih, azijska valutna kriza iz ’90-ih, kao i krize drugorazrednih hipotekarnih kredita 2000-ih, bolje od bilo koje poznate ideologije.

To je djelomi─Źno zbog toga ┼íto postojanje neoliberalizma kao vladaju─çe ideologije, stanovni┼ítvo u cjelini uop─çe ne primje─çuje, nego nastavlja izvu─çi ┬ápreostale koristi od socijalne dr┼żave koje je omogu─çilo doba kejnezijanizma. Me─Ĺutim, neoliberalni ideolozi su uspjeli uvjeriti stanovni┼ítvo da razmi┼ílja tako da je oslanjanje na vladu vrijedno osje─çaja krivnje, stida i melankolije, a ne ne┼íto na ┼íto ljudi imaju legitimno pravo.

Nije iznena─Ĺuju─çe da neoliberalni multikulturalisti, udobno raspore─Ĺeni po raznim akademijama, jednako tako demoniziraju ova potra┼żivanja stanovni┼ítva, dok s druge strane, recimo, brane muslimane, Meksikance ili Afroamerikance.┬áMe─Ĺutim, kada je u pitanju radni─Źka klasa, oni postaju proletarijat, smetnja koja ima problema s prihva─çanjem stvarnosti i ne uspijeva se ostvariti i definirati u okvirima neoliberalizma.

George W. Bush je imao korisnu funkciju i neoliberalizmu┬ápotrebne krize je uveo u sustav, koji je do tada bio “previ┼íe stabilan”. On je u javno mnijenje ubrizgao po┼żeljnu paniku, koja je slu┼żila kao pogonsko gorivo za raspirivanje vatre neoliberalne revolucije. Primjerice, ovog trenutka u Americi Trump je od strane ÔÇ×demokrataÔÇť prikazivan kao otpadnik, barem do sada, jer stvara kaos oko svih klju─Źnih pojmova koji ne zvu─Źe neoliberalno, a to je neprihvatljivo. Stoga ga je Jeb Bush nazvao “kandidatom kaosa.”

Neoliberalizam ina─Źe voli kaos, koji je bio njegov modus operandi jo┼í od ranih ’70-ih, ali samo onu vrstu kaosa kojeg mo┼że kontrolirati i usmjeravati.

Ovdje se treba vratiti na njegovo podrijetlo, a to je Velika depresija koja je zavr┼íila s po─Źetkom Drugog svjetskog rata, nakon ─Źega je do┼ílo doba kejnezijanizma i trajalo trideset i pet godina.

No, ba┼í kao ┼íto su globalna institucija kejnezijanizma, posebno MMF i Svjetska banka, osnovane u Bretton Woodsu 1944. godine, osniva─Źi neoliberalne revolucije, naime Friedrich Hayek, Ludwig von Mises, Milton Friedman i drugi, su formirali Mount Pelerin Society u istoimenom ┼ívicarskom odmarali┼ítu 1947. i posvetili se stvaranju ideologije koja je na kraju porazila kejnezijanizam i prevladala ga tijekom ’70-ih.

┼áto je dakle neoliberalizam i po ─Źemu se razlikuje od klasi─Źnog liberalizma?

Neoliberalizam┬ánas uvjerava da┬ásu tr┼żi┼íta┬ádovoljna sama┬ásebi,┬ákako ona┬áne trebaju┬ápropise,┬áte da┬ásu najbolji┬ájamci┬áljudskog blagostanja.

Sve ┼íto┬ápoti─Źe tr┼żi┼íte,┬áa to su privatizacija, deregulacija, sloboda i mobilnost financija i┬ákapitala,┬áodustajanje vlada od socijalne dr┼żave je dobro i za tr┼żi┼íte i za ljude, a sve ┼íto navodno smanjuje tr┼żi┼íte ili ga ograni─Źava, gdje se nabrajaju dr┼żavne slu┼żbe, regulacija, ograni─Źenja ulaganja i kapitala, treba obeshrabriti i uni┼ítiti.

Kada je Hillary Clinton odgovarala na ─Źeste zahtjeve za ponovnom regulacijom financija, uvijek je ponavljala kako se moramo pridr┼żavati “vladavine prava”. Time je mislila razumijevanje zakona koji utjelovljuju osje─çaj tr┼żi┼íta i to u ─Źisto ekonomskom smislu. U ovoj revoluciji ljudi nemaju nikakav status u odnosu na korporacije i nacionalne dr┼żave su na putu ka odumiranju, a sve se opet rasta─Źe pred apstrakcijom koju nazivamo “tr┼żi┼íte”.

Jedan od na─Źina da se sumira┬á neoliberalizam je re─çi da je sve pod─Źinjeno tr┼żi┼ítu, uklju─Źuju─çi i dr┼żave, civilno dru┼ítvo i, naravno, sva ljudska bi─ça.


─îak se i demokracija po─Źinje tuma─Źiti kao tr┼żi┼íte, a politika je podlegla neoliberalnoj ekonomskoj teoriji, tako da govorimo o kraju demokratske politike kakvu smo poznavali protekla dva i pol stolje─ça. Kao ┼íto je tr┼żi┼íte apstrakcija, tako to postaje i demokracija, a pravo igrali┼íte je negdje drugdje, gotovo sigurno u carstvu stvarne i istinske ekonomske razmjene, koja, me─Ĺutim, nije tr┼żi┼íte. Mo┼żemo re─çi da se sva razmjena u stvari odvija na neoliberalnoj povr┼íini.

Neoliberalizam se ─Źesto opisuje, a to izaziva puno konfuzije, kao ÔÇ×tr┼żi┼íni fundamentalizamÔÇť i dok to mo┼że biti i istinito u neoliberalnoj samopromociji i samopredstavljanju, samo tr┼żi┼íte je prije svega i uistinu samo mit, jednako kao i vrijednosti koje pripadaju pro┼ílosti. Tr┼żi┼íte u neoliberalizmu nema nikakve veze s tuma─Źenjem istog u prija┼ínjim ideologijama.

Stvoren je novi entitet koji nadma┼íuje termin neoliberalne dr┼żave, jer on obuhva─ça i potencijalno inkorporira sve dr┼żave svijeta, svemo─çan je i ne ostavlja mjesta za individualne slobode koje je propagirao klasi─Źni liberalizam, pa i druge ideologije poput komunizma. Do izvjesne mjere nadma┼íuje ─Źak i fa┼íizam.

Tuma─Źenja neoliberalne globalizacije se razlikuju po pitanju da li je dr┼żava jaka ili slaba u odnosu na korporacije koje su glavni pronositelji neoliberalizma. No, mo┼żda to vi┼íe nije pravo pitanje, ve─ç je li uop─çe i┼íta ostalo od dr┼żave, jer je ona postala tr┼żi┼íte, a tr┼żi┼íte je postalo dr┼żava.

Projekt neoliberalizma, odnosno redefiniranja dr┼żave kao┬áinstitucije dru┼ítva, je oti┼íao tako daleko da je njegovo zadiranje toliko duboko da nitko od ÔÇ×demokratskihÔÇť aktera ne─çe mo─çi dovesti u pitanje njegovu u─Źinkovitost.

─îak i ameri─Źki predsjedni─Źki kandidat Bernie Sanders, samoprogla┼íeni demokratski socijalist, vrlo je opasno artikulirao koncepciju dr┼żave i civilnog dru┼ítva koja se temelji na efikasnosti i racionalnosti tr┼żi┼íta. Hillary Clinton, kojoj se smije┼íi predstoje─ça pobjeda na predsjedni─Źkim izborima, tvrdi da se tr┼żi┼íte mo┼że uhvatiti u ko┼ítac i s klimatskim promjenama, nejednakosti dohotka ili nepravednim zdravstvenim i obrazovnim sustavom ili rasnom nepravdom. Ali, istina je da ─çe ako pobijedi, Hillary Clinton samo oja─Źati neoliberalizam, kao silu ÔÇ×koja nema alternativeÔÇť.

Nasuprot njima, simpatizeri Trumpa su spremni na zabranjeno i “politi─Źki nekorektnu” borbu sa svim ostalima. Oni ┼żele biti “pobjednici”, pa ─Źak i po cijenu istrebljivanja drugih, a to nije neoliberalan na─Źin, koji ne priznaje da mo┼że biti pobjednika i gubitnika u neoliberalnom svemiru.

U teku─çoj predizbornoj kampanji je Hillary Clinton savr┼íeno artikulirala neoliberalizam, bolje od svih kandidata.┬áLjudi mogu opaziti da joj je ideologija utemeljena na konceptu da ljudska bi─ça nemilosrdno te┼że da postanu ljudski kapital, ┼íto zna─Źi da one koji ne u─Ĺu u okvire neoliberalizma treba rigorozno izop─çiti i kazniti.

To je ona tamna strana neoliberalizma, ideolo┼íka, koja na multikulturalizam ljudskih bi─ça gleda kao na kapital, zbog ─Źega se ovaj projekt sve vi┼íe povezuje sa suzbijanjem slobode govora i netolerancije prema onima koji odbijaju i─çi zajedno s vrstom politike identiteta koje neoliberalizam promi─Źe.

A to obja┼ínjava za┼íto su ’90-ih pod Clintonom simultano i paralelno rasli i neoliberalna globalizacija i razli─Źiti na─Źini neoliberalne dresure, kao ┼íto su sram i isklju─Źenje primatelja socijalne skrbi.

Istinski tro┼íak dr┼żave na socijalna davanja je zanemariv, ali je njegova simbolika neprocjenjiva. U Sjedinjenim Dr┼żavama je obra─Źun protiv socijalne skrbi i┼íao uporedo s uvo─Ĺenjem disciplinskih zakona koje guraju Clintonovi, a dovodi do epidemije masovnih uhi─çenja i zatvaranja.

Neoliberalizam ne dopu┼íta fluidnost samoizra┼żavanja i povremenu prisutnost na tr┼żi┼ítu i postavlja zatvore kao jedinu alternativu za sve one koji nisu voljni poimati sebe kao tr┼żi┼ínu robu.

Kada govorimo o tr┼żi┼ítu kao mitu, jer niti jedan od elemenata kojih bi moralo biti kod tr┼żi┼íta da bi ono funkcioniralo nije na mjestu, to je kada tr┼żi┼íte poprimi neoliberalni oblik, kada klasi─Źne koncepcije kupca i prodavatelja kao slobodnih igra─Źa vi┼íe ne postoje i tada je radikalna nejednakost jedini prirodni ishod.

I ta nejednakost u posljednja ─Źetiri desetlje─ça bilje┼żi nagli rast, ┼ítovi┼íe mo┼że se govoriti o eksploziji nejednakosti, a ona u potpunosti opovrgava┬átvrdnje zagovaratelja neoliberalizma kako on pove─çava blagostanje gra─Ĺana.

Neoliberalizam se voli fokusirati na javni dug i rezanje javnog duga postaje poput manije, ali se uporedo sa smanjivanjem ili dokidanjem socijalnih davanja ide i na smanjenje poreza za bogate. ─îak su i ratovi diljem svijeta bolja opcija od ÔÇ×rata protiv nejednakostiÔÇť.

Sveop─çi uspjeh neoliberalizma je sahranio socijalnu dr┼żavu i pretvorio je u dr┼żavu discipline popustljivu jedino spram tr┼żi┼íta.

Neoliberalizam i obrazovanje

Neoliberalizam o─Źekuje da svi stupnjevi obrazovanja budu redizajnirani za promociju ideje da se dono┼íenje odluka vo─Ĺeno ekonomijom mora aplicirati u sva podru─Źja ┼żivota, roditeljstva, intimnih odnosa, seksualnosti i identiteta u svim njegovim formama, a svi koji se ne─çe slagati biti ─çe izlo┼żeni disciplinskim mjerama. Svi su du┼żni investirati u svoju budu─çnost, kako ne bi pali na teret dr┼żavi ili bilo kome drugome. U protivnom ─çe im biti uskra─çeno priznanje kao ljudskom bi─çu.

Ova takozvana ekonomska ÔÇ×realnostÔÇť, iako krajnje iracionalna, se prote┼że na civilno dru┼ítvo, ali jednako i na dr┼żavu i nijedan ideal nekada┼ínje liberalne ili drugih ideologija koje vuku korijen iz humanizma, vi┼íe se ne priznaju. Jedina vrijednost je ona obnavljanja tr┼żi┼íta, drugim rije─Źima, neoliberalizam je izdignuo tr┼żi┼íte kao jedinu vrednotu koju valja slijediti. Postao je poput boga, eteri─Źan, neupitan, neosporiv i sveprisutan. Sve ┼íto u obrazovanju i dr┼żavnoj politici nije sukladno i ne slu┼żi tr┼żi┼ítu mora biti protjerano, zabranjeno i izbrisano iz sje─çanja, a ┼íto obja┼ínjava radikalnu javnu narativu koja su┼żuje javni diskurs, uklju─Źuju─çi va┼żnost politike identiteta, a isklju─Źuje svaki klasni korijen problema.

Neoliberalizam i klasni problem

Neoliberalizam ─çe i─çi dalje s politikom ograni─Źavanja mogu─çnosti razvoja dru┼ítva, jer to je jedna od njegovih zna─Źajki, kao sustava koji ┼żeli dominaciju na svjetskoj sceni i kao takav ─çe stalno su┼żavati polja ljudskog djelovanja.

Raseljeni radnici, koji su pretrpjeli najvi┼íe zbog┬áerozije starih industrija u biv┼íim proizvodnim centrima, u svijetu su postali nevidljivi u razjedinjenosti, i vi┼íe ne mogu biti dio politi─Źke jednad┼żbe.

Da rekapituliramo, neoliberalizam nije samo ekonomska doktrina, kako je ┼żele prikazati, koja se dr┼żi ortodoksne teorije da tr┼żi┼íta reguliraju sama sebe, nego je rije─Ź o ideologiji koja zadire u sve pore dru┼ítva. U politi─Źkom smislu se privid demokracije ostvaruje kroz mogu─çnost izbora izme─Ĺu dvije politi─Źke opcije koju ─Źine socijaldemokratska ljevica i konzervativni demokr┼í─çani. Obje opcije, koje se u zapadnim zemljama, kao i u Hrvatskoj, desetlje─çima smjenjuju na vlasti, djeluju po istom neoliberalnom obrascu i razlikuju se samo u sitnim ideolo┼íkim detaljima, uglavnom kada je rije─Ź o povijesnim i svjetonazorskim temama, koji slu┼że samo za odvra─çanje pozornosti javnog mnijenja od stvarnih problema.

Imamo dvije glavne politi─Źke opcije koje ─çe nastaviti s provo─Ĺenjem neoliberalne agende ÔÇ×slobodnog tr┼żi┼ítaÔÇť, jer jo┼í uvijek ne postoji intelektualni pokret koji ─çe razbiti mit o njemu.

Reforme koje podrazumijevaju ekonomsko restrukturiranje i posljedi─Źno i neizbje┼żno, rast nejednakosti u dru┼ítvu idu dalje, a koliko dugo, to ovisi o na┼íoj sposobnosti za razmi┼íljanje izvan neoliberalne paradigme. Ne smijemo nasjedati na la┼żna obe─çanja o sitnim kratkoro─Źnim ustupcima, jer na tome po─Źiva uspje┼ína budu─çnost opakog i tvrdokornog neoliberalnog projekta.
 
(altermainstreaminfo.com.hr)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , ,