Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Skinite kape! Na sahrani smo ameri─Źkog sustava kapitalizma

Skinite kape! Na sahrani smo ameri─Źkog sustava kapitalizma

amerika-1950ZAPRAVO: KLASIČNI KAPITALIZAM JE PRESTAO POSTOJATI JOŠ PRIJE DESETAK GODINA

Evo kako se to doga─Ĺa: biv┼íi ministar financija Aleksej Kudrin svim silama predla┼że Rusiji da se ugra─Ĺuje u zapadni ekonomski model, au isto to vrijeme Zapad je zamro u vrlo neudobnoj pozi u poku┼íaju da predvidi sljede─çi korak ameri─Źkih Federalnih rezervi.

Od toga kakvu ─çe strategiju odabrati njihov ┼íef, Janet Jelen, ovisi datum po─Źetka Druge Velike depresije. Ne u SAD, nego u ─Źitavom svijetu. Ameriku ─çe, najvjerojatnije, potpuno zbrisati.

Put u bezizlaznost postao je kona─Źno bez alternative odmah nakon ┼íto su Federalne rezerve – od straha pred neizbje┼żnim – uklju─Źile stroj za tiskanje novca radi spa┼íavanja ameri─Źkog gospodarstva od posljedica hipotekarne krize, ─Źime su kona─Źno slomile ─Źitav socijalno-ekonomski model kapitalizma.

Ne treba smatrati da je taj sustav bio raj. Te┼íko se ┼żivjelo i moralo je mnogo da se radi, ali je, ipak, blagostanje ljudi stabilno raslo. Primjerice, od 1860. do 1905. broj farmi u SAD trostruko je pove─çan, sa 2 na 6 milijuna, a broj farmera pove─çao se sa 10 milijuna 1860. do 31 milijun ljudi 1905., pri tom je ukupan broj stanovnika SAD tada iznosio 80 milijuna ljudi.

Odnosno, 38,7 posto ameri─Źkog stanovni┼ítva bili su farmeri. Prema usporednim cijenama, ukupna vrijednost farmerskih gospodarstava bila je 3,75 puta ve─ça 1906. od istog tog pokazatelja za 1860. i iznosila je 30 milijardi dolara.

Sve je tako funkcioniralo otprilike do po─Źetka XX stolje─ça, dok bankari, nakon ┼íto su skupili snagu i pohlepu, nisu shvatili da se kod farmera nakupilo “veoma mnogo novca” i odlu─Źili ih oplja─Źkati. Prije svega, kao ┼íto to biva, putem “ukrupnjavanja fondova”, koje je izvo─Ĺeno potpuno istim metodama kao ┼íto se to ─Źini u na┼íe vrijeme, odnosno, putem umjetnog bankrota.

Drugi instrument postala je ponuda, a ─Źesto i nametanje “novih bankarskih proizvoda”: “Gospodine, na va┼íem ra─Źunu u na┼íoj banci prikupila se solidna suma novca. Za┼íto da ona le┼żi besposlena? Vi mo┼żete kupiti dionice, a va┼í novac ─çe po─Źeti odmah vam donositi prihod! Ovo je odli─Źna ponuda, gospodine! “

Na kraju se klasi─Źna shema kapitalizma slomila.

Pojavljivanje ogromne koli─Źine neo─Źekivano slobodnog novca u optjecaju nije imalo, a nije moglo ni da ima adekvatne varijante ulaganja u projekte realnog sektora. Nastao je vi┼íak kapitala koji je odmah postao vrlo hranjiva sredina za ┼ípekulante na burzama.

Kapitalizacija burzovnih dionica u SAD od 1925. do 1929. pove─çana je s 27 na 89 milijardi dolara ili 3,3 puta za oko 4 godine! Ina─Źe, zna─Źenje ovih znamenki postat ─çe o─Źitije ako ka┼żemo da je 1925. udio burzi iznosio 29,8 posto BDP SAD od 90,5 milijardi dolara, a ─Źetiri godine kasnije burzovne ┼ípekulacije formirale su 85,9 posto BDP od 103,6 milijardi. Po─Źeli su prave novac izravno od novca.

Kakva roba i usluge! Kupuj dionice jeftino, prodaji skupo i obogati─çe┼í se! U ─Źitavoj Americi 1914. bilo je svega 4.500 milijuna┼ía, 1926. njihov broj prema┼íio je 11.000.

Kada je kod potro┼ía─Źa novac po─Źeo nestajati banke su ponudile uzimanje kredita. Godine 1927. na kredit je prodano 85% namje┼ítaja, 80% fonografa (da, – i u to vrijeme tako─Ĺer su postojali iPhoneovi), 75% perilica, 2/3 usisava─Źa 62% pianina, 81% strojeva za ┼íivanje i hladnjaka.

Tako─Ĺer, postalo je obi─Źno kupiti automobil kao i ┼ítrucu kruha, mno┼ítvo banaka je bilo spremno s rado┼í─çu dodjeli kredit. Prijevara – uzimaj sad, platit ─çe┼í kasnije – postajao je sve br┼żi.

Obujam prodaje na rate 1928. dosegnuo je 8 milijardi dolara, ┼íto je 12 puta prema┼íilo isto takav pokazatelj iz 1918. Na kredit su se prodavale ─Źak i dionice, budu─çem vlasniku bio je dovoljan prvi iznos od 10% njihove vrijednosti.

Iako se sljede─ça, 1929. godina svuda naziva “zlatnom godinom” ekonomskog rasta, 80% stanovni┼ítva SAD vi┼íe nije imalo nikakvih sredstava, a 60% obitelji nije zara─Ĺivalo ─Źak ni 2.000 dolara godi┼ínje, ┼íto je bio razinu za najneophodnije ┼żivotne potrebe tog vremena.
 

 
Zato se od sije─Źnja 1928. do rujna 1929. indeks DowJones pove─çao sa 190 do 382, a politi─Źari su jednoglasno govorili o nevi─Ĺeno visokom tempu gospodarskog rasta Amerike.

Istina, Federalne rezerve, koje su ve─ç tada postojale, osje─çale su neku nepravilnost onoga ┼íto se doga─Ĺa. Tamo nisu bile budale, budale ne bi mogle stvoriti takav sustav. Vide─çi da ekonomija posustaje, Federalne rezerve su je poku┼íale ubrzati. A znate li kako? Pove─çanjem obujma nov─Źane i kredite emisije!

U kolovozu 1927. Federalne rezerve su snizile diskontnu stopu do 3,5 posto i novac je krenuo u ekonomiju, samo ne u realnu, nego – ┼ípekulantima. U SAD se 1929. burzovnim ┼ípekulacijama ve─ç bavilo od 15-25. milijuna ljudi.

Posvuda su stvarani mjehuri i pravljene piramide. Kupljene dionice ulagane su u banke radi dobivanja novih kredita za koje su opet kupovane akcije da bi se koristile kao kaucija za nove špekulacije.

A onda je do┼íao 24 listopada 1929., “Crni ─Źetvrtak”, kada je ta pomahnitala strojeva s bukom eksplodirala.

Jedan za drugim su pucali mjehuri i rušile se piramide.

Prvog listopada dionice koje kotiraju na Wall Streetu vrijede 87 milijardi dolara, samo mjesec dana kasnije, 1. studenog, za njih daju samo 55 milijardi, a do o┼żujka 1933. od njih ostaje samo 19 milijardi. Ispod ru┼íevina burzi na┼íli su se svi ostali sektori gospodarstva u kojima se “iznenada pojavljuje” hiperprodukcija. U industriji, u poljoprivredi, u podru─Źju usluga, u bankarskom poslovanju. Svuda. Samo tijekom jedne, 1932. godine, bez krova nad glavom, u doslovnom smislu te rije─Źi, ostalo je 273.000 obitelji.

Tijekom prve tri godine bankrotirale su dvije od pet banaka i tre─çina svih komercijalnih poduze─ça. Proizvodnja ─Źelika smanjena je 8 puta, proizvodnja automobila – 5 puta.

Od 1929. do 1933. “isparilo” je 85% ukupnog kapitala SAD. Vi┼íe od 17 milijuna ljudi izgubilo je posao. Uzimaju─çi u obzir da su u to vrijeme u ve─çini obitelji radili samo mu┼íkarci, a prosje─Źna obitelj, ra─Źunaju─çi djecu, brojila je 5-6 ─Źlanova, mo┼że se sa sigurno┼í─çu re─çi daje bez sredstava za egzistenciju ostalo vi┼íe od 70 milijuna ljudi.


Kada je po─Źetkom 30-ih sovjetski “Armtorg” objavio informaciju o slobodnim radnim mjestima za stru─Źnjake za rad u SSSR-u, ─Źak i za vrlo niske pla─çe, za jedan mjesec vi┼íe od 100.000 prijava podnijeli su Amerikanci koji su ┼żeljeli oti─çi bilo gdje samo da imaju posao, zato ┼íto je u mnogim regijama SAD vladala prava glad.

Da bi se spasila i sa─Źuvala Ameriku kao dr┼żavu, njena elita morala je otpo─Źeti Drugi svjetski rat.

Nakon ┼íto su se potpuno oporavile od posljedica Velike depresije, SAD su otprilike ─Źetvrt stolje─ça opet slijedile klasi─Źni model kapitalizma. Treba istaknuti da, dok su to ─Źinili, da ih je i uspjeh pratio. Ameri─Źka ekonomija nije samo brzo rasla, nego se i razvijala, prije svega na ra─Źun realnog sektora. Naravno, pojavljivali su se odre─Ĺeni problemi, ali u su┼ítini, oni su predstavljali iste prirodne periodi─Źne potrese koji omogu─çuju da se odbace otpaci i s novom energijom nastavi razvoj. Ta koncepcija vje─Źnog razvoja njih je i upropastila.

Razina ekonomske mo─çi SAD tijekom osamdesetih lijepo je izgledao na reklamnim posterima, ali je ve─ç po─Źeo dosezati do sve ve─çih potreba svjetskog hegemona kojem je trebalo pla─çati previ┼íe ra─Źuna. I oporavljena Europa sa svojim projektom Zajednice Ugljen i ─îelika ulazila je u direktnu konfrontaciju sa SAD.

Americi su bili hitno potrebni novi pokreta─Źi rasta, a burzovni bum obe─çao je, ─Źak ne rast, nego raketno polijetanje prema zvijezdama. Jednom rije─Źi, ispostavilo se da je sir suvi┼íe ukusan da bi se razmi┼íljalo o mi┼íolovku.

A kada je 2007. mjehur zagrmio, pogodio je ameri─Źku elitu u ┼żivac. Ali, ona je tako─Ĺer reagirala izri─Źito na ameri─Źki na─Źin. Politi─Źare je prije svega interesirao samo trenutni rezultat, a analiti─Źari Federalnih rezervi shvatili su kakav ─çe tsunami prekriti ekonomiju i koliko su iluzorne ┼íanse da se u SAD to podnijeti. Najvi┼íe je pla┼íila nespremnost dr┼żavnog sustava olak┼íati posljedice socijalno-ekonomske kataklizme takvih razmjera. Po─Źetkom pro┼ílog stolje─ça bilo je mnogo jednostavnije.

burza-pad-mesetarNaravno, izgubiti 3 milijuna umrlih od gladi bilo je strašna, ali ne i suviše katastrofalna plaća tada, a danas je apsolutno nemoguć korak.

Amerikanci su veoma navikli ┼żivjeti dobro i sigurno. Trenutni rast nezaposlenosti do 50% stanovni┼ítva, op─ça glad, svaki tre─çi gra─Ĺanin – besku─çnik – takve potrese Amerika ve─ç nije mogla podnijeti. U┼żasnute, Federalne rezerve su pokrenule stroj za tiskanje i po─Źele dolijevaju u motor kapitalizma po-ameri─Źki, po 90 milijardi dolara godi┼ínje.

Na ┼íto to podsje─ça? – 1927. godina, anfas i profil. Samo, ovoga puta su Federalne rezerve same sebe uvjerile da su one sposobne uvjeriti ─Źak i vraga. Vrag ga odnio, i klasi─Źni kapitalizam, glavno je – ne pustiti “napuhani” novac u realni sektor. I smislili su – kako.

Jednom rukom Federalne rezerve preko programa QE bogato su razdjelili stotine milijardi, otkupljuju─çi “lo┼í novac” od investitora, a drugom ih primoravali da taj novac odmah ula┼żu u federalne du┼żni─Źke vrijednosnice, nazivaju─çi taj proces “sterilizacijom”. Samo, nije slu─Źajno ┼íto narodna mudrost uvjerljivo opominje da se s vragom ne smiju tikve saditi.

Da bi zainteresirale investitore za “sterilizaciju” Federalne rezerve su bile prisiljene im ponude ne┼íto vrednije od “slobode poduzetni┼ítva”. Primjerice, najve─çe kamatne ┼íkare. Tr┼żi┼ína stopa na dr┼żavne obligacije donosi 0,28 posto godi┼ínje, a papiri Federalnih rezervi daju 0,5 posto. Glavno je ┼íto u tom slu─Źaju Federalne rezerve otkupljuju jo┼í i lo┼íe, odavno nerentabilne aktive. Pravo zlatno dno. Investitori u pristali, a u Federalnim rezervama su veselo otvorili ┼íampanjac i proces je krenuo …

Sve bi bilo dobro da nije matematike i ve─ç poznatog iskustva iz tridesetih. Mo┼żete ispisivati ÔÇőÔÇőnove dolare, ─Źak i bilione, ni┼íta ne smeta da se smanji stopa ─Źak do nule, ali prije nego ┼íto se dospije do “sterilizacije” – jeftin novac uspijeva se bar jednom okrenuti na burzi – jo┼í vi┼íe pove─çavaju─çi financijski mjehur. Stvar se komplicira time ┼íto pove─çanje mjehura dovodi do ubrzanja isisavanja novca iz realnog sektora.

U listopadu 2015. obujam izdanih kredita dosegnuo je 60 bilijuna dolara i pet puta je prema┼íio nov─Źanu masu M2. Ina─Źe, trebalo je jo┼í 2008. razmi┼íljati o tome kako se kumulativni obujam dr┼żavnih obligacija i burzovnih dionica SAD mo┼że procijeniti na 38 bilijuna dolara, ako nov─Źana masa M2 jedva dose┼że 12 bilijuna. Uz to, nulta stopa garantirano ubija ameri─Źki mirovinski i zdravstveni sustav, to je sigurno kao pucanj u glavu.

Sa dana┼ínjim stavkama, opslu┼żivanje ─Źuvanja steriliziranog novca na ra─Źunima Federalnih rezervi njih ko┼íta oko 12 milijardi dolara godi┼ínje. Od onih 90 milijardi napuhanog novca, ┼íto je ameri─Źko gospodarstvo jo┼í uvijek u stanju podnijeti svake godine, 78 milijardi dolara ostaje na raspolaganju dr┼żavne blagajne SAD i odlazi na financiranje prora─Źunskih potreba, naravno, sa sve ve─çim deficitom, ali izbjegavanje bankrota za sada uspijeva. Ipak, u takvom re┼żimu socijalni, i prije svega mirovinski sustav, ne─çe izdr┼żati vi┼íe od 2-3 godine.

To je kolaps ekonomije i socijalna eksplozija jednaka erupciji Jeloustona. Radi spa┼íavanja mirovinskog i zdravstvenog fonda neophodno je pove─çanje diskontne stope najmanje do 3%, ali ─çe onda cijena opslu┼żivanja “steriliziranog” novca porasti do 72 milijarde dolara i prakti─Źno ne─çe imati ┼íto da se izdvoji za dr┼żavnu kasu. Deficit dr┼żavnog prora─Źuna ve─ç za neku godinu dosegnut ─çe kriti─Źnu razinu neminovnog bankrota. A to je krah ─Źitave dolarske ekonomije i vjerojatno krah samih SAD kao dr┼żave u njihovom sada┼ínjem obliku i granicama. Kako god- kraj je isti.

A sve to je zbog toga ┼íto su Federalne rezerve vlastoru─Źno uni┼ítile kapitalisti─Źki model ekonomije. Zbog pohlepe. Zbog oholosti. Zbog ograni─Źenosti testiranja. Zbog populizma. Sad je sasvim svejedno koliko tih “zbog” ima na spisku uzroka. Va┼żan je – rezultat.

Onaj kapitalizam koji je izlo┼żen u radovima klasi─Źara i po inerciji se predaje u ekonomskim ┼íkolama prestao je postojati jo┼í prije desetak godina. Njega su ubile banke, iz obi─Źnih nov─Źanika za ─Źuvanje novca, nakon ┼íto se uobrazio da je glavni mehanizam za upravljanje ekonomijom, izbrisao robu iz glavne formule i oduzeo novcu njegovu osnovnu – kumulativnu funkciju. Dakle, skinite kape – na sahrani smo ameri─Źkog sustava kapitalizma.
 
(fakti.org)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , ,