Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » DRUGA STRANA BREXITA: Treba li EU plakati za Britancima?

DRUGA STRANA BREXITA: Treba li EU plakati za Britancima?

brexit-merkelU raspravi koja se ve─ç dulje vrijeme vodi kao uvod u skori referendum kojim ─çe gra─Ĺani Ujedinjene Kraljevine odlu─Źiti ho─çe li njihova dr┼żava napusti Europsku uniju (EU), uglavnom se procjenjuju samo mogu─çe posljedice za tu dr┼żavu. I prema dosad objavljenom, ─Źini se da bi izlazak iz ─Źlanstva Britancima mogao donijeti vi┼íe ┼ítete nego koristi

No ┼íto je s Europskom unijom? ┼áto bi se, ako Britanci 23. lipnja izglasaju odlazak, moglo desiti s preostalih 27 ─Źlanica koje ostaju u Uniji? Iako se dosada┼ínja predvi─Ĺanja vrte oko toga da ─çe posljedice svakako biti puno ozbiljnije za Britaniju nego za EU, postoji niz procjena koje govore da Brexit ni za EU ne bi bio ma─Źji ka┼íalj. One bi se ugrubo mogle podijeliti na kratkoro─Źno-ekonomske i dugoro─Źno-politi─Źke.

Za po─Źetak, strogo broj─Źano. Ujedinjena Kraljevina (UK) u stanovni┼ítvu, bruto doma─çem proizvodu (BDP) te vrijednosti izvoza, predstavlja izme─Ĺu 10 posto i 20 posto tih kategorija za cijelu EU. Unija bez Britanije vi┼íe ne bi bila najve─ça svjetska ekonomija ÔÇô na vode─çu poziciju bi se vratile Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave. Iako bi EU ostao na ─Źvrstom drugom mjestu, psiholo┼íki zna─Źaj koji dolazi s titulom najve─çeg svjetskog gospodarstva nije zanemariv.

Ali tu se radi tek o suhoparnoj statistici, dok bi efekti koje bi izlazak Britanije iz ─Źlanstva imao po EU bili puno ┼íiri. O─Źekivano, razlike me─Ĺu predvi─Ĺanjima rastu s vremenskim odmakom od trenutka referenduma. Kako stvari sad stoje, u petak, 24. lipnja, ujutro, ve─ç ─çe se znati rezultati referenduma i ho─çe li Britanija postati i tre─çi teritorij koji ─çe napustiti ─Źlanstvo EU (Uniju, odnosno tada┼ínju ekonomsku zajednicu, napustio je Al┼żir 1962. g. osamostaljenjem od Francuske te Grenland 1985. g.).

Izlazak Britanije izazvao bi financijski/ekonomski šok u EU

Ako se na referendumu poka┼że da ve─çina Britanaca ┼żeli van, britanski parlament bi tada morao donijeti slu┼żbenu odluku te je dostaviti Uniji. Od trenutka dostave odluke kre─çe rok od dvije godine tijekom kojih se moraju ispregovarati uvjeti izlaska iz ─Źlanstva, odnosno kakav ─çe biti odnos Unije i Britanije nakon toga. Ne postoji neki strogi rok u kojem britanski parlament mora ispo┼ítovati odluku s referenduma, no procjene su kako bi se to desilo najkasnije do jeseni ┼íto zna─Źi da bi u takvom slijedu doga─Ĺaja UK prestala biti ─Źlanicom Unije u jesen 2018. godine.

Analiti─Źari iz europskih ureda ameri─Źke Citibanke diplomatski ka┼żu da bi ekonomski i financijski problemi ovisili o tome kako bi se EU i Velika Britanija dogovorile oko toga. No, ‘politi─Źka pitanja, uklju─Źuju─çi planove ostatka Unije da sprije─Źi ponavljanje takve situacije, mogla bi rezultirati u puno ve─çoj ┼íteti, ne samo za UK’, dodaju.

Stru─Źnjaci komentiraju kako bi nakon referenduma, u slu─Źaju da Britanci izglasaju izlazak, porasla vjerojatnost financijskog, ali i ekonomskog ┼íoka. Za takav scenarij oni predvi─Ĺaju slabljenje britanske funte, i to ─Źak i ispod vrijednosti od jednog eura. Za europske izvoznike u Britaniju, a posebno one iz zemalja koje koriste euro, to bi bio negativan efekt jer bi njihova roba u Britaniji u kratkom vremenu poskupjela ┼íto bi dovelo do smanjene potra┼żnje za njihovim proizvodima.

Financijski ┼íok se ne bi zadr┼żao samo na cijenama robe. Ono ┼íto zabrinjava ekonomske stru─Źnjake je nemogu─çnost da se predvide to─Źne posljedice vjerojatnog o┼ítrijeg slabljenja funte. Financijsko-ekonomska kriza iz 2008., a posebno gr─Źka financijska kriza pokazali su da se ┼íokovi na financijskim tr┼żi┼ítima mogu vrlo brzo i nekontrolirano pro┼íiriti i donijeti katastrofalne posljedice daleko od njihovih izvora. Poseban rizik u ovom slu─Źaju predstavlja ─Źinjenica da su velike europske banke vi┼íekratno izlo┼żenije, odnosno sklopile su puno vi┼íe poslova s britanskim bankama, i u funtama, nego ┼íto je to bio slu─Źaj s Gr─Źkom.

Nakon mogu─çeg ┼íoka na valutnim i nov─Źanim tr┼żi┼ítima, a isklju─Źuju─çi ozbiljnije posljedice u slu─Źaju ponavljanja scenarija sli─Źnom gr─Źkom, ostatak ekonomskih posljedica ovisio bi, kao ┼íto su to rekli u Citibanku, o tome ┼íto bi se to─Źno ispregovaralo i kakav bi odnos imale EU i Britanija nakon izlaska. Postoji nekoliko modela ÔÇô poput onoga koji EU ima s Norve┼íkom, ili onoga kojeg ima sa ┼ávicarskom, no o tome bi zasad bilo puno prerano ┼ípekulirati.

Negativne i pozitivne procjene

Negativne procjene o tome koliki bi utjecaj na ekonomiju EU imao izlazak Britanije kre─çu se od niskih 0,03 postotka rasta BDP-a godi┼ínje do ─Źak 0,3 posto. Zbog sastava vanjskotrgovinske razmjene izme─Ĺu ostatka EU i Britanije predvi─Ĺa se da bi u srednjem roku malo vi┼íe bile pogo─Ĺene dr┼żave sredi┼ínje i isto─Źne Europe (zbog proizvodnje robe koja se iz njih izvozi u Britaniju), kao i turisti─Źke regije Mediterana (zbog relativnog poskupljenja za britanske turiste).


U duljem roku, procjene su da bi izlazak Britanije, ┼íto se ti─Źe ekonomije i jo┼í vi┼íe financija, mogao biti i pozitivan za EU jer se naga─Ĺa da bi dio londonske financijske industrije mogao potra┼żiti uto─Źi┼íte u dr┼żavama poput Nizozemske, Francuske i Irske, koje ve─ç dugo imaju ┼żelju Londonu oteti barem dio posla s financijama. Nizozemska i Irska su, pritom, ─Źak i vi┼íe od sredi┼ínje Europe, dr┼żave koje bi u kratkom roku najvi┼íe osjetile odlazak Britanaca jer imaju najrazvijenije vanjskotrgovinske veze s Britanijom.

Jedan vrlo va┼żan efekt koji bi zadesio preostale dr┼żave u Uniji jest njihov doprinos europskom prora─Źunu. Kako Velika Britanija upla─çuje u prora─Źun vi┼íe nego ┼íto iz njega povla─Źi, manjak tog novca (ako se ne bi poduzimao nikakav rebalans) bi trebale nadoknaditi preostale ─Źlanice. Neto godi┼ínji doprinos Britanije prora─Źunu EU je 2014. godine iznosio ne┼íto vi┼íe od 7 milijardi eura, a najve─çi dio mogu─çeg manjka pao bi na le─Ĺa Njema─Źke koja bi u kona─Źnici morala godi┼ínje uplatiti 2,5 mlrd. eura vi┼íe u zajedni─Źki bud┼żet.

Uslijedili bi ozbiljni politi─Źki problemi: ja─Źanje separatizma i naru┼íavanje ravnote┼że

Uz te nezanemarive brojke, puno ozbiljniji bi mogli biti politi─Źki problemi. No, procjene oko toga ┼íto bi se to─Źno desilo su puno raznovrsnije. Ono ┼íto dobar dio stru─Źnjaka nagla┼íava je da bi izlazak Britanije svakako podgrijao ┼żelje i motive raznih separatisti─Źkih stranaka i pokreta, ali koliko bi njihove ambicije u kona─Źnici do┼íle do izra┼żaja ostaje nejasno.

Dio analiti─Źara govori kako bi se EU svakako potrudila da uvjeti izlaska Britanije iz ─Źlanstva budu ┼íto nepovoljniji za tu dr┼żavu ┼íto bi moglo odvratiti one koji bi se ponadali nekom lakom budu─çem sli─Źnom raskidanju veza s Unijom. Spominju se i mogu─çnosti ponavljanja referenduma o neovisnosti u ┼ákotskoj, koja je za razliku od Engleske puno sklonija Uniji, pa i njeno mogu─çe priklju─Źenje.

Ravnote┼ża unutar Unije bi svakako bila naru┼íena, a posebno zabrinjavaju dr┼żave poput Poljske i Ma─Ĺarske u kojima posljednjih godina i slu┼żbena vlast sa sve ve─çom podozrivo┼í─çu gleda prema Bruxellesu. Vanjskopoliti─Źka situacija bi tako─Ĺer bila naru┼íena. Predsjednik SAD-a Barack Obama ve─ç je izjavio koliko se protivi bilo kakvom odvajanju Britanije od Unije, no ono ┼íto posebno isti─Źu neki analiti─Źari je da bi izlazak Britanije obradovao ruskog predsjednika Vladimira Putina kojem svako slabljenje utjecaja koji ima Unija ide na ruku.

Upit o tome o─Źekuju li pozitivne, negativne ili neutralne posljedice po EU u slu─Źaju da Britanija odlu─Źi napustiti Uniju poslali smo predstavni┼ítvu Europske komisije u Zagrebu. Tamo su nam odgovorili da je stav EK ‘jasan od po─Źetka pregovora, a to je da Komisija nije dio kampanje te da je referendum stvar Ujedinjene Kraljevine’, i dodali su da ‘s tim u skladu’ ne komentiraju, naga─Ĺaju ili se pripremaju ‘za hipotetske scenarije’.

‘Na┼íe je uvjerenje da je Ujedinjena Kraljevina ja─Źa kao dr┼żava ─Źlanica EU i da je EU ja─Źa s njom kao svojom ─Źlanicom’, dodali su iz predstavni┼ítva EK.

Posljedice Brexita na Hrvatsku

┼áto se ti─Źe nekakvih posljedica po Hrvatsku ÔÇô ako se izuzmu mogu─çe srednjoro─Źne i dugoro─Źnije politi─Źke promjene u samoj Uniji ÔÇô mogu─çi izlazak Britanije ne bismo trebali pretjerano osjetiti. Prema lanjskoj procjeni analiti─Źke ku─çe Global Counsel, me─Ĺu svim ─Źlanicama EU odlazak Britanije bi najmanje osjetile Slovenija i Hrvatska.

Podaci Dr┼żavnog zavoda za statistiku pokazuju da nam je Britanija po vrijednosti vanjskotrgovinske robne razmjene kao partner tek na 18. mjestu s vrijedno┼í─çu robne razmjene u 2015. ne┼íto vi┼íom od 410 milijuna eura. Turisti─Źki sektor bi vjerojatno bio ne┼íto pogo─Ĺeniji od izvoznika jer se Britanija nalazi na sedmom mjestu me─Ĺu dr┼żavama iz kojih nam sti┼że najvi┼íe turista Lani ih je k nama s britanskog oto─Źja do┼ílo gotovo pola milijuna. Pomalo anegdotalno, ali lako je mogu─çe da bi posljedice britanskog izlaska iz ─Źlanstva mo┼żda vi┼íe osjetili hrvatski gra─Ĺani koji su oti┼íli raditi u Irsku, nego oni koji su ostali ovdje.

Op─çenito gledaju─çi, vjeruje se da bi izlazak Britanije iz ─Źlanstva kratkoro─Źno donio blagi negativni ekonomski ┼íok u Uniji, ali bi u nekom srednjem ili duljem roku, mo┼żda mogao imati i blago pozitivne efekte, prije svega zbog o─Źekivane selidbe dijela londonske financijske industrije u preostale dr┼żave. Dugoro─Źno, politi─Źka ravnote┼ża me─Ĺu ─Źlanicama Unije bi svakako bila naru┼íena, a bi li ona rezultirala u nekoj ─Źvr┼í─çoj uniji (iz ┼żelje da se sprije─Źe mogu─çi budu─çi izlasci iz ─Źlanstva) ili u daljnjem cjepkanju, ovisi o puno vi┼íe nepoznatih faktora.
 
(tportal.hr)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , ,