Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » DRUGA STRANA BREXITA: Treba li EU plakati za Britancima?

DRUGA STRANA BREXITA: Treba li EU plakati za Britancima?

brexit-merkelU raspravi koja se već dulje vrijeme vodi kao uvod u skori referendum kojim će građani Ujedinjene Kraljevine odlučiti hoće li njihova država napusti Europsku uniju (EU), uglavnom se procjenjuju samo moguće posljedice za tu državu. I prema dosad objavljenom, čini se da bi izlazak iz članstva Britancima mogao donijeti više štete nego koristi

No što je s Europskom unijom? Što bi se, ako Britanci 23. lipnja izglasaju odlazak, moglo desiti s preostalih 27 članica koje ostaju u Uniji? Iako se dosadašnja predviđanja vrte oko toga da će posljedice svakako biti puno ozbiljnije za Britaniju nego za EU, postoji niz procjena koje govore da Brexit ni za EU ne bi bio mačji kašalj. One bi se ugrubo mogle podijeliti na kratkoročno-ekonomske i dugoročno-političke.

Za početak, strogo brojčano. Ujedinjena Kraljevina (UK) u stanovništvu, bruto domaćem proizvodu (BDP) te vrijednosti izvoza, predstavlja između 10 posto i 20 posto tih kategorija za cijelu EU. Unija bez Britanije više ne bi bila najveća svjetska ekonomija – na vodeću poziciju bi se vratile Sjedinjene Američke Države. Iako bi EU ostao na čvrstom drugom mjestu, psihološki značaj koji dolazi s titulom najvećeg svjetskog gospodarstva nije zanemariv.

Ali tu se radi tek o suhoparnoj statistici, dok bi efekti koje bi izlazak Britanije iz članstva imao po EU bili puno širi. Očekivano, razlike među predviđanjima rastu s vremenskim odmakom od trenutka referenduma. Kako stvari sad stoje, u petak, 24. lipnja, ujutro, već će se znati rezultati referenduma i hoće li Britanija postati i treći teritorij koji će napustiti članstvo EU (Uniju, odnosno tadašnju ekonomsku zajednicu, napustio je Alžir 1962. g. osamostaljenjem od Francuske te Grenland 1985. g.).

Izlazak Britanije izazvao bi financijski/ekonomski šok u EU

Ako se na referendumu pokaže da većina Britanaca želi van, britanski parlament bi tada morao donijeti službenu odluku te je dostaviti Uniji. Od trenutka dostave odluke kreće rok od dvije godine tijekom kojih se moraju ispregovarati uvjeti izlaska iz članstva, odnosno kakav će biti odnos Unije i Britanije nakon toga. Ne postoji neki strogi rok u kojem britanski parlament mora ispoštovati odluku s referenduma, no procjene su kako bi se to desilo najkasnije do jeseni što znači da bi u takvom slijedu događaja UK prestala biti članicom Unije u jesen 2018. godine.

Analitičari iz europskih ureda američke Citibanke diplomatski kažu da bi ekonomski i financijski problemi ovisili o tome kako bi se EU i Velika Britanija dogovorile oko toga. No, ‘politička pitanja, uključujući planove ostatka Unije da spriječi ponavljanje takve situacije, mogla bi rezultirati u puno većoj šteti, ne samo za UK’, dodaju.

Stručnjaci komentiraju kako bi nakon referenduma, u slučaju da Britanci izglasaju izlazak, porasla vjerojatnost financijskog, ali i ekonomskog šoka. Za takav scenarij oni predviđaju slabljenje britanske funte, i to čak i ispod vrijednosti od jednog eura. Za europske izvoznike u Britaniju, a posebno one iz zemalja koje koriste euro, to bi bio negativan efekt jer bi njihova roba u Britaniji u kratkom vremenu poskupjela što bi dovelo do smanjene potražnje za njihovim proizvodima.

Financijski šok se ne bi zadržao samo na cijenama robe. Ono što zabrinjava ekonomske stručnjake je nemogućnost da se predvide točne posljedice vjerojatnog oštrijeg slabljenja funte. Financijsko-ekonomska kriza iz 2008., a posebno grčka financijska kriza pokazali su da se šokovi na financijskim tržištima mogu vrlo brzo i nekontrolirano proširiti i donijeti katastrofalne posljedice daleko od njihovih izvora. Poseban rizik u ovom slučaju predstavlja činjenica da su velike europske banke višekratno izloženije, odnosno sklopile su puno više poslova s britanskim bankama, i u funtama, nego što je to bio slučaj s Grčkom.

Nakon mogućeg šoka na valutnim i novčanim tržištima, a isključujući ozbiljnije posljedice u slučaju ponavljanja scenarija sličnom grčkom, ostatak ekonomskih posljedica ovisio bi, kao što su to rekli u Citibanku, o tome što bi se točno ispregovaralo i kakav bi odnos imale EU i Britanija nakon izlaska. Postoji nekoliko modela – poput onoga koji EU ima s Norveškom, ili onoga kojeg ima sa Švicarskom, no o tome bi zasad bilo puno prerano špekulirati.

Negativne i pozitivne procjene

Negativne procjene o tome koliki bi utjecaj na ekonomiju EU imao izlazak Britanije kreću se od niskih 0,03 postotka rasta BDP-a godišnje do čak 0,3 posto. Zbog sastava vanjskotrgovinske razmjene između ostatka EU i Britanije predviđa se da bi u srednjem roku malo više bile pogođene države središnje i istočne Europe (zbog proizvodnje robe koja se iz njih izvozi u Britaniju), kao i turističke regije Mediterana (zbog relativnog poskupljenja za britanske turiste).

U duljem roku, procjene su da bi izlazak Britanije, što se tiče ekonomije i još više financija, mogao biti i pozitivan za EU jer se nagađa da bi dio londonske financijske industrije mogao potražiti utočište u državama poput Nizozemske, Francuske i Irske, koje već dugo imaju želju Londonu oteti barem dio posla s financijama. Nizozemska i Irska su, pritom, čak i više od središnje Europe, države koje bi u kratkom roku najviše osjetile odlazak Britanaca jer imaju najrazvijenije vanjskotrgovinske veze s Britanijom.

Jedan vrlo važan efekt koji bi zadesio preostale države u Uniji jest njihov doprinos europskom proračunu. Kako Velika Britanija uplaćuje u proračun više nego što iz njega povlači, manjak tog novca (ako se ne bi poduzimao nikakav rebalans) bi trebale nadoknaditi preostale članice. Neto godišnji doprinos Britanije proračunu EU je 2014. godine iznosio nešto više od 7 milijardi eura, a najveći dio mogućeg manjka pao bi na leđa Njemačke koja bi u konačnici morala godišnje uplatiti 2,5 mlrd. eura više u zajednički budžet.

Uslijedili bi ozbiljni politički problemi: jačanje separatizma i narušavanje ravnoteže

Uz te nezanemarive brojke, puno ozbiljniji bi mogli biti politički problemi. No, procjene oko toga što bi se točno desilo su puno raznovrsnije. Ono što dobar dio stručnjaka naglašava je da bi izlazak Britanije svakako podgrijao želje i motive raznih separatističkih stranaka i pokreta, ali koliko bi njihove ambicije u konačnici došle do izražaja ostaje nejasno.

Dio analitičara govori kako bi se EU svakako potrudila da uvjeti izlaska Britanije iz članstva budu što nepovoljniji za tu državu što bi moglo odvratiti one koji bi se ponadali nekom lakom budućem sličnom raskidanju veza s Unijom. Spominju se i mogućnosti ponavljanja referenduma o neovisnosti u Škotskoj, koja je za razliku od Engleske puno sklonija Uniji, pa i njeno moguće priključenje.

Ravnoteža unutar Unije bi svakako bila narušena, a posebno zabrinjavaju države poput Poljske i Mađarske u kojima posljednjih godina i službena vlast sa sve većom podozrivošću gleda prema Bruxellesu. Vanjskopolitička situacija bi također bila narušena. Predsjednik SAD-a Barack Obama već je izjavio koliko se protivi bilo kakvom odvajanju Britanije od Unije, no ono što posebno ističu neki analitičari je da bi izlazak Britanije obradovao ruskog predsjednika Vladimira Putina kojem svako slabljenje utjecaja koji ima Unija ide na ruku.

Upit o tome očekuju li pozitivne, negativne ili neutralne posljedice po EU u slučaju da Britanija odluči napustiti Uniju poslali smo predstavništvu Europske komisije u Zagrebu. Tamo su nam odgovorili da je stav EK ‘jasan od početka pregovora, a to je da Komisija nije dio kampanje te da je referendum stvar Ujedinjene Kraljevine’, i dodali su da ‘s tim u skladu’ ne komentiraju, nagađaju ili se pripremaju ‘za hipotetske scenarije’.

‘Naše je uvjerenje da je Ujedinjena Kraljevina jača kao država članica EU i da je EU jača s njom kao svojom članicom’, dodali su iz predstavništva EK.

Posljedice Brexita na Hrvatsku

Što se tiče nekakvih posljedica po Hrvatsku – ako se izuzmu moguće srednjoročne i dugoročnije političke promjene u samoj Uniji – mogući izlazak Britanije ne bismo trebali pretjerano osjetiti. Prema lanjskoj procjeni analitičke kuće Global Counsel, među svim članicama EU odlazak Britanije bi najmanje osjetile Slovenija i Hrvatska.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da nam je Britanija po vrijednosti vanjskotrgovinske robne razmjene kao partner tek na 18. mjestu s vrijednošću robne razmjene u 2015. nešto višom od 410 milijuna eura. Turistički sektor bi vjerojatno bio nešto pogođeniji od izvoznika jer se Britanija nalazi na sedmom mjestu među državama iz kojih nam stiže najviše turista Lani ih je k nama s britanskog otočja došlo gotovo pola milijuna. Pomalo anegdotalno, ali lako je moguće da bi posljedice britanskog izlaska iz članstva možda više osjetili hrvatski građani koji su otišli raditi u Irsku, nego oni koji su ostali ovdje.

Općenito gledajući, vjeruje se da bi izlazak Britanije iz članstva kratkoročno donio blagi negativni ekonomski šok u Uniji, ali bi u nekom srednjem ili duljem roku, možda mogao imati i blago pozitivne efekte, prije svega zbog očekivane selidbe dijela londonske financijske industrije u preostale države. Dugoročno, politička ravnoteža među članicama Unije bi svakako bila narušena, a bi li ona rezultirala u nekoj čvršćoj uniji (iz želje da se spriječe mogući budući izlasci iz članstva) ili u daljnjem cjepkanju, ovisi o puno više nepoznatih faktora.
 
(tportal.hr)

ŠOK U NJEMAČKOJ: Sud odobrio brak s djetetom!
Skinite kape! Na sahrani smo američkog sustava kapitalizma

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , ,

 
reklama