Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » BUDU─ćNOST HRVATSKE: Pri─Źa koja otvara o─Źi o tome kako je Bugarska o─Źerupana i oplja─Źkana u Europskoj uniji – svaka sli─Źnost je namjerna

BUDU─ćNOST HRVATSKE: Pri─Źa koja otvara o─Źi o tome kako je Bugarska o─Źerupana i oplja─Źkana u Europskoj uniji – svaka sli─Źnost je namjerna

bugarska-gladBUGARSKA JE DANAS SAMO PIJUN ZA ┼ŻRTVOVANJE I BLOKIRANJE RUSKIH INTERESA I PROJEKATA

Tekst o nestajanju Bugarske zbog integracije u Europsku uniju dobio je veliku popularnost na dru┼ítvenim mre┼żama.┬áTaj ─Źlanak autor je napisao jo┼í 2013., ali je zbog aktualnosti sadr┼żaja ponovno po─Źeo ┼íiriti i u 2016.

Kada su u njegovoj maloj Bugarskoj, krotkoj kao kuni─ç, stvari krenule sasvim lo┼íe, trideset ┼íestogodi┼ínji fotograf, alpinista i revolucionar romanti─Źnog imena Plamen, polio se benzinom i izvr┼íio javni ─Źin samospaljivanja na trgu ispred gradske administracije u gradu Varni.

U znak prosvjeda protiv siromaštva, korupcije, nepravde i nebrige vlasti.

┬áAko njegova zemlja umire, zbog ─Źega ┼żivjeti?

Fotograf je odlazio dugo i mu─Źeni─Źki, ─Źitava Bugarska je jecala, plakala i molila se za njega u crkvama.

“Plamen se ugasio” – napisale su novine poslije smrti Plamena Goranova.

Njegova smrt nije bila jedina.┬áPred kraj mu─Źne zime jo┼í pet ljudi planulo je u ┼żive baklje.┬áMe─Ĺu njima – otac petero djece, 53-godi┼ínji Vencislav Vasilev koji je izgubio posao (sudski izvr┼íitelji su bili du┼żni da popisati njegovu imovinu na ra─Źun dugova za komunalne usluge – 219 eura za vodu) i nezaposleni Traian Petrov (imao je samo 26 godina).

Tako ne┼íto nikad se nije de┼íavalo u bugarskoj povijesti!┬áPonavljam: nikad!┬á- S gor─Źinom uzvikuje legenda bugarske ┼żurnalistike, Valerij Najdenov.┬á- Mi smo – kr┼í─çanska zemlja kojoj su nepoznati ekstremizam i fundamentalizam.┬áSamospaljivanje ljudi je ne┼íto neo─Źekivano i ┼íokantno.┬áZa kr┼í─çane, uop─çe, politi─Źki suicid je neprihvatljiv.┬áA mi ne sumnjamo da su ta samoubojstva – politi─Źka.┬áAko netko ┼żeli ubiti postoji mnogo drugih, bezbolnijih na─Źina.┬áU slu─Źaju samospaljivanja ─Źovjek ne umire odmah.┬áTo je dva tjedna mu─Źenja i najstra┼ínija agonija na svijetu.

Što se dogodilo s Bugarskom, nekada zadovoljnom i prosperitetnom zemljom?

I ┼íto se dogodilo s Bugarima – najtrpeljivijim i najpomirljivijim narodom Europe?

Dobri starac Dobri Dobrev

Nije li Bog zaboravio Bugarsku?┬áNe, nije je zaboravio, ako 99-godi┼ínji divni starac Dobri Dobrev u ko┼żnim opancima i selja─Źkoj odje─çi jo┼í uvijek stoji pored ulaza u crkvu Aleksandra Nevskog u Sofiji.

Stavljam novac u njegovu zdjelu za milostinju, on me blagoslivlja, ali ─Źim krenem da uzmem kameru, uznemireno ma┼íe rukama.┬áDedu su na┼íli i po┼ítovaoci i novinari.

Dobri Dobrev – pravi bugarski svetac.┬áGodine 2009. ─Źitava Bugarska bila je potresena vije┼í─çu da je starac u dubokim godinama, duge sjede brade kao kod patrijarha, koji je desetlje─çima sakupljao milostinju pored ulaza u najznamenitiji hram Sofije, njegov najdare┼żljiviji darodavac.

Dobri Dobrev, koji ┼żivi u selu Bajlovo od mirovine od 80 eura i hrani se povr─çem i kruhom, poklonio je hramu 18.000 (!) eura.┬á(Svu milostinju koju je sakupio tijekom mnogo godina i koju je uredno stavljala na bankarski ra─Źun njegova ro─Ĺaka.)

Hram Aleksandra Nevskog podignut je u spomen ruskim vojnicima koji su poginuli za oslobo─Ĺenje Bugarske od otomanskog ropstva.┬áI zamislite,┬áod 1912. nije se na┼íao nijedan bogata┼í – poduzetnik koji bi hramu poklonio vi┼íe od siroma┼ínog starca koji je 90 godina svaki dan iz sela dolazio pje┼íke do Sofije.┬á(Sada, u svojih 99 godina, Dobri je postao toliko poznat da besplatno dolazi autobusom).┬áStarac Dobri poklonio je crkvama Bugarske ukupno 36.000 (!) Eura koje je sakupio kao milostinju.

Moja prijateljica Svjetla iz Bugarske, dirnuta do suza, tako─Ĺer ostavlja novac u star─Źevu zdjelicu i ka┼że: “Eto, sve dok imamo ovakve ljude, Bugarska je ┼żiva”.┬áOdlazimo u kafi─ç popiti ┼íalicu jake turske kave.

Uz svaku ┼íalicu stavljaju zape─Źa─çeno predskazivanje, a ljudi saosmehom i uzbu─Ĺenjem ─Źitaju “─Źarobne” zapise.┬áBugarima je, ina─Źe, svojstveno vjerovanje u ─Źudesno spasenje.┬áNa pitanje “┼áto ─çe spasiti Bugarsku?” – ─îak i poznati ekonomisti u Sofiji podi┼żu ruke prema nebu i uzvikuju.┬á”Samo Bog!”.

Kako je hladnjak pobijedio televizor

U sije─Źnju smo potpuno zapali u neprilike┬á-┬áuzdi┼íe moja prijateljica Svjetla.┬á- Ljudi su dobili ra─Źune za elektri─Źnu energiju, koji su dva puta bili ve─çi od mirovina.┬áOdnosno, ako umirovljenik prestane i jesti, ipak, ne─çe mo─çi platiti ra─Źun.┬áKada je stvar do┼íla do realne prijetnje gladi i hladno─çe (mnogi stanovi se griju na struju), desetine tisu─ça ljudi iza┼íle su na ulice.┬á

Po─Źela je “elektri─Źna revolucija”.┬áKako se o┼ítroumno izrazio jedan lokalni politi─Źar: prazan hladnjak kona─Źno je pobijedio televizor.┬áNe mo┼żemo nahraniti ljude pri─Źama o “europskim vrijednostima”.┬áAli, do┼ílo je prolje─çe i izgleda da televizor opet pobje─Ĺuje.

Kod nas postoji izraz “do─Źepati se zeleni” – ka┼że ekonomist Dimitar Sebev.┬áKad otopli me se “uhvatimo za zelen” i pre┼żivimo ljeto.┬áSvi imaju vrt, svoje ku─çanstvo ili makar ro─Ĺake u selu.┬áAli poslije jeseni, kad nestane “zeleni” i po─Źne sezona grijanja, ponovo ─çe po─Źeti prosvjedi.

Jedini izlaz je – bje┼żati iz zemlje

Na┼íe dru┼ítvo ┼żivi robuju─çi mitovima i magi─Źnim formulama i prestalo je kriti─Źki gledati na doga─Ĺaje.┬áZato smo se mi tako iznenadili ┼íto su ljudi odjednom spontano iza┼íli na ulicu – ka┼że televizijski novinar, Ivo Kristov.┬áNajvi┼íe se iznenadila vlada koja je odmah podnijela ostavku i ve─ç u velja─Źi ostavila protestante bez oponenata.┬á

To je bio vje┼ít potez, odnosno, mo┼żete se ljutiti i vikati, samo – protiv koga? Progla┼íeni su hitni izbori da se energija gra─Ĺana ne bi stigla preliti u osnivanje novih strukturaom partija.┬á─îitava politi─Źka klasa organizirala je svojevrsnu umjetnu zasjedu ostavljaju─çi narodu samo nekolika mjeseca za razmi┼íljanje.┬áOdmah su provjerenim politi─Źkim tehnologijama protestante razbili na manje grupe, ubacili mno┼ítvo krivotvorenih partija i pseudo-lidera, galamd┼żija koji dolaze niotkud i vode u nikud.┬áGra─Ĺani su izgubili hrabrost i umorili se.

┬á- Nekako ste se prebrzo umorili – dodao sam.

Gnjev je bio br┼żi od momenta kad smo postali svjesni problema.┬áLjudi su iza┼íli na prosvjed, ne kao gra─Ĺani koji imaju jasne ciljeve i vrijednosti, nego kao ogor─Źeni potro┼ía─Źi.┬áOni su malo mahali rukama, malo galamili i umorili se.┬áMi, Bugari smo, zapravo, zakleti konformisti i imitatori.┬áMi nismo vode─çi, mi smo vo─Ĺeni.┬áObo┼żavamo kopirati sna┼żne i da idemo za njima, po njihovom tragu.

Do 1989., kada je SSSR bio na snazi, u Bugarskoj je milijun (!) ljudi bilo u Komunisti─Źkoj partiji – pri tom je ukupan broj stanovni┼ítva iznosio 9 milijuna.┬áSada lik raji nudi EU, mada se u tom pogledu odsustvo kritike veoma promijenilo.┬áBugarska je rado htjela biti ─Źlanica Europske unije samo iz jednog razloga – da mo┼żemo prije─çi granicu.

Bugari vi┼íe vole da se spa┼íavaju pojedina─Źno.┬áPopularna je ┼íala: “Bugarska ima dva izlaza iz krize – terminal 1 i terminal 2 na aerodromu”.┬áMladi, talentirani i uporni pakiraju stvari i bje┼że ne osvr─çu─çi se i ostavljaju─çi stare umirati u selima.┬áSjever zemlje gdje nezaposlenost (po slu┼żbenim podacima) iznosi 60% (!) – Otpustio je.┬áRijetki turisti ga uspore─Ĺuju s mrtvom zonom ─îernobila.

Tijekom posljednjih dvadeset godina Bugarsku je napustilo dva milijuna ljudi, broj stanovni┼ítva smanjen je na sedam milijuna.┬áZemlja je izgubila vi┼íe ljudi nego u dva svjetska rata.┬áAli, to nije kraj.Ekonomska kriza podudarila se sa zastra┼íuju─çom demografskom katastrofom.┬áUo─Źi 2060. broj stanovni┼ítva Bugarske iznosit svega 5 milijuna ljudi (od kojih su 1,5 milijun Cigani).┬áBugari, kao jedinstven narod sa starom pravoslavnom kulturom, osu─Ĺeni su na propast.

Pro┼íle godine ro─Ĺeno je samo 62.000 djece, dodaje tv-novinar Ivo Kristov.┬áTo je najni┼żi natalitet od 1945. Bugarska se topi br┼że od svih europskih zemalja.┬áSamo Estonija ima lo┼íiji rezultat.┬áTijekom svoje 1300 godina duge povijesti na┼ía zemlja nikada nije bila tako blizu raspada.

“Mi smo navikli da ─Źekamo dok nas spase”

- Zar je sad gore nego pod Turcima?┬á- Pitao sam za─Źu─Ĺeno.

Gore je.┬áDemografska i ekonomska kriza podudarile su se s moralnom degradacijom.┬áDru┼ítvo je sada mnogo vi┼íe izopa─Źeno nego u vremenima turskog ropstva kada je ─Źitav narod objedinjavala ideja borbe za oslobo─Ĺenje.

A ┼íto vi od nas ho─çete?┬áBugari su – tih narod – u o─Źima poznatog publiciste Svetoslava Terzija svjetlucaju iskre ironije.┬á- Kod nas je petsto godina bio turski jaram.┬áNavikli smo.┬áZatim je do┼íla Rusija i oslobodila nas.┬áKasnije smo se sporazumjeli s Nijemcima, ali su se oni pokazali kao lo┼íi saveznici.┬áOd njih nas je oslobodila Crvena Armija.┬áZajedno s njom do┼íao je SSSR, koji je 90-ih nas sam od sebe oslobodio.Sada su kod nas do┼íli 300.000 Rusa i kupili ovdje ku─çe.┬áMi smo vrlo zadovoljni.┬áRusima ─çe ovdje biti lijepo me─Ĺu ljudima koji ih razumiju i vole.┬áKakva je na┼ía budu─çnost?┬áZa┼íto bismo o njoj razmi┼íljali? Pre┼żivjeli smo dan do ve─Źeri, a to nije lo┼íe.┬áMi, Bugari, navikli smo da sjedimo i ─Źekamo da nas spase. ┬á

Kako su oni do┼íli do takvog ┼żivota

Da, bila je Poljska koja je krah SSSR-a prihvatila likuju─çi, kao izbavljenje od omrznute ruske dominacije.┬áAli, bilo je i takvih zemalja, kao ┼íto je bratska Bugarska koja je postojala na ra─Źun sporazuma stolje─ça: nafta u zamjenu za raj─Źice, i odjednom je izgubila svog vodi─Źa i hranitelja.

Bugarska je bila parazit┬áSSSR-a┬á- ka┼że sociolog Andrej Raj─Źev.┬á- Mi smo ┼żivjeli na va┼í ra─Źun.┬áTrebalo je samo na vrijeme aplaudirati na kongresima i ljubiti se s Bre┼żnjevom.┬áSvaki idiotski proizvod koji smo mi proizvodili vi ste obavezno kupovali.┬á86% industrije radilo je za Rusiju, a za to smo dobijali naftu. Postojala je ─Źak i takva ┼íala: ka┼żu, Bugarska posjeduje najve─çu koloniju na svijetu u obliku SSSR-a, budu─çi da ona pumpa besplatne resurse, a svoju robu izbacuje na beskrajno rusko tr┼żi┼íte.

Sovjetski Savez je imao svoj razlog da poma┼że Bugarskoj – ka┼że sociolog Kenci Stoj─Źev.┬áZbog povijesnih razloga (u XIX stolje─çu 200.000 ruskih vojnika dalo je ┼żivot za oslobo─Ĺenje zemlje od turskog ropstva) Bugarska je bila jedini ─Źastan saveznik SSSR-a.┬áNama su toliko vjerovali daovde ─Źak nije bilo sovjetske vojne baze.┬áU vrijeme socijalizma Bugarska se pretvorila u mo─çnu industrijsku zemlju s razvijenom vojnom, ─Źak i visokotehnolo┼íkom industrijom.┬á

Mi smo bili jedina ─Źlanica SEV (Savjet za ekonomsku uzajamnu pomo─ç) koja je proizvodila kompjutere!┬áJa─Źanje takvih industrijskih kapaciteta u tako maloj dr┼żavi mo┼że nazvati i hiper-industrijalizacijom.┬áA sada zamislite: Gorba─Źov je izabrao drugi put i Bugarska je ostala sama.┬áSovjetsko tr┼żi┼íte potpuno se zatvorilo za nas.┬áU Bugarskoj se desio kolaps: sve tvornice su odmah ustale!

Sje─çam se posljednje povijesne sjednice SEV-a 1990. u Sofiji – prisje─ça se novinar Valerij Najdenov.┬á- Sovjetsku izaslanstvo predvodio je premijer Nikolaj Ri┼żkov.┬áOn je mirno izjavio da se u zemljama SEV-a prekida trgovina putem transfer rubalja.┬áKao pretvorbe treba slu┼żiti dolar, a cijena svih roba ne smije biti ni┼ża od svjetske.┬áLjudi u sali bili su potpuno zbunjeni.┬áZapanjena ─Źe┼íka delegacija izjavila je: “Ali, u tom slu─Źaju, mi─Źem morati iza─Ĺemo iz SEV-a ?!”.┬áRiskov je odgovorio: “Pa, iza─Ĺite.┬áIzvolite! “Jednom rije─Źi, sretan vam put.┬áNekoliko godina poslije raspada isto─Źnoeuropskog bloka Bugarska je bila u ru┼íevinama.

O, divni, novi svete!

Po─Źetkom devedesetih ameri─Źki gospodarski savjetnici i konzultanti pristizali su u uzastopnim skupinama u zemlje SNG, Isto─Źne Europe i Rusiju.┬áTo su bili izuzetno odgojeni i lijepo odjeveni energi─Źni ljudi zrelih godina, po svojim pogledima svi kao jedan – uvjereni libertarijanci krajnje desni─Źarskog smjera.

U su┼ítini, to je ekonomski darvinizam.┬áNeka u slobodnoj konkurenciji pre┼żive jaki, slabi neka umru.

Izre┼żite, re┼żite, Va┼íe veli─Źanstvo!

Strani konzultanti-neoliberali – to su “ribe-kormilari” Me─Ĺunarodnog monetarnog fonda.┬áVrijeme bijede, gladi i izgubljenosti po─Źetkom devedesetih MMF je iskoristio za op─çu ofenzivu na narode (neki blitzkrieg!) I za ostvarenje svoje svete misije: “osloba─Ĺanja” dr┼żave od njene vlasni┼ítva, ili, jednostavnije re─Źeno, njenog generalnog pra┼żnjenja.

Bugari su veoma ┼żeljeli biti primjerni u─Źenici u ┼íkoli “slobodnog tr┼żi┼íta”, koje ─çe, kao ┼íto je poznato, “sve samo regulirati, ako mu ne smetamo”, i slijepo se predali novim rukovodiocima poput ameri─Źkog konzultanta Richarda Rana.┬á(Za takvo pona┼íanje obe─çali su im da ─çe ih pomilovati po glavi i pustiti u EU).

Osim toga, imali su dovoljno pameti da zbog idiotskih sentimentalnih razmi┼íljanja stave sebi na glavu biv┼íeg cara Simeona II (uop─çe ne strasnog bugarskog momka, ve─ç mrzovoljnog Nijemca po prezimenu Saksen-KOBUR-Gotski) koji je vladao kao premijer od 2001-2005.g.┬á(On je, naravno, odmah sproveo zakon o restituciji, vratio sebi dvorac Vrana u Sofiji i ogromne parcele zemlje).┬áU vrijeme Simeona II kojeg su sve novine hvalile kao “u─Źinkovitog menad┼żera” i “iskusnog financijera” (da li vas to podsje─ça na ne┼íto?), krenula je sveobuhvatna “privatizacija” Bugarske.

Godine 1997. kod nas se pojavio MMF i izjavio: mi ─çemo vas spasiti, ako budete ispunjavali na┼í program – ka┼że ekonomist Dmitra Sebev.┬á- Osnovni uvjet je: rasprodaja svega.┬áOgromne dr┼żavne aktive koje su vrijedile milijarde dolara padale su u ste─Źaj i odlazile za sitan novac, ponekad za jedan dolar! Uostalom, kome ja ovo govorim?┬áPa, vi ste iz Rusije!┬áVi ste sve to pro┼íli.┬áSamo, Rusija je velika, treba vrijeme da je rasproda┼í!┬áA Bugarska je mala.┬áOvdje je sve zavr┼íeno vrlo brzo, i mi smo se probudili u svijetu apsurda.┬áNa primjer, mi imamo bugarsku vodu, postoje bugarske cijevi i bugarski potro┼ía─Źi.┬áA ugovor o prodaji na┼íe vode na┼íim ljudima kroz na┼íe cijevi pripadne, primjerice, Englezima!┬áKako to ?!┬áA mo┼żda nije Englezima.

Mi ─Źak ne mo┼żemo razjasniti tko, zapravo, ┼íto posjeduje ?!┬áTko su ti ljudi?┬áTo su me─Ĺunarodne tvrtke, ponekad off shore, registrirane “bogu iza le─Ĺa”.┬áNa primjer, tvrtka kojoj smo prodali za svega 2 milijuna dolara najve─çi rudnik zlata ─îelope─Ź, registrirana je u Kanadi.┬áBugarskoj pripadaju smije┼ínih 2% od dobivenog zlata.┬áPri tom, “su┼ítina” je u tome da mi nemamo pravo da saznamo KOLIKO zlata se dobiva u rudniku ni od ─Źega da ra─Źunamo ta dva postotka.┬áTijekom 23 godine od vremena na┼íe “perestrojke” Bugarska koja je imala odli─Źnu proizvodnju i najbolja poljoprivredna zemlji┼íta u regiji pretvorila se u najsiroma┼íniju zemlju Europe.

Ruda – Belgijancima, vodovod – Francuzima

U vrijeme cara-premijra Simeona II prodali smo elektrodistribucije ─îesima, Austrijancima i Nijemcima, Francuzima je pripao vodovod i kanalizacija, a bakrena ruda, po svoj prilici oti┼íla je Belgijancima – ka┼że jedan od ─Źelnika nacionalista, Angel D┼żambazki.┬á- To su bili tajni uvjeti za ulazak Bugarske u EU – sve stare dr┼żave su se cenjkao da bi skuplje prodale svoj pristanak.┬áZahvaljuju─çi izdaji na samom vrhu, Bugarska je prodana na licitaciji.

Od po─Źetka 2000.-ih Bugarska je ┼żivjela kao vesela udovica poslije smrti bogatog mu┼ża – ka┼że, novinar Valerij Najdenov.┬á- Ona rasprodaje ku─çe, zemlju, svu imovinu supruga i otprilike pet godina ┼żivi bolje nego prije.┬áA onda glupa ┼żena ostaje praznih ┼íaka i ide da moli za milostinju.┬áPolovinom 2000.-ih Bugarska je pokazala odli─Źan rast BDP (koji ra─Źuna svaki kupoprodajni ugovor).┬áOdnosno, mi smo rasprodali nacionalne aktive, a u BDP to se odrazilo kao na┼í prihod.┬áSvi su bili sretni: ah, kakve strane investicije!

Ja sam vi┼íe puta poku┼íao objasniti: ljudi, mi ne zara─Ĺujemo novac, mi samo pu┼ítamo niz vjetar na┼íu imovinu.┬áSada kod nas vole da se hvale da Bugarska ima mali dr┼żavni dug.┬áTo je to─Źno.┬áAli je zato privatni dug stranim bankama porastao do 40 milijardi eura.┬áIna─Źe, na┼íe dugove ─Źak nema tko (!) Izra─Źunati. Vlasti su uni┼ítile nacionalnu ekonomsku znanost i rastjerali ozbiljne institucije.┬áA sva istra┼żivanja po nalogu vlade za novac poreznih obveznika izvode prozapadne NVO (nevladine organizacije).┬á(Kod vas u Rusiji, prije Putina zakone su tako─Ĺer pisali va┼íingtonski savjetnici. Ja sam tada radio u Moskvi i odli─Źno pamtim to vrijeme. Tek sada su kod vas NVO proglasili za strane agente i, naravno, pravilno su napravili).

Do 2013. Bugarska je izgubila 60% radnih mjesta, ostala bez ljudi i pretvorila se u koloniju pod politi─Źkom upravom EU.┬áU svijetu najbolja “paradajz-republika” prestala je proizvoditi raj─Źica!

Sahrana bugarske paprike

U dana┼ínjem receptu ─Źuvene ┼íopske salate nalaze se turska (ili jordanski) “plasti─Źna” raj─Źica; “Bugarska paprika” iz Nizozemske i Makedonije, luk iz Kine i francuski sir.┬áNa lokalnom tr┼żi┼ítu vi┼íe nema bugarskih sokova od raj─Źice, ali zato ima nizozemskih napretek.┬á80% svih vrsta povr─ça i vo─ça su uvozni.

Na┼íi politi─Źari obo┼żavaju pozive da presijecaju vrpce na otvaranju vanjskih lanaca prodavaonica tipa Bila, Metro ili Carrefour – kiselo se osmjehuje lider nacionalisti─Źkog pokreta Krasimir Karaka─Źanov. Oni tamo u pozdravnim govorima ne┼íto naklapaju o investicijama i radnim mjestima, ali strani monopoli ne rade s lokalnim proizvodima – danski sir je jeftiniji od bugarskog.┬áJa nemam ni┼íta protiv uvoznog sira ili francuskog vina, ali onda i u francuskim trgovinama se trebaju nalaziti, primjerice, bugarsko vino i bugarski sir. Shopping-centri i veliki lanci prodavaonica dva puta plja─Źkaju zemlju.┬áS jedne strane oni uzimaju novac od siroma┼ínih Bugara i taj novac odlazi na Zapad gdje radi za tu─Ĺe ekonomije.┬áSa druge strane to ubija lokalnu poljoprivredu, a zajedno s njom kemijsku (gnojiva) i industriju za konzerviranje.

Koliko dobiva Fracuska krava?┬á1.000 eura subvencija godi┼ínje – dodaje novinar Valerij Najdenov.┬á- A na┼ía bugarska krava je – “nekoristoljubiva”.┬áBez obzira na nisku cijenu radne snage, zbog nedostatka subvencija mi nismo konkurentni.

Ali je zato kod vas visoku kvalitetu proizvoda.┬áRaj─Źica koji ra─Ĺa u sun─Źanoj Bugarskoj sto puta je bolji od zakr┼żljalog nizozemskog – tje┼íim ga i naivno pitam:┬á-┬áA je li mogu─çe obvezati lance trgovina, po┼íto im vi otvarate tr┼żi┼íte, da 40-50% njihovog asortimana budu bugarske namirnice?

Ma, kakvi ?!┬áPravno je nemogu─çe!┬áOdmah ─çemo dospjeti pod sankcije EU.┬áUvijek mi se pla─Źe kad do─Ĺem u bugarski grad Samokov, to je za krumpir srce zemlje.┬áOd tog krumpira nema boljeg!┬áSada je tamo izgra─Ĺena “Billa”, a na njezinim tezgama je … francuski krumpir!┬áNa┼íeg nema.

Nakon ┼íto je sahranila bugarsku papriku zajedno s raj─Źicom, Europska unija posegla je na neprikosnoveno – na rakiju (nelegalna proizvodnja alkoholnog pi─ça u privatnom sektoru), ali je kasnije utihnula.┬áBilo je jasno da tako grubo vrije─Ĺanje osje─çanja ne─çe podnijeti ─Źak ni najpla┼íljiviji Bugari.┬áRakiju proizvode u doma─çim kazanima u ─Źitavoj Bugarskoj.┬á”Selo bez kazana je kao selo bez crkve” – ÔÇőÔÇőka┼żu u narodu.

Lopovluk sa “Kozloduja”

Bugarskoj je trebalo ne samo zavrnuti ruke.┬áSovjetsku “drugaricu” trebalo je spustiti ispod poda, li┼íiti je energetske neovisnosti.┬áDo ulaska u EU Bugarska je bila izvoznik elektri─Źne energije u Tursku, Gr─Źku, Makedoniju;┬áAlbaniju, ─Źak i Italiju – zahvaljuju─çi nuklearnoj elektrani koju je izgradio SSSR.

Sa stanovi┼íta sigurnosti elektrana je radila besprijekorno (┼íto su i dokazali mnogobrojne, zlurado nastrojene povjerenstva za provjeru), ali, na nesre─çu, ona je bila sovjetska (!).┬áI, EU je postavila surov uvjet: Bugarska je du┼żna zatvoriti ─Źetiri od ┼íest blokova, a kasnije potpuno zaustavili elektranu “Kozloduj”.

Jo┼í jedna direktiva EU predvidjela je zamjenu 16% standardne energije “zelenom” – vjetro-generatori i solarne baterije.

Bugarska nije Sahara da mo┼że raditi na solarnim generatorima i nije otok u Sjevernom moru gdje neprestano pu┼íu vjetrovi┬á-┬áka┼że eks-ministar energetike, Rumen Ov─Źarov┬á.┬á- Zato je neophodna osnovna energija. Osim toga cijena megavata “zelene” energije deset puta je ve─ça od cijene megavata “Kozloduya”, ali mi smo je obavezni otkupljivati!

Ali, “zelena” energija je – pola nevolje.┬á─îitava ekonomija Bugarske je minirana dugoro─Źnim ropskim, nametnutim ugovorima.

Vlada premijera Ivana Kostova 2001. veoma je ┼żeljela pokazati svoju prozapadnu orijentaciju, a sam gospodin Kostov sanjao je da mu ameri─Źki predsjednik pru┼żi ruku – ironi─Źno ka┼że eks-ministar energetike, Rumen Ov─Źarov.┬áI sve se desilo kao u bajci.┬áKostov je otputovao u SAD gdje ga je primio potpredsjednik Dick Cheney.┬áZatim su se vrata iznenada otvorila i u┼íao je George Bush.┬áRezultat tog neobi─Źnog susreta bilo je potpisivanje ugovora bez presedana: dvije stare sovjetske termoelektrane “Marica-Istok 1″ i “Marica-Istok 3″ – pripale su nepoznatim ameri─Źkim kompanijama.

“Mi smo – ┼żrtva va┼íih razmirica sa Sjedinjenim dr┼żavama”

Ugovor nije bio jednostavan, naprotiv, imao je podmuklu zamisao.┬áDr┼żava se obvezala da kod Amerikanaca otkupljuje svu (!) Elektri─Źnu energiju tijekom 15 godina po izuzetno visokim cijenama i u svim okolnostima. Amerikanci su se jo┼í u─Źinkovitije razumjeli s konkurentima u energetici – s projektom nuklearne elektrane “Belene” koja se gradi od vremena SSSR- a i nikako da je izgrade.┬á

U su┼ítini, reaktor je ve─ç skoro gotov, a ruski “Atomstroyexport” vi┼íe puta je predlagao Bugarskoj izuzetno fleksibilne i povoljne uvjete pla─çanja – samo da se projekt zavr┼íi.┬áIpak, bez obzira ┼íto je za elektranu utro┼íena nevjerojatna koli─Źina bugarskog i ruskog novca bugarski parlament zatvorio je “Belene” i time sav visokotehnolo┼íki sektor osudio na tihu smrt.┬áJer, zajedno sa elektranama “Kozloduj” i “Belene” izumrijeli su stari kadrovi stru─Źnjaka atomistike.┬áParlament nije zaustavilo ─Źak ni to ┼íto je “Atomstroyexport” zaprijetio da ─çe podnijeti tu┼żbu za milijardu eura.┬áI podnio je.

Odustali smo od odli─Źnih investicija u “Belene” samo pod pritiskom Amerikanaca – tvrdi sociolog Andrej Raj─Źev.┬á-to je bila potpuno geopoliti─Źka odluka koja je povezana s odnosima izme─Ĺu Rusije i SAD.Sva ameri─Źka politika svodi se na ┼íalu: idi pogledaj ┼íto rade djeca u susjednoj sobi i reci im da prestanu.

Isto takvu logiku imaju Amerikanci: pogledajte ┼íto rade Rusi i zapovjedite im da to vi┼íe ne rade.┬áSAD apsolutno nije briga za Bugarsku, njima je glavno da – zaustave SVE ruske projekte.┬áA Bugarska je – samo ┼żrtva va┼íih razmirica sa Sjedinjenim dr┼żavama.┬áSudbinu “Belene” podijelio je i drugi ruski projekt – cjevovod Burgas-Alkasandropolis.┬áI jo┼í uvijek visi na koncu sudbina Ju┼żnog toka.

Rusija gubi na Balkanu?

Prema sociolo┼íkim ispitivanjima 70% bugarskog stanovni┼ítva su rusofili, ali je pri tom Rusija izgubila politi─Źku i medijsku bitku u Bugarskoj.┬áParadoks!┬á- Uzvikuje novinar Ivo Kristov.┬á- Za┼íto je Rusija prepustila pobjedu Zapadu?┬áDominantne ideje u medijima ubacuju takozvani lokalni think tank fondovi ( “trustovi mozgova”, “tvornicemisli”), koje financiraju ameri─Źki (rje─Ĺe europski).┬áSve te institucije samo citiraju jedni druge i u svom nazivu obavezno imaju ne┼íto “demokratsko” – Fond za istra┼żivanje demokracije ili Institut liberalne strategije.

Oni nikada ne reklamiraju svoju proameri─Źku usmjerenost.┬áSa jedne stran to je deklarativna naivnost (svima je jasno odakle dolazi novac), a sa druge – to je u─Źinkovita, dobro razra─Ĺena tehnologija.┬áRusija iskazuje svoje interese preko organizacija koje sebe progla┼íavaju za rusofilski.┬áOsje─çate li razliku?┬á─îak i kada se podudaraju interesi Bugarske i Rusije sama ─Źinjenica definiranja tih interesa kao ruskih – njih diskreditira.┬áA SAD su uzurpirale oblast demokracije i prosperiraju (one se, tobo┼że, ne bore za sebe, nego za op─çe dobro).

Što je to današnja Bugarska?

To je pijun za ┼żrtvovanje na ┼íahovskoj plo─Źi.┬áA njena privremena uloga je – biti blokiraju─çi pijun za sve ruske projekte.┬á

Mi opslu┼żujemo tu─Ĺe interese, kvarimo odnose s Rusijom i gubimo novac za tranzit nafte i plina.┬áA na┼íi ameri─Źki prijatelji tap┼íu nas po ramenu i ka┼żu: “Bravo, de─Źki!┬áKod vas je demokracija!”

Jedan bugarski satiri─Źar veoma precizno je definirao ┼íto je to demokracija: “To nije vlast naroda.┬áTo je vlast demokrata”.
 
(fakti.org)

Skinite kape! Na sahrani smo ameri─Źkog sustava kapitalizma
Lije─Źnici otvorili prave 'ljekarne' u kojima lije─Źe bolesnike organskim povr─çem umjesto tabletama

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , ,

reklama