Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » OTKRIVENA TAJNA: Za┼íto su mongolska osvajanja stala pred Hrvatskom?

OTKRIVENA TAJNA: Zašto su mongolska osvajanja stala pred Hrvatskom?

mongoli-hrvatskaGodine 1241. velika mongolska vojska, koja je dotad ve─ç osvojila pola svijeta, upala je u Ma─Ĺarsku i Poljsku i porazila tamo┼ínje vojnike

No samo godinu poslije, iako ve─çeg otpora nije bilo na vidiku, Mongoli su iznenada odustali od daljnjeg pokoravanja Europe, spakirali se i vratili nazad. Povjesni─Źari uglavnom naga─Ĺaju za┼íto

Nova studija me─Ĺunarodnih znanstvenika, temeljna na prou─Źavanju godova, ukazuje da su Mongole na povla─Źenje natjerale hladno─ça i vlaga.

Godine 1206. plemenski ratnik D┼żingis-kan krenuo je iz sjeverne Mongolije u osvajanje svijeta. Njegova bezobzirna taktika pokoravanja i lojalne konjani─Źke horde brzo su pregazile Aziju.

Kada je D┼żingis-kan umro 1227. svom je sinu Ogotaju ostavio teritorij od isto─Źne Kine do isto─Źne Europe i sjeverno od Irana. Ukupna povr┼íina carstva bila je 28 milijuna ─Źetvornih kilometara.

‘Bez obzira mjeri li se koli─Źinom osvojenih zemalja, povr┼íinom okupiranog teritorija ili brojem pokorenih stanovnika, D┼żingis-kan je osvojio dvostruko vi┼íe nego ijedan drugi ─Źovjek u povijesti‘, napisao je povjesni─Źar Jack Weatherford.

Ogotaj je nastavio o─Źevim stopama i krenuo u osvajanje Europe. Ali kada im je zapadna Europa bila na vidiku, a ugarski kralj Bela IV. ve─ç pobjegao iz svoje pala─Źe u Pe┼íti, nezaustavljivi val mongolskih pobjeda iznenada je prestao sam od sebe.

Povjesni─Źari su samo mogli naga─Ĺati za┼íto, jer su pisani zapisi s mongolske strane iznimno rijetki. No znanstvenici su poku┼íali rije┼íiti zagonetku koriste─çi se druga─Źijim izvorima: godovima stabala.


Ta ‘drvena kronika’ mo┼że otkriti dugogodi┼ínja su┼ína ili vla┼żna razdoblja, ‘a to pak mo┼że objasniti je li do┼ílo do reduciranja podru─Źja za ispa┼íu i smanjene pokretljivosti mongolske konjice’, rekao je Nicola Di Cosmo, povjesni─Źar s Princetona, vode─çi autor studije koju je objavio u ─Źasopisu Scientific Report. S njim je radio i Ulf Buntgen, klimatolog iz ┼ívicarskog Saveznog instituta za ┼íume, snijeg i krajolik (WSL).

Autori su analizirali stabla iz pet euroazijskih regija kako bi utvrdili kakva je bila klima tijekom mongolskih osvajanja. Naime, stabla su vrlo osjetljiva ─Źak i na male klimatske promjene – u suhim razdobljima njihovi su godovi tanji ┼íto reflektira manjak vode i obrnuto, u vla┼żnim sezonama godovi su deblji.

Na osnovu te analize znanstvenici su zaklju─Źili da je u Ma─Ĺarskoj i njezinoj okolici vrijeme bilo neobi─Źno hladno i vla┼żno pune tri godine, od 1238. do 1241. Ma─Ĺarske su ravnice zbog toga u prolje─çe pretvorene u baru┼ítine i mo─Źvare, ┼íto je nepogodan teren za kretanje tisu─ça konja na koje se za ratovanje i opskrbu oslanjala mongolska vojska.

A godina 1242., zadnja u mongolskim europskim pohodima, bila je posebno vla┼żna. To je uni┼ítilo usjeve i dodatno smanjilo mogu─çnost prehrane kanovih hordi. Mongoli nisu imali izbora nego vratiti se.

Autori zaklju─Źuju da mongolsko povla─Źenje iz Ma─Ĺarske ‘pokazuje kako su male klimatske promjene utjecale na tako va┼żan povijesni doga─Ĺaj’.

A mo┼żda je to i va┼żna lekcija dana┼ínjim politi─Źarama kada isti─Źu borbu s klimatskim promjenama – kao daih u povijesti nije bilo.
 
(tportal.hr)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , ,