PRIMJERI I ZABLUDE O HRANI: Birajući hranu biramo između života ili smrti!

Načinom prehrane koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta „razbili smo“ cjelovitost prirode u prehrani. Posljedica toga je nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema

Prehrana je kompleksan dinamički proces i temelj postojanja svakog živog organizma i u biljnom i u životinjskom svijetu. Ona je preduvjet stvaranja, rasta i razvoja svake stanice, tkiva, organa i čitavog organizma.

Drevna mudrost Veda kazuje da je sve hrana; svi smo dio jedinstvenog hranidbenog lanca prirode. Upravo stoga trebamo biti svjesni da naš zalogaj počinje njegovanjem prirode u kojoj je sadržano sve. U svakodnevnoj priči o hrani znači to pažljiv odabir hrane koja na neki način predstavlja cjelovitost prirode. Uvriježilo se takav „pravilan“ odabir prehrane nazivati uravnoteženom prehranom.

Potreba za tom ravnotežom spominje se zbog nepobitne činjenice da smo načinom prehrane koji već više od pola stoljeća dominira u gotovo svim dijelovima svijeta značajno “razbili“ cjelovitost prirode u prehrani. Znanstveno je dokazano da je posljedica toga nastanak i širenje mnogih kroničnih oboljenja i zdravstvenih problema.

Liječiti ili iscjeljivati

Za sve nevolje postoje dva pristupa: medicus curat, natura sanat – liječiti ili iscjeljivati.

Suvremenom prehranom dominira rafinirana hrana s brojnim dodacima, poboljšivačima okusa, umjetnim aromama, bojama i sladilima, konzervansima i stabilizatorima, a siromašna je nutrijentima jer ne sadrži dovoljne količine vrijednih i za organizam nužno potrebnih tvari od kojih su najznačajnije esencijalne masne kiseline. To su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih se stvaraju nizovi omega-6 i omega-3 masnih kiselina. Njihov je omjer, zahvaljujući upravo lošim prehrambenim navikama kod većine ljudi, od 15:1 do čak 25:1.

Znanost tvrdi da je optimalna mjera u omjeru 3:1.

Možemo li to postići?

Čovjekov organizam može proizvesti jednostruko nezasićene masne kiseline (omega-9), ali višestruko nezasićene masne kiseline omega-3 i omega-6 ne može, već ih nužno mora unositi kao hranu ili dodatak prehrani.

Najbolji način rješavanja nedostatka omega-3 i omega-6 masnih kiselina je obogaćivanje prehrane namirnicama koje ih sadrže, a najbolji izbor čine hladno prešana ulja konoplje, crnog kima, podlanka, sikavice, sjemenki grožđa, oraha i lješnjaka. Osim što obiluju esencijalnim masnim kiselinama i vitaminom E, svako od ovih ulja sadrži i specifične sastojke koji ga čine posebnim i učinkovitim.

Medicinska i nutricionistička znanost u suradnji sve više otkrivaju veliki utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenjivanjem savjeta o zdravoj, uravnoteženoj prehrani može se poboljšati zdravstveno stanje bolesnika, a zdrav način života i prehrana stvaraju preduvjete za suzbijanje mnogih kroničnih i degenerativnih bolesti.

„Na razvoj koncepta pravilne prehrane utjecao je brzi razvoj znanosti o prehrani, a pogotovo mogućnost prevencije i liječenja raznih bolesti putem hrane kao i epidemiološke studije koje su pokazale vezu između načina prehrane i civilizacijskih bolesti.“ (Ministarstvo zdravlja RH)

Zadivljujuću sinergiju biljnih supstancija zasad nije moguće dostići umjetno proizvedenim tvarima, a vjerovati da bismo mogli bez prirode, bila bi velika zabluda. Biljke su prirodno razvile veliki broj fitoprotektivnih tvari ili fitonutrijenata koji im pomažu u svladavanju gljivičnih i bakterijskih infekcija te im omogućuju prevladavanje svakodnevnih stresova. Hranimo li se biljnom hranom, konzumiramo i određene aktivne i zaštitne mikro i makro elemente koje imaju značajnu ulogu u prevenciji različitih vrsta bolesti i zaštiti zdravlja.

Tražili smo primjeren i učinkovit način kako očuvati nutrijente iz biljaka bez suvišne obrade ili primjene agresivnih metoda i na taj način stvorili proizvode bogate izvornim zaštitnim, aktivnim, hranjivim tvarima.

Tako smo se odlučili za hladno prešana ulja (u postupku prešanja ne prelazimo temperaturu od 28 stupnjeva Celzijevih) i funkcionalne medove koji pažljivom izradom najbolje čuvaju nepobitno djelotvorne tvari iz sjemenki sadržanih u njima.

Primjeri i zablude iz prakse

Kad već pričamo o hrani bitno je znati kako ju ne uništiti. Većina nas hranu uglavnom kuha, zapravo podvrgava je termičkoj obradi, a najbolji primjer za to je maslinovo ulje. Ako je kvalitetno maslinovo ulje šteta ga je uništiti termičkom obradom, odavno se zna da je točka dimljenja maslinovog ulja ispod 100 stupnjava iako ćete na Internetu naći i druge netočne podatke.

To znači da već negdje na oko 90 stupnjava maslinovo ulje ne samo da gubi svoja zdrava i nutritivna svojstva, nego se pretvara u nešto nezdravo, u transmasti koje potiču upalne procese u organizmu. Isto vrijedi i za hladno prešano suncokretovo ulje, pa čak i za ono za koje se tvrdi da se na njemu može sigurno pržiti i peći. O rafiniranim uljima (ona koja kupujemo u supermarketima) ne vrijedi ni razmišljati, jer su zbog tehnologije dobivanja – visoke temperature, otapala, heksani – u startu nezdrava.

Svinjska mast prilikom pečenja ne mijenja svoja svojstva nagore poput maslinovog ulja, a to koliko je zdrava ili nezdrava sama po sebi zaključite sami. Termička obrada hrane, pečenje i kuhanje, koja ne bi stvorila štetne transmasti, moguća je na hladno prešanom repičinom ulju, kokosovoj masti, hladno prešanom ulju lješnjaka, marelice i grožđa.

No ipak je potreban oprez, tržište je već puno rafiniranog ulja grožđa koje je onda nezdravo kao i svako drugo štetnim otapalima dobiveno ulje. Isto naravno vrijedi i za ulje repice. Zbog omjera cijene i kvalitete mi uvijek dajemo prednost hladno prešanom repičinom ulju u odnosu na razvikani kokosov maslac jer osim što je jeftinije ono sadrži i kompleks višestruko nezasićenih masnih kiselina u odnosu na mononezasićene masne kiseline kokosovog maslaca. Jedna od sveprisutnih zabluda je da ćemo si napraviti zdrav doručak ako u njega uključimo zobene pahuljice i, na primjer, med.

Medu svaka čast, ali u zobenim pahuljicama nema njihovog najvrjednijeg dijela, a to je posija zobi koja je usto i najbolji izvor skupog betaglukana i selena. Posija kao najkvalitetniji dio zobenog zrna smeta industriji pri ekspandiranju zrna u zobenu pahuljicu i zato su je jednostavno odstranili. Po nama, da bi to bio med sa pravim antioksidansima mi smo mu dodali sjeme nara koje sadrži konjugiranu CLA-omegu 5. Je li nar zdraviji od razvikane aronije? Mi mislimo da jest.
 
(dnevno.hr/uredio:NSP)