EVO kakve se stvari događaju u mozgu kada svaki dan jedete fermentirane namirnice

Rezultati istraživanja sugeriraju da potrošnja fermentiranih namirnica koje sadrže probiotike može sniziti rizik i smanjiti socijalnu anksioznost zajedno sa ostalim vrstama neuroticizama

Ova povezanost je otkrivena nakon što su znanstvenici i drugi psihijatrijski zdravstveni stručnjaci otkrili da želudac također može igrati važnu ulogu u mentalnom zdravlju.

U jednoj studiji provedenoj na 700 studenata na sveučilištu William and Mary, pokazano je da oni koji su jeli veće količine fermentiranih namirnice su imali manje društvene simptome anksioznosti.

Jedan profesor je objasnio to ovako: “Vrlo je vjerojatno da probiotici u fermentiranim namirnicama povoljno mijenjaju probavu i crijeva i pak utječu na društvenu tjeskobu.”

Biološka povezanost između crijeva i mozga poznata je već neko vrijeme.

U odnosu na anksioznost, znanstvenici vjeruju da dobre bakterije u fermentiranoj hrani povećavaju razinu kemijskog spoja pod nazivom GABA – neurotransmiter koji ima anti-anksiozni učinak na tijelo.

Drugim riječima, dobre bakterije koje se nakupljaju u crijevima kada jedemo fermentiranu hranu mogu imati izravan anti-anksiozni, sedativni učinak.

Važno je napomenuti da crijevima flora varira od osobe do osobe, tako da je teško predvidjeti potrebnu količinu krastavaca ili druge fermentirane hrane kako bi se postigao sedativni učinak.

Na isti način, teško je predvidjeti stupanj učinka “protiv anksioznosti” jedući takvu hranu.

Dok postoje samo nekoliko studija koje povezuju fermentaciju i ljudski mozak, znanstvenici su proučavali takav učinak na životinjama. Prethodne studije su otkrile vezu između probiotika i depresije ili anksioznosti.

U takvim studijama, raznovrsan unos fermentirane hrane ima izravan utjecaj na oboje – osobnost i socijalnu anksioznost.

Prema riječima dr Matthew Hilimirea, profesora psihologije na sveučilištu William i Mary, “davanje tim životinjama probiotike koje sadrže spoj GABA, to je gotovo kao da ste im dali lijekove za anksioznost. Time se čak i vlastitom tijelu povećava taj neurotransmiter koji smanjuje anksioznost.”

Znanstvenici na Sveučilištu su također napomenuli vezu između razine GABA-e u mozgu i smanjene propusnost i upale crijeva. Na ovom kraju, znanstvenici su otkrili skraćivanje vremena nuspojava u probavnom sustavu – uključujući surenje crijeva i upale – kada se konzumiraju fermentirane namirnice.

Istraživači su u studiji objasnili vezu probava/mozga:

“Fermentirane namirnice koje često ulaze u tradicionalni prehrambeni jelovnik imaju potencijal da utječu na zdravlje mozga preko djelovanju bakterija koje su primijenjene na hranu ili piće, i načina na koji se fermentira hrana ili piće i time direktno utječu na naše vlastite mikrobiote … i to se može manifestirati na ponašanje … “

Fascinantno, broj neurona u našem probavnom sustavu sadrži otprilike isti broj neurona koji se nalaze u našoj leđnoj moždini.

Zapravo postoji i naziv za ovaj aranžman neurona u crijevima – trbušni živčani sustav, koji se često naziva naš “drugi mozak”.

Zbog tih neurona, naša crijeva su sposobna reagirati bez komunikacije sa našim mozgom. U stvari, otkriveno je da žudnja za određenim namirnicama ne mora doći iz mozga uopće, već iz crijeva.

Naš mikrobiom, zajednica bakterija koja se nalazi u našem probavnom sustavu, je pod utjecajem naših godina, genetskom kodu, razini stresa, i mjesta gdje živitmo.

Nadalje, ovaj mikrobiom je sposoban komunicirati s našim središnjim živčanim sustavom (CNS), a koji utječu na naše osobine ponašanja.

U jednoj studiji, sudionici su bili podijeljeni u dvije skupine, jedni koji su jeli pobiotike svaki dan i oni koji su uzimali placebo. Nakon samo tri tjedna, skupina koja je jela prebiotike imala je niže razine hormona stresa kortizola, te su u testovima imali manju pozornost na negativne informacije i više pažnje na pozitivne informacije.

Kiseli krastavci, kiseli kupus, jogurt, itd – možgu pokrenuti reakciju crijeva koja može otpustiti stres i anksioznost u mozgu.

Također, naučili smo da su crijeva doista “svojeglava”, i ona koja mogu utjecati na naše misli i ponašanje.

Ako smo spremni jesti zdravu hranu, vježbati i raditi dobre stvari potrebne za promicanje zdravlja crijeva, možemo pronaći naše bolje mentalno zdravlje.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)