‘SVIJETLA BUDUĆNOST’ HRVATSKE: Veliko istraživanje pokazuje da će 2020. godine najviše posla imati konobari i pravnici

Konobari valjda zato jer će biti puno veća nezaposlenost i svi će sjediti po kavama, a pravnici zato jer će se međusobno Hrvati tužiti puno više, dok će proizvodnja i industrija lagano tonuti prema dnu

Turizam i ugostiteljstvo sektor je koji će do 2020. godine ostvariti najviše stope rasta broja zaposlenih, slijede ga osobne i druge usluge, dok će negativan trend bilježiti tekstil, šumarstvo i drvna tehnologija – pokazuje prva projekcija o budućim potrebama tržišta rada istraživača s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Vještine budućnosti

Prema riječima Maruške Vizek, v.d. ravnateljice Ekonomskog instituta, izrađena je prva projekcija o potrebama tržišta rada u sljedeće četiri godine, a pretpostavke koje nudi jučer predstavljena projekcija u sklopu okruglog stola “Vještine budućnosti za razvoj hrvatskoga gospodarstva” pokazuju povećanje ukupnog broja zaposlenih, i to od 3,7 posto u odnosu na 2014. Projekcija uključuje promatranih 83 djelatnosti, od kojih samo 12 djelatnosti iz godine u godinu zapošljava sve veći broj ljudi, krizi i recesiji unatoč.

“Projekcije potvrđuju trend jer se za 12 djelatnosti očekuju vrlo visoke stope rasta”, navode istraživači M. Vizek, Marina Tkalec i Ivan Žilić. Od 12 djelatnosti, najveći doprinos rastu dat će pravne i računovodstvene djelatnosti, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića te djelatnosti zdravstvene zaštite.

Umjetnost u top 10

Osobne i druge usluge, pokazuje projekcija, sa stopom rasta od 9,5 posto treći su najznačajniji sektor po doprinosu ukupnom broju zaposlenih, a po stopi rasta drugi najbrže rastući sektor u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da se umjetnost, filozofija, teologija i religijske znanosti, kao i sektor informacija i komunikacija prema stopi rasta nalaze među pet top-djelatnosti, iako nemaju važan doprinos rastu. Među top-deset sektora s najvećim doprinosom nalaze se još graditeljstvo i geodezija, odgoj, obrazovanje i sport te pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi.

Ovih 15 sektora nudit će najviše poslova

(u zagradi mjesto po doprinosu rastu ukupnog broja zaposlenih)

- 9,8% turizam i ugostiteljstvo (2.)

- 9,5% osobne i druge usluge (3.)

- 7,6% umjetnost (13.)

- 7,5% filozofija, teologija i religijske znanosti (17.)

- 7,1% informacije i komunikacije (14.)

- 6,2% povijest, znanost o umjetnosti, arheologija, e tnologija i antropologija (20.)

- 5,9% graditeljstvo i geodezija (5.)

- 5,5% temeljne tehničke znanosti (18.)

- 5,3% filologija (15.)

- 5,1% odgoj, obrazovanje i sport (8.)

- 4,8% pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi (4.)

- 4,7% matematika, fizika, geografija, kemija, biologija (16.)

- 4,2% ekonomija i trgovina (1.)

- 3,9 zdravstvo (7.)

- 3,0 sigurnost, obrana; elektrotehnika i računarstvo (11.)
 
(jutarnji.hr/uredio:NSP)