Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » NAKON PUNIH 100 GODINA: Uskoro lik crnkinje Harriet Tubman umjesto Andrew Jacksona na nov─Źanici od 20 dolara

NAKON PUNIH 100 GODINA: Uskoro lik crnkinje Harriet Tubman umjesto Andrew Jacksona na nov─Źanici od 20 dolara

novcanica-20-dolaraDo sada su nov─Źanice u SAD-u nosile likove skoro isklju─Źivo bijelih mu┼íkaraca, ponekad bi se zalomila i neka bijela ┼żena, zadnji put prije vi┼íe od 100 godina. Sada se to mijenja

Portret jedne ┼żene posljednji se put na nekoj dolarskoj nov─Źanici u SAD-u pojavio prije vi┼íe od sto godina. Bilo je to u 19. stolje─çu i bila je to┬áMartha Washington, supruga prvog ameri─Źkog predsjednika┬áGeorgea Washingtona. Od tada do danas na nov─Źanicama su se tiskali portreti isklju─Źivo bijelih mu┼íkaraca. No, to ─çe se sada promijeniti, u neku ruku vrlo dramati─Źno.

Ameri─Źki ministar financija┬áJack Lew┬ápriop─çio je preko svog glasnogovornika da je komisija koja je nekoliko mjeseci pretresala kandidate za prikazati ih na┬ánovoj nov─Źanici od 20 dolara, izabrala legendarnu┬ácrnu aktivistkinju Harriet Tubman koja je u 19. stolje─çu pomogla nebrojenim crnim robovima da se domognu slobode.

Tim potezom lik biv┼íeg predsjednika┬áAndrewa Jacksona┬ás nov─Źanice odlazi u povijest. Uo─Źi izbora za lik na novoj nov─Źanici, ministarstvo financija ve─ç je unaprijed odlu─Źilo da za promjenu tu ─Źast uka┼że jednoj ┼żeni, a potom je pozvalo gra─Ĺane da odlu─Źe o kome ─çe biti rije─Ź. Na adresu ministarstva pristiglo je milijun i pol prijedloga, da bi se izbor kona─Źno sveo na Tubman,┬áEleanor Roosevelt,┬áRosu Parks┬ái jo┼í nekoliko drugih velikanki iz ameri─Źke povijesti.

Nekoliko nevladinih organizacija sna┼żno je lobiralo za crnkinju, posebno otkako je opse┼żna anketa na uzorku od ─Źak┬á350.000 ispitanika┬ápokazala da se za Tubman opredijelilo daleko najvi┼íe gra─Ĺana, otprilike┬ájedna tre─çina. Uz takve argumente ministarstvo financija donijelo je na kraju ovu povijesnu odluku.

Harriet Tubman ┼żivjela je od 1822. do 1913. godine. Ro─Ĺena je u┬áMarylandu┬ái sama kao dijete robova. U djetinjstvu je iskusila i te┼żak rad i bi─Źevanje, ─Źak i takvu ozljedu glave od koje je imala epilepti─Źne epizode. U dobi od 27 godina napokon je uspjela pobje─çi skupa sa svojom bra─çom, da bi se potom ┼żestoko posvetila spa┼íavanju ┼íto vi┼íe ljudi koji su bje┼żali od ropstva.

Najmanje 70 obitelji i pojedinaca izvukla je iz ameri─Źkog robovlasni─Źkog sustava i otpremila ih na sjever. Tijekom┬áAmeri─Źkog gra─Ĺanskog rata┬áu tajnosti je ┼ípijunirala konfederacijski jug kao agent Unije. Bila je i prva ┼żena koja je vodila jedan oru┼żani napad. A osim toga pomagala je i ranjenima kao medicinska sestra.

Za sve te godine nikada nije dobila nikakvu pla─çu, nikakvo priznanje, nikakvu mirovinu. Nakon rata su je izbacivali iz vlakova, odnosno vagona koji su bili rezervirani samo za bijelce. Ali, ona se nije predavala. U doba po─Źetka┬áborbe za prava ┼żena, nekoliko aktivistkinja ju je pitalo je li zainteresirana pridru┼żiti im se i vjeruje li u ┼żenska prava. A ona im je odgovorila: “Dovoljno dugo sam propatila da bih vjerovala u to.” Tako je postala i┬ásufra┼żetkinja.
nbsp;
(express.hr/uredio:NSP)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , ,