NOVI KRUG PAKLA: Pripremite se za krizu, kaže MMF

Problem je što su dosadašnji lijekovi protiv krize potrošeni. Središnje banke najvećih zemalja masovno su tiskale novac i spustile kamate gotovo na nulu, ali nisu uspjele vratiti gospodarstvo na razinu prije krize

One su uglavnom ispucale svoje streljivo. MMF kaže da su sada na potezu države koje bi gospodarski rast trebale poticati većim javnim investicijama. Kako će to činiti, malo kome je jasno.

Nad svjetskim gospodarstvom navlače se tmurni oblaci. Države bi trebale povećati javne investicije i potrošnju kako bi oživjele ekonomiju kojoj prijeti stagnacija. Ako to ne učine, u svijetu će se obnoviti financijska kriza i gospodarska recesija.

Tako, otprilike, glasi upozorenje koje ovih dana šalje Međunarodni monetarni fond, dok se 189 njegovih članica sastaje na proljetnom zasjedanju u Washingtonu, zajedno sa Svjetskom bankom.

Ta poruka MMF-a nije novost. Ona je samo snažnija nego prije, jer se svjetsko gospodarstvo sve više usporava. Nije više riječ samo o Kini i zemljama u razvoju. O mogućoj recesiji sve se više govori i u SAD-u, u kojem se ekonomija čini razmjerno zdravom.

Stoga je MMF otišao korak dalje. Pozvao je vlade zemalja da već sada pripreme i dogovore mjere koje će usklađeno poduzimati u slučaju izbijanja nove krize.

Promatrače, naime, zabrinjava neprekidan pad svjetske trgovine, osjetno smanjivanje profita kompanija u posljednja dva tromjesečja, kao i hirovito stanje na burzama, koje su od početka godine drastično padale.

Istina, glavne svjetske burze oporavljaju se od sredine veljače, ali kritičari kažu da je to varka. Cijene se vraćaju na staro jer kompanije masovno »kupuju same sebe«. Podižu kredite kako bi ponovo kupovale vlastite dionice i tako umjetno povećavaju svoju vrijednost na burzama.

Zabrinjavajuće je i stanje u bankama. Kad izbije nova financijska kriza, samo tri od osam najvećih američkih banaka moći će je preživjeti bez financijske pomoći države, upozoravaju američki financijski regulatori.

Prema MMF-u, čak 15 posto banaka u svijetu ne može stvarati profit, a najteže je u eurozoni, gdje se to odnosi na svaku treću banku. Problem više nisu samo grčke i ciparske banke, već ponajprije one u Italiji, koje su krcate nenaplativim kreditima. MMF kaže da se zaoštravaju i nevolje u portugalskim te njemačkim bankama.

Svemu tome treba dodati prezadužnost poduzeća i država, kako u razvijenom svijetu, tako i u zemljama u razvoju. Javni dugovi država nisu bili tako visoki još od Velike depresije i Drugoga svjetskog rata, prema ocjeni MMF-a.

Ako se nastave gospodarska stagnacija i pad zarada, u kombinaciji s niskom inflacijom ili deflacijom, teret dugova i dalje će rasti. Samo je pitanje vremena kad će se pokrenuti masovne dužničke krize, u poduzećima i državama.

Kad se to dogodi, lančano će se pogoršati nevolje u bankama i cijeloj ekonomiji. Stanje u svjetskom gospodarstvu već od 2008. nije bilo tako hirovito, pa ga neki iznenadni poremećaj zaista može gurnuti u recesiju.

No, problem je što su dosadašnji lijekovi protiv krize potrošeni. Središnje banke najvećih zemalja masovno su tiskale novac i spustile kamate gotovo na nulu, ali nisu uspjele vratiti gospodarstvo na razinu prije krize.

One su uglavnom ispucale svoje streljivo. MMF kaže da su sada na potezu države koje bi gospodarski rast trebale poticati većim javnim investicijama. Kako će to činiti, malo kome je jasno.

Većina država već je prezadužena, pa nema novca u proračunu. One koje ga imaju, poput Njemačke, smatraju da im velike javne investicije nisu nužne.
 
(novilist.hr/uredio:NSP)