Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Samo 54 posto Amerikanaca pozitivno reagira na – KAPITALIZAM

Samo 54 posto Amerikanaca pozitivno reagira na – KAPITALIZAM

zlato-kraljicaNA LISTAMA NAJBOGATIJIH NEMA BRITANSKE KRALJICE IAKO JE NAJVE─ćI ZEMLJOPOSJEDNIK NA SVIJETU

U svijetu je sve vi┼íe bogatstva u sve manje ruku. Ili, sve je vi┼íe onih koji, ┼íto bi kazao Mahatma Gandhi, “nemaju ┼íto izgubiti osim svojih ┼żivota”.

Uo─Źi godi┼ínjeg skupa 2.500 najbogatijih i najutjecajnijih li─Źnosti u svijetu (prema “Forbsovoj listi”) u Davosu, najskupljem gradu u Europi, objavljeno je da jedan posto najbogatijih ljudi na Zemlji ima ve─çu imovinu nego preostalih 99 posto zajedno.

Jaz izme─Ĺu najbogatijih i ostatka svijeta se drasti─Źno produbio u prethodnih osam godina, to jest od po─Źetka velike svjetske ekonomske krize ( forbes.com ).

Forbes je pro┼íle godine predvidio da ─çe jedan posto ljudi u svijetu imati isto kao ostatak svijeta u 2016. godini. Koncentracija imovine sve je izra┼żenija, pa bi najbogatiji, ─Źija imovina je jednaka imovini polovice najsiroma┼ínijih u svijetu, mogli stati u obi─Źan autobus – dok je prije pet godina za to bio potreban prekooceanski brod. Naravno, na “Forbesovoj listi” nema Rothschilda, Rockefellera, Sachsa-Kotbur-Gota, Medi─Źija …

Ako njih dodamo “klubu” bogatih koji su realno bogatiji i utjecajniji nego prvih sto sa spomenute liste – jasno je u kakvom se stanju nalazi ─Źovje─Źanstvo.

Prema navodima Forbesa, najsiroma┼ínija polovica ─Źovje─Źanstva je od po─Źetka 21. stolje─ça dobila manje od jedan posto ukupnog pove─çanja svjetskog bogatstva, dok jedan posto najbogatijih podijelio polovicu tog pove─çanja. Dalje se navodi kako je imovina najsiroma┼ínije polovice ─Źovje─Źanstva, odnosno 3,6 milijardi ljudi, od 2010. smanjena za bilijun dolara, odnosno za 41% – unato─Ź porastu svjetskog stanovni┼ítva za 400 milijuna osoba u tom razdoblju.

Imovina 62 najbogatije osobe u tom razdoblju porasla za vi┼íe od 500 milijardi dolara – na 1,76 bilijuna.

Naravnu, tu i tamo ─Źujemo za postojanje Rockefellerove zaklade, Karnegija, Rothschilda … Naivno zvu─Źi ─Źudno kada konstatiramo da na listi najbogatijih nikada nije bila britanska kraljica Elizabeta II, koja je po nekim izvje┼ítajima najve─çi zemljoposjednik na planeti.

Tko su najbogatiji ljudi svijeta? Recimo Bill Gates, osniva─Ź kompanije Microsoft , s imovinom te┼íkom 75 milijardi dolara zauzima prvo mjesto. Armando Ortega, vlasnik Zare je na drugom mjestu sa 67 milijardi ameri─Źkih dolara. Njegovi radnici u azijskim tvornicama tekstila rade za pla─çe od kojih uglavnom ne mogu pre┼żivjeti. Ina─Źe, 455 od 500 najbogatijih ljudi svijeta su mu┼íkarci ( peaceworldwide.org ).

Koncentracija novca se nastavlja. Predvodnice su tvrtke koje se zovu Apple, Google, Monsanto, Exxon Mobile (najve─ça naftna kompanija na svijetu).

Njihovo lobiranje se svodi na to da se izbjegne porez. Pojavom Wikileaks, Anonimousa, Global Researcha ali i dr┼żavnih medija (Russia Today, Kineski dr┼żavni radio) koji su izvan dohvata svjetske financijske elite, u posljednje vrijeme sve vi┼íe se pi┼íu i objavljuju tekstovi o poreznim rajevima, izbjegavanju pla─çanja istog, izno┼íenju novca iz najsiroma┼ínijih dr┼żava svijeta.

Citiraju se Svjetska banka, stru─Źnjaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Me─Ĺunarodni monetarni fond, ali i izvori iz Nigerije i Brazila koji poja┼ínjavaju izravnu vezu izme─Ĺu politike i novca. Citiraju se nove studije iz Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava, Velike Britanije, Njema─Źke u kojima tre─çina ispitanika koji u financijskom sektoru zara─Ĺuju vi┼íe od 500.000 dolara godi┼ínje priznaju nekorektno poslovno pona┼íanje – dakle ─Źine prijevaru.

Ne mo┼żemo i dalje da ostavljamo stotine milijuna ljudi da pate od gladi, dok nekoliko osoba na vrhu ljestvice nagomilava resurse koji bi mogli pomo─çi siroma┼ínima – apeliraju svjetski intelektualci. Vrijeme je da se ka┼że da je ovakvo stanje jednostavno neprihvatljivo. I da se vratimo na rije─Źi Karla Marxa: U svijetu u kojem jedna od devet osoba svake no─çi ide u krevet gladna, ne smijemo dozvoliti da se bogatima i dalje stalno dopu┼íta ve─çi dio kola─Źa.

Potla─Źen svijet poziva svjetske vo─Ĺe da tom problemu pristupiti iz tri kuta: slamanje prakse nepla─çanja poreza, pove─çanje ulaganja u javne servise, te akciju da se pove─ça minimalni dohodak ( globalresearch.ca ).

VARUFAKIS NA ─îELU NOVE GLOBALNE LJEVICE

Da bi se stalo na put takvom rastu neravnopravnosti, javljaju se ljevi─Źarski pokreti ┼íirom planete koji pozivaju da se okon─Źa, doba poreznih rajeva”. U priop─çenju, nekada┼ínjeg ministra financija Gr─Źke, sveu─Źili┼ínog profesora Janisa Varufakisa, isti─Źe se da je u najmanje jednom poreznom raju prisutno devet od 10 poduze─ça koja su strate┼íki partneri Svjetskog ekonomskog foruma – organizatora foruma u Davosu. Time se zemlje u razvoju li┼íavaju najmanje 100 milijardi dolara godi┼ínje.

Ulaganje tvrtki u porezne rajeve gotovo se u─Źetverostru─Źila izme─Ĺu 2000. i 2014. godine.

Kao prioritet, Varufakis poziva na okon─Źanje ere “poreznih uto─Źi┼íta” koje preko “off-shore” centara koriste bogati pojedinci kako bi izbjegli svoje obveze prema dru┼ítvu. A upravo nedostatak tog poreznog novca onemogu─çava dr┼żave dobiti bitku sa siroma┼ítvom i nejednako┼í─çu.


Procjene govore da su super bogati na offshore ra─Źunima sakrili gotovo osam bilijuna dolara. Ako bi ta suma bila zakonski oporezovana, vlade bi imale na raspolaganju dodatnih 190 milijardi dolara godi┼ínje.

Bogati u Africi dr┼że oko 30 posto svog bogatstva na skrivenim ra─Źunima. Smatra se da kontinent time gubi oko 100 milijardi dolara godi┼ínje, ┼íto je dovoljno novca za op─çe zdravstveno osiguranje majke i djeteta, zatim za spas oko ─Źetiri milijuna bolesne djece i za zapo┼íljavanje dovoljnog broja u─Źitelja koji bi osigurali da svako afri─Źko dijete ide u ┼íkolu ( globalresearch .ca ).

“Moramo apelirati na vlade, poduze─ça i ekonomsku elitu u Davosu da se anga┼żiraju na okon─Źanju postojanja poreznih rajeva koji pothranjuju neravnopravnost u svijetu i sprje─Źavaju stotine milijuna ljudi da iza─Ĺu iz siroma┼ítva”, navodi Janis Varufakis.

Podatak koji posebno zabrinjava je taj, da je ovaj “zapadni trend” zahvatio ─Źak i Narodnu Republiku Kinu, najmnogoljudniju dr┼żavu svijeta. Kina je odskora uvela kapitalisti─Źki model poslovanja, pa nejednakost postaje sve ve─ça i tamo. Ipak, po┼íto sljede─çi podaci dolaze sa Zapada, treba ih uzeti s rezervom, ali demanti nisam na┼íao, ┼íto samo po sebi ne mora zna─Źiti ni┼íta. ┼áirom Kine, jedan posto ku─çanstava posjeduje tre─çinu svih imovine nacije.

Na temelju istra┼żivanja 14.960 obitelji u 25 pokrajina i gradova u Kini, utvr─Ĺeno je da obitelji koje se nalaze me─Ĺu 25 posto najsiroma┼ínijih, posjeduju tek jedan posto ukupne imovine nacije ( stratfor.com ).

U Europskoj uniji je 2014. godine 122 milijuna ljudi ili 24,4 posto stanovni┼ítva bilo u opasnosti od siroma┼ítva ili socijalne isklju─Źenosti, priop─çila je krajem pro┼íle godine europska slu┼żba za statistiku Eurostat.

Tijekom 2014. stopa rizika od siroma┼ítva bila je najve─ça u Rumunjskoj, a najni┼ża u ─îe┼íkoj. Iste godine vi┼íe od tre─çine stanovni┼ítva u tri zemlje ─Źlanice EU bilo je u opasnosti od siroma┼ítva ili socijalne isklju─Źenosti. A to su Rumunjska (40,2 posto), Bugarska (40,1 posto) i Gr─Źka (36,0 posto). Nasuprot tome, najni┼ża stopa rizika od siroma┼ítva je registrirana u ─îe┼íkoj (14,8 posto), ┼ávedskoj (16,9 posto), Nizozemskoj (17,1 posto), Finskoj (17,3 posto) i Danskoj (17,8 posto) . Najve─çe smanjenje te stope zabilje┼żeno je u Poljskoj, a najve─çi rast u Gr─Źkoj ( ec.europa.eu/eurostat ).

BALKANSKA UPOREDNA STATISTIKA

Ako promatramo balkansku regiju kroz visinu prosje─Źne pla─çe, kao jednog pokazatelja siroma┼ítva, prosje─Źne pla─çe otkrivaju da su najvi┼íe u Sloveniji, a najni┼że u Makedoniji i Srbiji – ka┼żu slu┼żbeni statisti─Źki podaci iz kolovoza 2015.

Prema Eurostata, prosje─Źna pla─ça u Sloveniji u svibnju je iznosila 1.008 eura, ┼íto je osjetno vi┼íe u odnosu na druge zemlje regije. Nakon Slovenaca, najvi┼íe pla─çe u regiji primaju Hrvati. Prosje─Źna neto pla─ça po zaposlenom za svibanj 2015. iznosila je 749 eura.

Slijede stanovnici Crne Gore i BiH (ove podatke treba uzeti s rezervom). Zavod za statistiku Crne Gore, Monstat, priop─çio je da je prosje─Źna neto pla─ça u svibnju iznosila 481 euro (vjerojatno je napuhana brojka jer se u slu┼żbenim europskim podacima do te cifre ne dolazi). Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosje─Źna mjese─Źna ispla─çena neto zarada je 424 eura.

Od zemalja regije, na za─Źelju su Srbija i Makedonija, u kojima su prosje─Źne pla─çe ne┼íto iznad 350 eura. Razo─Źaran svojom kratkotrajnom “politi─Źkom karijerom” s premijerom Tsipras, Janis Varufakis je ukazao da obi─Źni ljudi gube vjeru u svoje politi─Źke lidere. Na njih gledaju kao na one koji odlaze─çi dobrovoljno u krevet sa biznisom varaju obi─Źan narod.

U Americi, koja je duhovna domovina kapitalizma, samo 54 posto ljudi ima pozitivnu reakciju na ovaj pojam.

Manje od pola stanovni┼ítva Gr─Źke, Japana i ┼ápanjolske vjeruje u slobodno tr┼żi┼íte. Podr┼íka kapitalizmu, paradoksalno, ve─ça je u siroma┼ínim zemljama poput Banglade┼í i Gana, nego u razvijenom svijetu (stratfor.com). Zapa┼żanje da je “zapadna verzija kapitalizma” u ozbiljnoj krizi danas je op─çe mjesto, gotovo kli┼íe.

Milijuna┼íi i milijarderi uvijek tra┼że na─Źine kako da zadr┼że ┼íto vi┼íe novca i plate ┼íto manje poreza. Upravo zato su porezna skloni┼íta, poznata i kao porezni rajevi, njihove omiljene destinacije. To su zemlje koje imaju izuzetno niske ili nepostoje─çe poreze, mjesta koja su im od posebne va┼żnosti. Tamo koriste rupe u zakonima i otvaraju nove ra─Źune, ali i pokre─çu korporacije s nula tro┼íkova. ─îine─çi to, oni poku┼íavaju izbje─çi visoke poreze u svojim dr┼żavama, bez preuzimanja drugog dr┼żavljanstva. Tako─Ĺer, ukoliko sve ─Źinite po zakonu (a zahvaljuju─çi dobrim knjigovo─Ĺama, bogata┼íi tako posluju), odr┼żavanje ra─Źuna u inozemstvu je potpuno legalno. Sada su najpoznatiji porezni rajevi Belize, Kostarika, Panama, Portoriko, Kajmanski otoci, Monaco i Sej┼íeli ( globalresearch.ca ).

Da ne bude sve tako sivo, pobrinule su se velike ekonomije s istoka, koje postupno uvode ograni─Źenja za tvrtke registrirane u off-shore zonama. Kina je tako me─Ĺu prvima zabranila sudjelovanje na velikim infrastrukturnim i energetskim projektima tvrtkama koje svoje poslovanje vezuju za porezne rajeve, te je dodatno potaknula “doma─çe” tvrtke u svim projektima koje financira dr┼żava.

Rukovodstva Rusije, Indije i drugih ekonomija u ekspanziji obe─çavaju da ─çe krenuti istim putem.

Da li to rje┼íenje vide i na┼íe vo─Ĺe?
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , ,