Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » AMERI─îKI MODEL: Vlada hladnokrvno umanjuje novac za obrazovanje i priprema se napokon na ubojstvo socijalne dr┼żave

AMERI─îKI MODEL: Vlada hladnokrvno umanjuje novac za obrazovanje i priprema se napokon na ubojstvo socijalne dr┼żave

ljubav-grafitRezanje dr┼żavne podr┼íke u obrazovnom sektoru, kojeg je Europa proglasila prioritetom, zna─Źi pripremu terena za njegovo daljnje izlaganje tr┼żi┼ítu, uostalom kao ┼íto se otvoreno govori i za zdravstvo i druge sektore koji su stupovi socijalne dr┼żave

Poduzetni─Źka i startup ideologija slu┼że da se osoba samozaposli jer onda o njoj ne treba misliti dr┼żava. Svatko od nas potencijalni je samoeksploatator, mada se to ljep┼íe ka┼że poduzetnik, lider i sli─Źno

Prora─Źunska izdvajanja za obrazovanje i znanost ove su godine smanjena za jo┼í 158 milijuna kuna jer u Vladi valjda misle da je to sektor koji ─çe rezove najlak┼íe preboljeti. Premijer Ore┼íkovi─ç rekao je svojevremeno da ─çe se prora─Źun izraditi tako ┼íto ─çe se malo uzeti tamo gdje su povrati najmanji, a dodati gdje su ve─çi.

Po toj logici o─Źito je da u Vladi misle da ovom resoru i nije potrebno vi┼íe novca no su mu trenutno spremni dodijeliti, a to je daleko manje nego na zapadu, odnosno da vi┼íe i ne zaslu┼żuje. To upu─çuje na daljnji zaklju─Źak: rezanje dr┼żavne podr┼íke u ovom sektoru, kojeg je Europa proglasila prioritetom, zna─Źi pripremu terena za njegovo daljnje izlaganje tr┼żi┼ítu, uostalom kao ┼íto se otvoreno govori i za zdravstvo i druge sektore koji su stupovi socijalne dr┼żave.

Paralelno s ovakvim trendovima, upravo suprotnim onima koje preporu─Źaju europske institucije (jer je ─Źak i Europska sredi┼ínja banka na vlade apelirala da pove─çaju ulaganja u obrazovanje i znanost budu─çi da samo to mo┼że pokrenuti gospodarski rast), razvija se trend poticanja poduzetni─Źke klime u ┼íkolama, uvo─Ĺenje financijske pismenosti od malih nogu, dakle poticanje kompetitivnosti me─Ĺu djecom kako bi se pripremala za ┼żivotnu arenu koju im je pripremio kapitalizam. A gdje je solidarnost, dru┼ítvena pravda, gdje je propitivanje okova sistema u kojem ┼żivimo?

Bankari u školama

Kapitalizam se u tako ustrojenom obrazovanju o─Źito nema namjeru kriti─Źki propitivati, nego mu se valjda treba prilagoditi tako ┼íto ─çe se i obrazovni sustav povinovati njegovim zahtjevima i djecu opremiti ┼ítitnicima kako bi se koliko-toliko mogla pripremiti na njegove udarce.

Vrlo problemati─Źno, rekli bismo, gotovo skandalozno. O financijskoj pismenosti, koju tako─Ĺer poti─Źe Europa (ovaj smo naputak za razliku od pove─çanja izdvajanja za znanost spremno prihvatili), pri─Źa se i s razine ┼íkole, resornog ministarstva, a u kampanju se uklju─Źila i sredi┼ínja banka, bagateliziraju─çi tako de facto svoje makro-funkcije nadzornika i nositelja monetarne politike.

Najveselije su se naravno uklju─Źile poslovne banke koje su u tzv. Europskom tjednu novca aktivno pristupile prigodnom podu─Źavanju djece i mladih. Tako smo mogli saznati da su predstavnici odre─Ĺenih banaka pohodili ┼íkole, te na satovima razredne nastave odr┼żavali edukativne prezentacije i predavanja, djeci pri─Źali o financijskim proizvodima i va┼żnosti ┼ítednje, i sli─Źno.

Pritom me─Ĺutim vjerojatno nisu govorili o tome da ┼ítednja hrvatskih gra─Ĺana ne odlazi u razvojne projekte nego u kreditiranje dr┼żave i potro┼ía─Źkih dobara te da su banke u godinama iza nas iznijele iz zemlje ogromne koli─Źine kapitala zara─Ĺenog, eto, ba┼í na razlici u kamati izme─Ĺu kredita koje su plasirale njihovim roditeljima i ┼ítednje. Jasno je za┼íto je bankama ┬╗sjela┬ź ova akcija.

Uz edukativni pristup, imamo pravo posumnjati da su iskoristile priliku da se malo ┬╗ispromoviraju┬ź, da ka┼żu koju o svojim ┬╗pogodnostima poslovanja┬ź, spomenu poneki studentski kredit koji bi valjda trebao biti put do obrazovanosti kada se jo┼í ovo malo socijalne dr┼żave dokine a ┼íkolarine budu skinute s dr┼żavne grba─Źe. Amerika je primjer slabe socijalne mobilnosti i ┼ítetnosti studentskih kredita koje ljudi otpla─çuju do┼żivotno, postaju robovi kapitala u dobi kada bi trebali biti najbuntovniji i najkriti─Źniji prema sustavu.


Jasno je da ne┼íto o financijama treba znati (a tko ┼żeli znati vi┼íe upisat ─çe taj fakultet), no to ne bi trebalo skidati odgovornost s onih koji bi trebali brinuti o sigurnosti gra─Ĺana pred nekim goropadnim bankarskim proizvodima kakvi su primjerice bili krediti u ┼ívicarskim francima. Regulator, sredi┼ínja banka, u kojoj sada lupetaju o edukaciji kako bi valjda pokazali da ne┼íto rade u sustavu u kojem su im ruke vezane kada je posrijedi stvarno vo─Ĺenje neovisne monetarne politike, ne mo┼że sa sebe sprati odgovornost za nedjelovanje, a nekako se ─Źini da ┼żeli upravo to ÔÇô odgovornost prebaciti na gra─Ĺane.

Du┼íebri┼żnici

I famozna kurikularna reforma za ─Źije se provo─Ĺenje sada borimo, impregnirana je ideologijom obrazovanja za tr┼żi┼íte rada, poduzetni─Źkih kompetencija i du┼íebri┼żni─Źkim porukama kako ─çe djeci takva znanja trebati ┬╗za ┼żivot┬ź.

┼Żalosno je ┼íto se rasprave oko te reforme ne vode na toj razini. Naime, protivnici reforme u danas vrlo slo┼żenom dru┼ítvenom kontekstu nisu toliko osvije┼íteni ljevi─Źari, koliko desna vlada koja reformu stopira jer se iz svjetonazorskih razloga ne sla┼że sa sastavom lektire (!).

U takvom kontekstu, lijeva se inteligencija, o─Źekivano i s pravom, ipak zalo┼żi za reformu, jer konta da je ipak va┼żnije da u lektiru u─Ĺe Dubravka Ugre┼íi─ç, pa i po cijenu da nam djecu tako rano navikavaju na kapitalizam. Naime, ako pro─Źitaju koji Ugre┼íi─çkin roman mo┼żda i na vrijeme shvate da je i poduzetni┼ítvo ideologija ÔÇô ideologija kapitalizma, iako se servira kao op─çe mjesto za javno dobro. Mo┼żda je Boris Joki─ç ipak mislio o tome. Nekad su naime djeca u ┼íkoli u─Źila da treba biti po┼íten, iskren, odan, a danas u─Źe da treba biti poduzetan.

Pisac Bekim Sejranovi─ç, gostuju─çi nedavno na javnoj televiziji, pri─Źao je kako ni u Norve┼íkoj ba┼í ne te─Źe med i mlijeko te kako i kapitalisti─Źki svijet ima svoje idole i zastavice kojima im ma┼íe. Budu─çi da je kao ─Źovjek s ex-Yu prostora ve─ç pro┼íao ┼íkolu propale ideologije, onda, pojasnio je Sejranovi─ç, ne mo┼że vi┼íe mahati. ┼áto sam mahao, mahao sam, ka┼że lucidno.

Uz dakle fenomen promoviranja financijskog opismenjavanja od najmanjih nogu, ┼íto u neoliberalnom duhu podr┼żavaju i neki profesori javnih fakulteta koji su se za─Źahurili u domeni osobnih financija, te fenomen poduzetni─Źkog darvinisti─Źkog nadmetanja, paralelno raste i popularnost takozvanog startupa, ┼íto sve u kombinaciji valjda treba osigurati da se mlada osoba u dana┼ínje doba besparice i besperspektivnosti – samozaposli.

Jer, ako zaposli sama sebe, onda o tome ne treba misliti dr┼żava. Poduzetni┼ítvo tako postaje socijalna mjera, a svatko od nas potencijalni samoeksploatator, mada se to ljep┼íe ka┼że poduzetnik, lider i sli─Źno. Budu─çi da iz javnog sektora razne inicijative za startup izrastaju kao gljive poslije ki┼íe, dolazimo do apsurda da broj raznih institucija koje poduzetni─Źko pona┼íanje poti─Źu, daleko nadma┼íuje broj samih poduzetnika.

Moderno je biti poduzetni─Źki nastrojen, a i bezbolno, pogotovo ako savjete o poduzetni┼ítvu dijeli┼í iz sigurnosti javnog sektora. I ministarstva, i sredi┼ínja banka, i neki fakulteti, vole dijeliti lekcije o poduzetnosti ljudima koji zaista ┼żive na tr┼żi┼ítu. Paradoksalno, neki od nas koji smo, eto, u tom privatnom sektoru, ipak im ne─çe uzvratiti istom mjerom: ┼íto smo mahali, mahali smo.
 
(novilist.hr/uredio:NSP)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , ,