Ovo je pet razloga koji bi mogli dovesti do konačnog raspada Europske unije

Europska unija kao zajednica zemalja je bila veliki i nadasve plemenit san, no sada tom snu prijete sve teži i ozbiljniji izazovi…

U zadnje vrijeme vidljivo je da unutar Europske unije postoji niz različitosti, da je nemoguće održati jedinstvenu monetarnu politiku i gospodarsko jedinstvo unutar zemalja koje su različite i koje štite svoju fiskalnu politiku.

Europska dužnička kriza bila je prva naznaka da nešto nije u redu. Njemačka već godinama daje pozajmice slabijim članicama eurozone, a onda oni kupuju njemačka dobra.

I to nije jedini takav primjer. Velika razlika o trgovinskoj moći morala je jednom izaći na vidjelo. I izašla je u vidu dugova zemalja kao što su Grčka, Italija, Španjolske, Portugala i Irske. Ako tome pridodamo i političke napetosti koje proizlaze zbog velike izbjegličke krize s kojom se suočava Europa i rizik od Brexita, onda je posve jasno kako je kolaps Europske unije zapravo sve realniji.

Business Insider izdvaja pet najvećih problema s kojima se Europska unija suočava i koji bi mogli presuditi njezinom jedinstvu, ali i konačnom opstanku.

1. Talijanska bankarska kriza

Italija će vjerojatno postati glavni razlog za glavobolju. Bankarski sustav zemlje već je u velikoj krizi. U Italiji je pad cijena u financijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke sasvim stabilne.

Loši krediti čine gotovo 20% od talijanske imovine bankarskog sustava. Neke banke drže gotovo 40% loših kredita.

Kolaps talijanskog bankovnog sustava je sistemski rizik za cijelu Europu. Italija je osmo po veličini gospodarstvo u svijetu, tek nešto manje od Indije. Stoga je njen utjecaj na globalno gospodarstvo prilično velik.

2. Situacija u Grčkoj

Grčka je nakon svega što se u proteklo vrijeme događalo u toj zemlji i dalje vrlo važna za Europsku uniju. Naročito jer su to vrata Europe, prolaz izbjeglica prema Europi. Bogatije članice moraju Grčkoj ponuditi pomoć i suradnju kako bi ona mogla izaći na kraj sa cijelom situacijom obzirom da na tisuće izbjeglica na dnevnoj razini dolazi u tu zemlju.

S druge strane Grčka se nosi s izazovom dužničke krize. Za vratom joj sjedi upravo Njemačka koja se dosta strogo odnosi prema cijeloj situaciji s vraćanjem duga.

3. Kraj Schengena

Teroristički napadi koji su u studenom pogodili Pariz rezultirali su strahom i željom za većom kontrolom unutar granica Europe, naročito Schengena. Napadi su uzrokovali mišljenje većine građana Europe da je izbjeglička kriza velika prijetnja sigurnosti Europe.

Stoga se razmišlja o dodatnim ograničenjima schengenskog prostora, tj. izbacivanju nekih zemalja kako bi se imala kontrola i stroža regulacija ulazaka u Schengen.

Početna dobrodošlica pretvorila se u veliki strah. Jedna od najmoćnijih osoba Europe njemačka kancelarka Angela Merkel našla se pod velikim pritiskom zbog svoje otvorene politike prema migrantima. To je ujedno povezano i sa sljedećim rizikom za opstojnost EU.

4. Turska kao članica EU

Očajna razmjerima izbjegličke krize, EU ozbiljno razmatra da prihvati Tursku pod svoje okrilje kao svoju članicu u zamjenu da Turska zadrži migrante koji dolaze iz Afrike, Sirije, Iraka…

Primanje Turske kao članice EU je problematično za Cipar, koji je mali otok, ali jednako snažna članica EU, s tehnički istim potencijalom glasanja unutar EU kao Francuska i Njemačka. Cipar može staviti veto na dogovor oko izbjeglica koji Europa zapravo očajnički treba i želi postići s Turskom.

Rješenje je, u ovom trenutku, da velike i moćne članice EU prisile one manje da zbog dugoročnog jedinstva prihvate rješenje s Turskom.

Cipar ima legitimno pravo odbiti, jer ima problema s Turskom koja je priznaje ciparske putovnice i ne dopušta brodovima i avionima s Cipra prilaz i slijetanje u svoje luke.

5. Brexit

I naravno, jedan od velikih opasnosti je Brexit, izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Naime, ovoga ljeta bit će održan referendum u Velikoj Britaniji koji bi mogao dovesti do izlaska iz EU.

To će značiti opasan presedan. Za godine koje slijede moglo biti biti velikih posljedica za svjetsko gospodarstvo i trgovinu,

Ukoliko EU ipak stane na kraj ozbiljnim problemima koji trenutno narušavaju njezinu opstojnosti, ostaju tek dva moguća ishoda za masivne dugove zemalja članica i neuravnotežen proračun. Prva je da se razvije jedna potpuno nova gospodarska struktura u Europskoj uniji.

Ako EU ostane cijela, morat će se uhvatiti u koštac s dugom država članica. Budući da europske elite žele vidjeti ujedinjenu Europu, vjerojatno je da kada dođe do pitanja dug zemalja, nekim čudnim izračunom će se taj dug staviti u bilancu Europske središnje banke.

Onda će se zahtijevati da sve zemlje uravnoteže svoje proračune, baš kao što i sve države SAD-a to moraju učiniti. To nije nimalo jednostavno, ali izvedivo je. No, to bi moglo dovesti do slabljenja Njemačke, Zašto? zasto što 40 posto njenog BDP-a dolazi od izvoza unutar drugih članica Europske unije.

Drugi mogući ishod je da neće biti dogovora o tome kako se nositi s dugom, umjesto toga će se vratiti državama članicama upravljanje vlastitim valutama. Te nove valute bi bile biti mnogo slabije u odnosu na primjerice obnovljenu njemačku marku, čak 30 posto niže u odnosu na npr. dolar. Taj scenarij bi najviše odgovarao američkim turistima jer bi mogli jeftino ljetovati u Italiji ili Grčkoj, ali bi imalo katastrofalne posljedice za globalnu ekonomiju.
 
(drukciji.ba/uredio:NSP)