Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Tre─çi svjetski rat ve─ç se vodi u sferi financija, a uskoro ─çe i u – glavama ljudi

Tre─çi svjetski rat ve─ç se vodi u sferi financija, a uskoro ─çe i u – glavama ljudi

tenkovi-informacijeNA ZAPADU “RATOM” DIRIGIRAJU KONCEPTUALNI CENTRI I TRILATERALE, A U KINI – GENERAL┼áTAB

Kako se 25 godina poslije raspada SSSR nova Rusija našla u izuzetno ozbiljnoj gospodarskoj krizi?

Za┼íto beri─çetne godine s visokim cijenama nafte nisu promijenile strukturu ruskog gospodarstva i kakve posljedice to po rusku vojnu industriju to mo┼że izazvati?

O ovome su razmi┼íljali sudionici X. me─Ĺunarodnog foruma za sigurnost, koji je odr┼żan u Dru┼ítvenoj komori Ruske Federacije.

Prisjetimo se prvo da je svjetska kriza 2008-2009. godine bila izazvana prije svega “kvarom” u mehanizmu globalnog reguliranja na financijskom tr┼żi┼ítu.

Nametnuta, izme─Ĺu ostalih, i Rusiji, politika maksimalne otvorenosti unutarnjih tr┼żi┼íta, bez odgovaraju─çe kontrole nad njima, postala jedan od uzroka brzog i razornog ┼íirenja krize.

Liberalizacija financijskog sustava dovela je do nezabilje┼żenog rasta me─Ĺunarodnih tokova kapitala, rizi─Źnih aktiva i du┼żni─Źkih obveza. Drugi faktor krize bila je nedosljedna makroekonomska politika mnogih zemalja, koje su pokrivale prora─Źunski deficit aktivnim uzimanjem kredita radi budu─çeg pove─çanja BDP, ┼íto se, kako vidimo, nije dogodilo.

Rizici svjetskog financijskog sustava bili su karakteristi─Źni i za Rusiju. Oni su, nesumnjivo, predstavljali prijetnju za ekonomsku sigurnost zemlje.

Antikrizne mjere, koje je me─Ĺunarodna zajednica po─Źela donositi od 2008. godine, trebalo je ubla┼żiti situaciju, ali se u praksi to nije dogodilo. Prije se mo┼że govoriti o tome da je do┼ílo do transformacije vanjskih prijetnji. Pove─çanje kontrole nad financijskim tr┼żi┼ítima i institucijama bilo je pra─çeno uvo─Ĺenjem pravila koja su bili prepreka za┼ítiti nacionalnih interesa.

Podmukli rejtinzi

Zapadne zemlje su fakti─Źki monopolizirale – razumije se, u svom interesu – izradu novih principa me─Ĺunarodne financijske infrastrukture. Njene klju─Źne institucije pod okriljem G20 postali su Me─Ĺunarodni monetarni fond, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, Banka za me─Ĺunarodna poravnanja i Savjet za financijsku stabilnost, gdje je utjecaj nezapadnih zemalja krajnje ograni─Źen.

U Transatlantskom i Tihooceanskom partnerstvu, koja su stvorene u posljednje vrijeme, za Rusiju se uopće nije našlo mjesta.

Poku┼íaji da se izdejeluje ravnopravno sudjelovanje, koje su prvobitno poduzimale zemlje u razvoju i Rusija prilikom izrade odluka “Grupe 20″, prije svega vezano za reformu MMF, bili su blokirani. Nije ostvaren uspjeh ni u drugim najva┼żnijim podru─Źjima.

“Poja─Źano reguliranje od strane financijskih institucija dovelo je do ve─çeg kori┼ítenja usluga takozvanog bankarskog sustava u sjeni – rekao je na skupu rukovoditelj sektora za ekonomiju drugih zemalja Ruskog instituta za strate┼íka istra┼żivanja Sergej Karatajev. Istovremeno su mogu─çnosti bankarskih sustava tr┼żi┼íta u razvoju, uklju─Źuju─çi ruski, bile zna─Źajno ograni─Źene novom potra┼żnjom za kapitalom. Me─Ĺutim, taj problem nije privukao pa┼żnju me─Ĺunarodnih financijskih institucija”.

Mjere borbe protiv of┼íor, koje se provode pod okriljem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, u zna─Źajnoj mjeri predstavljaju ┼íirenje regulative EU na ostale zemlje s ciljem dobivanja ┼íto iscrpnijih informacija o njihovim tvrtkama i gra─Ĺanima. Pritom se podaci o ruskim pravnim i fizi─Źkim osobama u budu─çnosti mogu iskoristiti protiv Rusije.

Prošle godine je Gazprom već govorio o neosnovanim zahtjevima Velike Britanije.

Osim toga, tako va┼żna pitanja za Rusiju i ostala tr┼żi┼íta u razvoju kao ┼íto je stvaranje u─Źinkovitih mehanizama za povrat nelegalno izvezenog kapitala ili uvo─Ĺenje odgovornosti za zapadne ili offshore financijske institucije za pru┼żanje pomo─çi u skrivanju poreznih podataka ostaju izvan sporazuma koji se usvajaju.

Na me─Ĺunarodnom tr┼żi┼ítu agencija za rejting tri najve─çe ameri─Źke agencije rade bez dostojne konkurencije i, izgleda, mogu formirati javno mnijenje po svom naho─Ĺenju. Rezultat toga su politi─Źki motivirane odluke.

Sli─Źna je situacija s promjenom pravila izmirenja suverenih dugova prema MMF. Glavni cilj reformi koje se provode je pove─çati zna─Źaj samog Fonda kao svojevrsnog kriznog menad┼żera koji ima pravo da odre─Ĺuje uvjete restrukturiranja. U praksi su se zahtjevi za otpis duga prema privatnim vjerovnicima – kao uvjet za novo financiranje – ve─ç mogli vidjeti po situaciji u Gr─Źkoj, a sada i u Ukrajini.

Dodatne rizike tr┼żi┼ítima u razvoju donosi politika (zapadnih zemalja) kvantitativnog ubla┼żavanja i niskih kamatnih stopa, koja pospje┼íuje prekograni─Źno kretanje kapitala, ─Źini ga podlo┼żnijim negativnim ─Źimbenicima koji ─Źesto ne ovise od zemlje-primatelja. Me─Ĺutim, to pitanje nije uklju─Źeno u me─Ĺunarodnu agendu radi razmatranja na najvi┼íoj razini.

Alternativni novac

Na koji na─Źin Rusija mo┼że smanjiti rizike koji nastaju uslijed uvo─Ĺenja novih globalnih pravila?

Naju─Źinkovitiji instrument je ja─Źanje suradnje u skupini BRICS , ─Źije su sve dr┼żave-─Źlanice ─Źlanovi G20. Osnova za zajedni─Źki rad je odluka iz studenog ┼íefova o izradi zajedni─Źkog pristupa pitanjima koja su na dnevnom redu summita “Velike dvadesetorke”, uklju─Źuju─çi pitanje reformiranja me─Ĺunarodnog financijskog sustava.

Iznimno va┼żan korak je pove─çanje kvalitete suradnje eksperata BRICS . Jer, upravo je nedostatak znanstveno utemeljene, usugla┼íene argumentacije predstavljalo slabost pozicije zemalja ─Źlanica. Uslijed toga su se stajali┼íta me─Ĺunarodne zajednice o mogu─çnosti reformiranja MMF formirala na temelju istra┼żivanja koja su provodili suradnici samog fonda. Alternativa nije predlagana.

Istinski izazov za na┼íe zemlje mogu biti predstoje─çe promjene u MMF-u. Izbori za izvr┼ínog direktora MMF biti ─çe odr┼żani 2016. godine. Za prevladavanje postoje─çeg vakuuma prijedloga potrebno je hitno formiranje analiti─Źkog odjela pod okriljem nove Razvojne banke, po┼íto je to jedina institucija tog profila u BRICS. Ono ─çe biti nadle┼żno za definiranje dugoro─Źne agende, izme─Ĺu ostalog, i o pitanjima financijske arhitekture.

Ispostavlja se da smo mi vrlo ranjivi i ovisni o politici MMF-a. Ali, kako se toga osloboditi i ┼íto je s popularnom idejom monetizacije na┼íeg gospodarstva koju promovira akademik Sergej Glazjev? Da li je Rusija uop─çe u mogu─çnosti voditi neovisnu financijsku politiku? I na kraju, koliko je ispravno ono ┼íto se radi u Euroaziji – integracijski poku┼íaji stvaranja novog monetarnog sustava s Kinom unutar ┼áOS ili sli─Źni projekti u Euroazijskoj ekonomskoj uniji?

Po mi┼íljenju stru─Źnjaka, s jedne strane, mi shva─çamo da je gospodarstvo potrebno financirati, bez toga se ne mogu rije┼íiti pitanja ni zamjene uvoznih proizvoda, ni razvoja bilo kakve izvozne proizvodnje. S druge strane je bolno pitanje ┼ítedljivog tro┼íenja sredstava koja ─çe se izdvajati.

“Bez ─Źvrste kontrole nad financijskim tokovima prijedloge Glazjeva je bolje ne realizirati, zato ┼íto ─çe novac, na┼żalost, oti─çi tamo gdje i uvijek – smatra Karatajev. – ┼áto se ti─Źe BRICS-a, to nije regionalna organizacija, ve─ç vi┼íe interesni klub, u kojem nisu rijetka razli─Źita mi┼íljenja “.

A moglo bi se nastupati s alternativnim to─Źkama gledi┼íta koje su privla─Źne drugim dr┼żavama-─Źlanicama “dvadesetorke”, primjerice Argentini, koja bi u pitanju financijske sfere trebao biti na na┼íoj strani.

Mi za sada nemamo dugoro─Źnu viziju ni onoga ┼íto ┼żelimo od reforme MMF. Postoji taktika, ali nema strategije. A ona se mo┼że izraditi samo uz pomo─ç najve─çih zemalja.

Ili ideja da se izgradi bipolarni monetarni svijet – je li to jo┼í jedna himera? Mo┼żda bi monetarni sustavi ipak trebali biti autonomniji?

U Rusiji je osnovana neovisna agencija za rejting. Nadamo se da ─çe biti uspje┼ína i da ne─çe ponoviti sudbinu prethodnika. I Kina razvija svoju agenciju za rejting. Ali, ta dva projekta se za sada nikako ne poklapaju (za razliku od ameri─Źkih).


Postoje projekti formiranja takvih agencija u Brazilu, Indiji i Ju┼żnoafri─Źkoj Republici, koje bi tako─Ĺer mogle utjecati na svjetsku konjunkturu. Na tome treba raditi.

Nema nade da ─çe se uslijed reforme me─Ĺunarodnog financijskog sustava pove─çati pouzdanost ameri─Źkih dr┼żavnih obveznica. Posljednje izvje┼í─çe MMF-a govori o tome da su reforme zasad samo umanjile nedostatke otkrivene 2008-2009. godine, ali nisu u─Źinile sustav stabilnijim. Kako to posti─çi, nitko ne zna.

Jo┼í jedno ozbiljno pitanje je: za┼íto da Rusiji zadr┼żi ─Źlanstvo u STO, ako se ne ukidaju zapadne sankcije? Jer, mi smo, figurativno govore─çi, ostali s razbijenim koritom. Sustav rada sa stranim tr┼żi┼ítima je uni┼íten. Da li je bar usmeni ukor dobio neko od organizatora ulaska u WTO pod ropskim uvjetima?

Prema nekim informacijama, dr┼żava ima sredstva koja bi se mogla iskoristiti kao investicijski krediti. Zvani─Źne brojke sa stanjem na dan 1. sije─Źnja 2014. godine, koje je naveo akademik Aganbegjan su 54,7 bilijuna rubalja, ┼íto iznosi 86 posto BDP. Ali, taj novac le┼żi bez kretanja.

Jedino ┼íto radi je vojna industrija. U 2015. godini u nju je ulo┼żeno dva bilijuna i 250 milijardi rubalja, u 2016 se planira ulaganje oko tri bilijuna.

Ali, da bi na odgovaraju─çi na─Źin funkcionirala cijela industrija, potrebno je promijeniti nacionalni sustav ekonomske sigurnosti i upravljanja.

“Ve─çina zemalja u razvoju je za postojanje STO i sudjelovanje u toj organizaciji, zato ┼íto im to daje bar neke mehanizme za borbu protiv diskriminacije na robnim tr┼żi┼ítima – smatra Karatajev. – Brazil, Indija i Kina odli─Źno koriste te mogu─çnosti. Za┼íto to ne uspijeva i Rusiji?”.

STO, kao i svaki sustav koji ure─Ĺuje vanjske ekonomske veze, ima dvije strane – izvoznu i uvoznu. U Rusiji je kao prioritetan postavljen zadatak zamjene uvoznih proizvoda. Me─Ĺutim, dok se nalazimo u STO, mi ne mo┼żemo koristiti cijelu paletu instrumenata za za┼ítitu unutarnjeg tr┼żi┼íta.

Me─Ĺu zakletim prijateljima

Mi fakti─Źki ┼żivimo u me─Ĺunarodnoj financijskoj arhitekturi koja se formirala 1944. godine u ameri─Źkom Breton Woodsu – napominje ─Źlan savjeta Instituta Euroazijske ekonomske unije Valerij Munirov.

Ono glavno ┼íto razlikuje novu epohu je to ┼íto je umjesto industrijskog dominantan postao financijski kapital. Najva┼żnija posljedica je promjena glavnog na─Źina vo─Ĺenja svjetskog rata. Postupno su mjesto oru┼żanog sukoba zauzele financijske operacije. Obi─Źna borbena djelovanja su pre┼íla od osnovnih u rang pomo─çnih. Ma koliko paradoksalno djelovalo na prvi pogled, upravo tu funkciju ratnih djelovanja u Ukrajini i Siriji. Ona osiguravaju globalne strate┼íke operacije preraspodjele tr┼żi┼íta.

U skladu s tim su se promijenila i glavna rati┼íta. Ranije je to bio prostor: kopno, more i zrak. Danas su glavna rati┼íta – monetarno, burzovno i robno tr┼żi┼íte. Ako se nastavi s analogijama, umjesto strate┼íke nuklearne trijade (raketne strate┼íke snage, podmornice-rakete nosa─Źi-strate┼íka avijacija) nastupaju sredi┼ínje banke, carinske slu┼żbe i porezne slu┼żbe.

Pa ipak, prelazak s industrijskog na financijsko-industrijsko dru┼ítvo je samo me─Ĺuperioda. Ve─ç se naziru obrisi sljede─çeg dominantnog kapitala, koji se mo┼że nazvati kognitivnim. Jo┼í ga nazivaju i ljudskim, kreativnim itd. Sljede─ça dominantna vrsta sukoba, za ┼íto se treba pripremati – jeste misaoni rat. Rati┼íte ─çe biti u ljudskoj svijesti.

Hladni rat, koji je po─Źeo prakti─Źno odmah po zavr┼íetku Drugog svjetskog, su┼ítinski je bio prvenstveno financijsko-ekonomski. SSSR je izgubio ne u utrci u naoru┼żavanju (sovjetsko oru┼żje i vojna tehnika se jo┼í uvijek koriste). Mi smo izgubili ekonomsku utrku u tri podru─Źja: ovladavanje novim tehnologijama, smanjenje ukupnih tro┼íkova i cijene ko┼ítanja, proizvodnja kvalitetne robe za ┼íiroku potro┼ínju.

Teroristi─Źki napadi 2001. godine u New Yorku mogu ozna─Źiti kao po─Źetak novog financijsko-ekonomskog rata. Sada je glavni protivnik SAD umjesto SSSR postala Kina. Ona je sustigla ameri─Źko gospodarstvo po visini BDP, a prema nekim podacima ─Źak i prestigla, ako se ra─Źuna paritet kupovne mo─çi. Ali, treba imati u vidu da obje zemlje zbog me─Ĺusobne povezanosti gospodarstvo nisu zainteresirane za uni┼ítavanje konkurenta. Zato ne─çe biti ni skore propasti dolara, ni slabljenja Kine.

Washington i Peking su “zakleti prijatelji”, ali zavjere izme─Ĺu njih, ─Źega se mnogi sada pla┼íe, ne─çe biti. Novi pakt Molotov-Ribbentrop je mogu─ç, oni zaista dijele tr┼żi┼íta, ali ─çe ga u dugoro─Źnoj perspektivi prekr┼íiti jedna ili druga strana. Pa ipak, raskid ne─çe dovesti do uni┼ítenja protivnika. Da su Kinezi htjeli, odavno bi sru┼íili dolar: oni imaju u rezervama oko tri bilijuna u ameri─Źkoj valuti.

Po mi┼íljenju zastupnika Dr┼żavne dume Jurija Nagernjaka, dolar nije osiguran s aspekta starih pristupa, to jest zlatom. Sjedinjene Dr┼żave su prili─Źno u─Źinkovito izgradile svoj financijski sustav. Njegov smisao je u tome da je dolar osiguran projektiranjem. Nekim stru─Źnjacima se ─Źini da SAD samo tiskaju novac. A zapravo je sustav prili─Źno uravnote┼żen i dobro osmi┼íljen. Amerikanci zato i sjede na vrhu te piramide. Da, potra┼żivanje ona tri bilijuna bi nanijelo zna─Źajnu ┼ítetu gospodarstvu SAD, ali nijedna zemlja ne mo┼że sama sru┼íi postoje─çi sustav, ─Źak i ako raspola┼że s ta tri bilijuna.

Na┼íe gospodarstvo je zrno pijeska u usporedbi s ameri─Źkom i kineskom.

U sovjetsko vrijeme BDP Kine iznosio je oko jedne petine BDP SSSR. Sada ruski BDP ─Źini manje od petine kineskog. I to ra─Źunaju─çi sve na┼íe sirovinske resurse. BDP o─Źi┼í─çen od ugljikovodika je toliko mali, da je smije┼íno i uspore─Ĺivati. Zato nam preostaje da ┼żongliramo izme─Ĺu dva giganta. To je, mo┼żda, jedini put za obnavljanje ekonomskog potencijala zemlje.

Na primjeru dva glavna svjetska igra─Źa treba vidjeti kako se pripremaju financijsko-ekonomski ratovi. Na Zapadu (neka se ne i┼í─Źu─Ĺavaju doma─çi tr┼żi┼ínjaci) postoje operativni centri za planiranje. Ne┼íto poput Glavne operativne uprave General┼ítaba. Njima upravljaju transnacionalne korporacije. Jedan od takvih centara je investicijska tvrtka The Vanguard Group, ─Źija je vrijednost oko tri bilijuna dolara. Konceptualni centri i trilateralne komisije postavljaju zadatak, a operativno upravljanje se vr┼íi na nacionalnoj razini. Sustav upravljanja na Zapadu nije javan, sakriven je iza paravana.

Na Istoku je obrnuto. Na primjer, u Kini planiranje financijsko-ekonomskog rata na svim frontovima – robnim, monetarnim, burzovnim vr┼íi struktura koju kontrolira General┼ítab Narodnooslobodila─Źke armije Kine pod kontrolom zamjenika na─Źelnika Glavnog sto┼żera. Operacije planiraju ne Ministarstvo trgovine, Ministarstvo financija ili Narodna banka, ve─ç vojni stru─Źnjaci koji su pro┼íli odgovaraju─çu obuku u Akademiji General┼ítaba. Zatim te planove strate┼íkih operacije odobrava Vojno vije─çe CK KPK, a odatle se ve─ç u vidu direktiva proslje─Ĺuju Narodnoj banci, ministarstvima, slu┼żbama itd.

Stru─Źnjaci za Kinu znaju da je Vojno vije─çe CK KPK klju─Źni strate┼íki organ u sustavu vlasti Kine, jer predsjednik Kine, po┼íto nema funkciju predsjednika vojnog savjeta, fakti─Źki nema potpunu vlast. Deng Siaopin je, nakon povla─Źenja s funkcije predsjednika Kine, jo┼í nekoliko godina ostao predsjednik Vojnog savjeta, fakti─Źki zadr┼żavaju─çi uzde dr┼żave vlasti i osiguravaju─çi kontinuitet.

U Rusiji je Vojnom savjetu CK KPK po nekim zna─Źajkama sli─Źan Savjet Sigurnosti. A u na┼íoj povijesti je postojao takav organ kao ┼íto je Dr┼żavni odbor za obranu SSSR. Iako se oni ne mogu izravno usporediti, u ratu su funkcije bile mnogo ┼íire, pa i ovlasti je bilo vi┼íe.

Što slijedi iz gore navedenog?

Treba priznati da je financijsko-ekonomska borba suvremeni vid ratovanja, a ne prosto nadmetanje gospodarskih subjekata. Unijeti to u Vojnu doktrinu.

Treba povjeriti planiranje financijsko-ekonomskog rata strukturama koje posjeduju strate┼íko razmi┼íljanje i koje su podre─Ĺene Vije─çu sigurnosti Rusije.

Treba osigurati me─Ĺusobnu suradnju ─Źlanica Euroazijske ekonomske unije u strate┼íkom planiranju financijsko-ekonomskog rata.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,