Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » NAKON POPLAVA U SRBIJI Direktor Instituta za meteorologiju: ‘Globalno zatopljenje’ je izmi┼íljotina!

NAKON POPLAVA U SRBIJI Direktor Instituta za meteorologiju: ‘Globalno zatopljenje’ je izmi┼íljotina!

poplave-srbijaPoplave usred zime, obilne padavine, kojima se narod uvijek iznova ─Źudi, nisu ni┼íta strano, ni neobi─Źno za na┼íe podneblje i nemaju nikakve veze s izmi┼íljenom pri─Źom o globalnom zatopljenju, ozonskom omota─Źu i uglji─Źnom dioksidu koji su, navodno, krivci za sve takozvane promjene klime, topljenje ledenjaka, klimatske ekstreme …

Ovako, u intervju za Novosti, govori┬áprofesor Mla─Ĺen ─ćuri─ç, ravnatelj Instituta za meteorologiju, jedan od najve─çih srpskih znanstvenika iz podru─Źja meteorologije.

Kako tvrdi, pogled u pro┼ílost i ozbiljna, kompleksna, sveobuhvatna analiza ekstremnih meteorolo┼íkih doga─Ĺaja sa svim efektima, jedino mo┼że pru┼żiti ozbiljnu prognozu, a nijedan sada┼ínji model prognoze, bilo da se koriste u privatnim meteorolo┼íkim postajama ili referentnoj dr┼żavnoj ustanovi, Republi─Źkom hidrometeorolo┼íkom zavodu, gdje uglavnom rade, kako ka┼że, njegovi studenti, ne mogu predvidjeti vremenske promjene.

Zar ni ove posljednje poplave nas ne trebaju ─Źuditi?

Smije┼íno je kada se ka┼że da je od 20 do 30 milimetara padalina za 24 sata ili za nekoliko dana ne┼íto neprirodno.┬áU dalekoj pro┼ílosti, iz ┼íturih zapisa koji se mogu na─çi u manastirskim knjigama, ilustriraju da je sve to uobi─Źajeno za na┼íe podru─Źje.┬áU manastiru Popovo polje, 1616. godine u zimskom periodu bila je takva poplava da je voda nosila ku─çe, kamenje i davila ljude.┬á

A jasno je da prije 400 godina uglji─Źni dioksid, niti ─Źovjek, nisu imali nikakvu ulogu. Zapisi ka┼żu da su Beograd, Vla┼íka i Njema─Źka bili poplavljeni 1771. godine.┬á

Tipi─Źnije je da zimi imamo┬ásnijeg┬á, a da je bilo hladnije, bile bi snje┼żne padavine.┬áEvidencije pokazuju da snijeg u na┼íim predjelima mo┼że biti tako intenzivan da za jednu no─ç padne vi┼íe od jednog metra.┬áSada je ova zima bila toplija i takozvani fronte, cikloni, atmosferske tvorevine, veliki vrtlozi zraka koji se premje┼ítaju donijeli su┬áki┼íu┬á.┬á

To nije ni┼íta neuobi─Źajeno za zimski period da imamo takve slu─Źajeve.┬áDa su bile snje┼żne padavine, ne bi se manifestirale kroz poplave, snijeg bi se postupno topio.

Vremenske nepogode, pa i poplave, uglavnom gledamo kroz pri─Źu o globalnim klimatskim promjenama. Ima li razloga vjerovati da je i to uzrok elementarnih nepogoda kod nas?

Nisu to─Źne izjave da se poplave koje su nas sada zadesile, kao i one 2014. godine, nikada ranije nisu doga─Ĺale. Ovdje je praksa da se ne gleda u pro┼ílost, ve─ç zaklju─Źuje na temelju trenutnog.┬á

Ogromne koli─Źine uglji─Źnog dioksida navodno izazivaju klimatske promjene, pa je uzrok svih nesre─ça ─Źovjek.┬áTo je smi┼íljeno iz nekih mo─çnih svjetskih politi─Źkih centara, pa je lansirano i spu┼íteno i me─Ĺu znanstvenike.┬áI znanstvenici prihva─çaju da je uglji─Źni dioksid glavni uzro─Źnik, da nam prijeti otopljenje i da ─çemo izgorjeti od vru─çina.┬á

U me─Ĺuvremenu, biti ─çe i ovih jakih ki┼ía i poplava.┬áZapravo, pri─Źa da se topi led na Sjevernom polu potpuno je suprotna.┬áProjekt zapo─Źet devedesetih godina pro┼ílog stolje─ça kojim se mjeri zalihe leda na Grenlandu, pokazao je da je led zapravo postao deblji.┬á

U priobalnim podru─Źjima se otopio sa stanovi┼íta obi─Źnog promatra─Źa.┬áRujna pro┼íle godine, recimo, izmjerena je najve─ça nastala koli─Źina leda za posljednjih 15 godina.┬áNeto─Źno je i da su svi toplinski rekordi oboreni u posljednjem desetlje─çu, kako se ─Źesto govori.┬áZapravo, u Europi maksimumi zabilje┼żeni prije nekoliko stolje─ça, jo┼í nisu prema┼íeni.

─îiji je interes plasiranje pri─Źe o globalnom zagrijavanju?

Jednostavno, u pitanju je biznis.┬áZato ┼íto centri ekonomije trebaju uzimati klimu kao batinu kojom ─çe pritiskati potro┼ía─Źko dru┼ítvo.┬áSkupe se svi predstavnici svijeta u Kopenhagenu, pa u Parizu i tjeraju jedni druge da smanjuju koli─Źine uglji─Źnog dioskida, da “namje┼ítaju” klimu kakva ─çe biti.┬áKao da je klima ne┼íto ┼íto mo┼że podesiti.┬áOsnovna osobina klime je upravo – da je promjenjiva.┬áI da su njene prirodne sile mnogo ja─Źe od ijedne koju mo┼że izazvati ─Źovjek.┬á

Meteorologija je danas postala ja─Źe oru┼żje od nuklearnog.┬áLjudi se priti┼í─çu da iznova kupuju i koriste nove strojeve, ure─Ĺaje, koje sada manje zaga─Ĺuju, da se zadu┼żuju u bankama da bi ih pokrenuli i tako postaju robovi.┬áU pitanju je nova batina kojom ─çe se prijetiti i zaustaviti ekonomije mnogih zemalja, pritisak da se kupuje nova tehnologija, uzima kredit, om─Źa oko vrata.

Mogu li padavine i poplave se predvidjeti, imamo li u zemlji dovoljno dobrih mjernih stanica, ure─Ĺaja, stru─Źnjaka za ovu o podru─Źje?

U Srbiji ne postoji dobar metod da bi prognoza mogla biti postavljena na stabilnoj osnovi.┬áDanas ka┼żemo da koristimo sva raspolo┼żiva tehni─Źka sredstva.┬áPojavljuju se ─Źak i meteorolo┼íki alarmi, na┼żalost, u najve─çem broju slu─Źajeva to su alarmi na prazno.┬áNe ostvaruju se prognoze.┬áIdeja jeste lijepa, upozoriti ljude koji donose neke odluke da za┼ítite od oborina, toplinskih valova, ali nije dobra osnova.┬á

Dobro je ┼íto poku┼íavamo rangirati i imenovati ekstremne pojave crvenom bojom, naran─Źastom … Ali, da bi se to do kraja napravilo kako treba, nedostaje studiozni znanstveni posao.┬áU RHMZ ─çe re─çi da je to ve─ç napravljeno.┬áJe, ali samo formalno.┬áUzme se prognoza koja se dobije po numeri─Źkim modelima, prakti─Źno, to je metoda crne kutije u meteorologiji, i na osnovu nje se predvi─Ĺa.Kod nas se koriste razli─Źiti modeli, uklapaju se parametri u te matemati─Źke modele i dobivaju prognoze koje ne mogu biti to─Źne, jer nisu na dobroj osnovi.

Postoji li primjer na koji bismo se mogli ugledati po pitanju prognoze?

Postoje razli─Źite metode, ali niti jedna nije 100 posto dobra.┬áPogre┼ían je pristup globalne meteorologije kao znanosti.┬áA razlog je tvrdnja da je svemu kriv uglji─Źni dioksid, i time su nauci vezane ruke.┬áNekakav panel za klimatske promjene je zaklju─Źio kako se klima mijenja i nema se vi┼íe ┼íto prou─Źavati, samo registrirati.

Kakva metoda treba biti da bi i prognoze bile to─Źne?

Danas je prihva─çen metoda da se pomo─çu jednad┼żbi izra─Źunava kavo ─çe vrijeme biti.┬áDa je to dobro, za ovih 60 godina, ve─ç bi dalo rezultate.┬áNema se ┼íto dokazivati da ne valja.┬áNije lo┼íe zbog toga ┼íto pojedinac nije pametan, ve─ç je pogre┼ína metoda, koji ne uklju─Źuje cjelokupan rad prirode.┬áZa na┼íe podru─Źje neophodna je detaljna analiza ekstrema, a ne pojedina─Źni parametri.┬á

Tako bi se do┼ílo do zaklju─Źaka o zakonitosti mijenjanja i stvorili bismo nove jednad┼żbe.┬áNedostaje nam, dakle, projekt analize ekstremnih meteorolo┼íkih de┼íavanja.┬áVi┼íe puta sam to isticao. Nikad nije napravljen projekt onih znanstvenika koji znaju posao.┬áOvi koji crtaju te alarme ka┼żu da je sve napravljeno.┬áTo je samo mala, bezna─Źajna komponenata projekata koje bi trebalo preurediti.

Moji studenti, koji sada rade u RHMZ, rade po klju─Źu, koji nije dobar.┬áProjekti o kome govorim bi se radio godinama, ali dodavanje narodu ne┼íto neprolazno i ÔÇőÔÇő100 posto to─Źno.┬áMoglo bi nevrijeme se predvidjeti i sprije─Źiti ┼ítete.

Da li je jeftinije da se to napravi ili stalno otklanjaju štete.

┼átete bi se minimizirale na ovaj na─Źin.┬áPrvo utvrdimo granice promjenjivosti na na┼íem podneblju.┬áTo nikada nije utvr─Ĺeno.┬áIako ─çe vam re─çi da jest.┬áMora se i─çi u daleku pro┼ílost i vidjeti svi podaci, ne samo temperataura, ve─ç kompleksno sve meteorolo┼íke komponenete koje su zapisane i sve druge manifestacije takvog vremena.┬áKada takav projakt bude napravljen, treba se sa─Źiniti prate─çi projekti u raznim podru─Źjima, gdje treba graditi brane, nasipe na rijekama, po┼íumljavati, zabraniti gradnju.

Što donosi kiše u naše krajeve?

Padavine su kod nas uvjetovane ciklonima koji dolaze iz sjeverozapadne Europe.┬áOrganizacija tog ciklona je da ima frontove, tople i hladne.┬áSa sjeverozapada do nas ne mo┼że do─çi preko Moskve, ve─ç mora preko Alpa.┬áA, zubati Alpe “za─Źine” taj zrak.┬áMnogo puta se zrak zaustavi, prisilno podigne, ┼íto poja─Źa padavine.┬áKod nas, ciklone dolaze i s Mediterana, preko Jadrana.┬áU ljetnom razdoblju ti cikloni sa padavinama uglavnom su sjeverniji i zato je slu─Źaj da Vojvodina, nekada najsu┼ínija, sada ljeti ima mnogo vi┼íe padalina, i nevremena, grada.

Zašto se prognoze danas nerijetko razlikuju?

Danas gotovo svatko mo┼że osnovati meteorolo┼íku slu┼żbu s minimalnim znanjem.┬áPostoji gomila TV i radio postaja, novina i kupaca tih prognoza.┬áA takve prognoze se dobivaju na temelju modela skinutih s kompjutera – engleski, njema─Źki, ili neki drugi model, ubace brojke, prona─Ĺu srednju vrijednost i dobiju prognozu.┬áTo je lo┼ía prognoza.┬áZa ozbiljnu prognozu potreban je ozbiljan posao i godine rada.

Koliko su narodna vjerovanja opravdana?

Kroz povijest je ostalo zapisano da su pojedini svjetski meteorolozi pravili prognoze i bogatili se metodologijom koja je analizirala pona┼íanjem paukova kako pletu mre┼żu.┬áVjeruje se i da, recimo, kada krava li┼że papke, dolazi ki┼ía, ba┼í kao i kad se psi valjaju po travi ili ptice lete nisko ….┬áTo su narodna iskustva koja ne treba zanemariti.
 
(Novosti/uredio:NSP)

PUTIN NAKON SOROSA PROTJERAO I MADELEINE ALBRIGHT IZ RUSIJE
─îudnovata biljka svetog arhan─Ĺela koja lije─Źi cijeli organizam! (RECEPT)

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , ,

reklama