Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » Hrvatski politi─Źari teorijama zavjere mobiliziraju javnost

Hrvatski politi─Źari teorijama zavjere mobiliziraju javnost

teorije-zavjere-nebojsaHrvatski su gra─Ĺani skloni teorijama zavjera koje politi─Źari ─Źesto koriste za kreiranje politi─Źke zbilje. U tome im poma┼żu nerije┼íena pro┼ílost i mediji, ka┼że politolog Neboj┼ía Blanu┼ía

Neboj┼ía Blanu┼ía je docent Fakulteta politi─Źkih znanosti u Zagrebu. Predaje politi─Źku psihologiju i teorije nacionalizma. U posebnom su mu polju interesa teorije zavjere i njihova uloga, na ─Źemu je i doktorirao.

DW: ┼áto je to teorije zavjere i ─Źemu slu┼że? Pretpostavljam da imaju svrhu?

Neboj┼ía Blanu┼ía: Prema popularnom mi┼íljenju one funkcioniraju kao svojevrsne etikete. Pod time se podrazumijeva, a tako to i mediji prikazuju, da je rije─Ź o┬áa priori┬áneto─Źnom mi┼íljenju, ne─Źemu ┼íto je neprovjereno, u najmanju ruku luckasto, ako ve─ç ne i patolo┼íko. To ima i politi─Źke posljedice. Sve one koji tako razmi┼íljaju i tako govore o politici ili nekom drugom fenomenu svrstava se u ljude kojima ne treba vjerovati. Isklju─Źuje ih iz zajednice ozbiljnih ljudi. Ako ┼żelite nekoga uvrijediti, recite mu da je teoreti─Źar zavjere.

Koliko je teorija zavjere prisutna u hrvatskom društvu?

Ako uzmemo s druge strane formalnu definiciju i teoriju zavjere shvatimo kao tip interpretacije koji mo┼że biti manje ili vi┼íe vjerodostojan i zatim istra┼żimo javnost, tisak i izjave politi─Źkih aktera, vidimo da je teorija zavjere izrazito prisutna. Prema toj definiciji rije─Ź je o interpretaciji koja ka┼że da postoji grupa ljudi, koji su skriveni ili su skrivene njihove aktivnosti, a koja radi na ne─Źemu ┼íto je nemoralno ili ka┼żnjivo. Ili koriste nezakonita sredstva kako bi do┼íli do zakonitog ili nezakonitog cilja. Banalno to recimo, ljudi se mogu udru┼żiti u zavjeru kako bi se nelegalnim sredstvima i postupcima obogatili.

Moje istra┼żivanje je pokazalo da je 2007. godine 93% gra─Ĺana vjerovalo u barem jednu od teorija zavjere vezanu uz visoku politiku, 2012, ne┼íto manje 85% ali to su i dalje izrazito visoke brojke. Analizom medija i politi─Źkog govora vidimo da politi─Źari tako─Ĺer koriste takve interpretacije. Izme─Ĺu ostalog u svrhu spoznajnog mapiranja prostora politike.

Mo┼żemo re─çi da se tako u njihovim glavama putem teorije zavjere stvari smje┼ítaju na svoje mjesto. Onome tko ih izgovara sve je jasno; taj govori tko su mu prijatelji, a tko su neprijatelji te kako neprijatelji ─Źine zlo i kako protiv njih treba djelovati, sprije─Źiti ih u njihovom pogubnom djelovanju. Klerikalni diskurs o nenarodnoj vlasti kao moralnom zlu je tu u zadnje vrijeme imao istaknutu ulogu, a zdu┼íno ga je preuzela cijela desnica.

Zna─Źi li to da teorije zavjere zapravo stvaraju politi─Źku zbilju u Hrvatskoj?

Izme─Ĺu ostaloga da, nastoje je na takav na─Źin definirati i sukobiti one koji se smatraju politi─Źkim protivnicima. Budu─çi da su ─Źesto ostra┼í─çene i isklju─Źive, politi─Źke protivnike progla┼íavaju neprijateljima. Onda nemamo vi┼íe agonisti─Źan prostor demokracije, ve─ç se stvara antagonizam i su┼żava se prostor demokratskog dijaloga. To vam je iz prethodne izborne kampanje npr. antagonizam izme─Ĺu ÔÇ×onih koji nikada nisu ┼żeljeli ni voljeli Hrvatsku pa stalno rovare protiv nje” i ÔÇ×onih koji su je oplja─Źkali s rukom na srcu”. To se, naravno, ne odnosi na sve teorije zavjere. Neke mogu imati i pozitivnu funkciju, potaknuti istra┼żna tijela i novinare na istrage i otkrivanje afera, zlouporabe polo┼żaja, korupciju, politi─Źku trgovinu itd.

Ali mogu biti i sredstvo mobilizacije?

Upravo to. One jesu ─Źesto sredstvo mobilizacije u politi─Źkim kampanjama. I nacisti su svojevremeno mobilizirali Nijemce teorijom o velikoj zavjeri ┼Żidova iz pamfleta o tzv. protokolima Sionskih mudraca koja je poslu┼żila za izazivanje pogroma i legitimaciju zlo─Źina; ne samo nad ┼Żidovima, ve─ç i nad politi─Źkim neistomi┼íljenicima. Takve su interpretacije dalje ugra─Ĺene u rasnu teoriju, a sli─Źno su legitimirani zlo─Źini i u tada┼ínjim satelitskim tvorevinama, npr. u NDH. To je prijete─çi primjer koji nikada ne smijemo zaboraviti da se ne ponovi.

Postoje li neke dominantne teorije zavjere koje su obilje┼żile pojedina razdoblja u Hrvatskoj?

Istra┼żivao sam teorije one koje su se isticale u medijima od po─Źetka devedesetih godina. Najkonsolidiranija me─Ĺu njima je ona da su velike svjetske sile i me─Ĺunarodna zajednica bile protiv osamostaljenja Hrvatske i aktivno na tome radile iz raznih politi─Źkih razloga. Ta je teorija izrazito prihva─çena u Hrvatskoj. Postoji jo┼í jedna i ona se odnosi na unutarnji problem Hrvatske koji do dana┼ínjeg dana nije rije┼íen. Rije─Ź je o kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji. Vi┼íe od 60% gra─Ĺana smatra da je rije─Ź o sprezi vlasti i kriminalnih skupina koja je dovela do posljedica koje osje─çamo i danas. Tu su nadalje, s ne┼íto manjom podr┼íkom i teorije o kriminalnoj ulozi Haa┼íkog tribunala, zavjereni─Źkom djelovanju me─Ĺunarodnih institucija kao ┼íto su MMF, Svjetska banka, Europske unije, zami┼íljenih unutarnjih neprijatelja, zavjere vladaju─çih…

Neke od aktualnih teorija zavjere ipak vuku korijene iz nerije┼íene pro┼ílosti i ponavljaju se od 2.┬ásvjetskog rata do danas. Zala┼żete se za otvaranje javne rasprave o tom ratu kako bi se kona─Źno zatvorila pri─Źa o njemu.

U jednom svom radu sam pokazao stvaranje odre─Ĺenog kontinuiteta. Imate ogroman rascjep iz Drugog svjetskog rata koji kolokvijalno zovemo rascjep na usta┼íe i partizane; rascjep na NDH i NOB tradiciju. Na taj rascjep se nakaljemljuje interpretacija zbivanja od 90-ih pa do danas. Te teorije slu┼że kao ideolo┼íki poja─Źiva─Ź ovog rascjepa od prije, ali i kao legitimator stvaranja antagonisti─Źkog odnosa izme─Ĺu politi─Źkih snaga ljevice i desnice.

Na tome profitiraju politi─Źke elite, jer stvaraju su┼żeni prostor ideolo┼íkog natjecanja. Kada politi─Źari nemaju ┼íto za re─çi o budu─çnosti, kada ne znaju ponuditi izlaz iz postoje─çe situacije, uvijek se vra─çaju u pro┼ílost i poku┼íavaju nas zarobiti u te stare ideolo┼íke podjele. Ja sam za to da o svim politi─Źkim re┼żimima s ovog podru─Źja govorimo tako da vidimo koje su njihove negativne, ali i pozitivne strane, ma koliko mislili da u nekim re┼żimima nije bilo pozitivnih strana i koliko god oni zlo─Źina─Źki bili. Krivo je tako─Ĺer promovirati kako povijest po─Źinje od 90-ih.

Zato ┼íto nismo proradili svoju povijest od Drugog svjetskog rata pa nadalje, ona nam se stalno vra─ça i proganja nas iz razli─Źitih ideolo┼íkih perspektiva, kao kakva sablast. U Hrvatskoj imamo potpuno suprotstavljene kolektivne narative o tome ┼íto se zapravo dogodilo, oni su ostra┼í─çeni i jednostrani. Treba otvoriti raspravu i razgovarati ┼íto se doga─Ĺalo u pozitivnom i negativnom smislu, ┼íto su konkretne ─Źinjenice a ┼íto izmi┼íljotine i kako nas odre─Ĺeni na─Źini gledanja ─Źine slijepima za perspektive drugih.

To nam je potrebno kako bismo uspostavili vezu s vlastitom pro┼ílo┼í─çu a ne nastavljati dalje s tabuima, zavjerama ┼íutnje, stvaranjem povijesnih vakuuma od cijelih razdoblja na┼íe pro┼ílosti ili ih prikazivati kao ÔÇ×ko┼íare ludih gljiva”. Cilj je da mo┼żemo re─çi s ovim dobrim tradicijama treba nastaviti dalje, a s lo┼íima trebamo raskrstiti. Tu odgovornost imamo prema budu─çim generacijama.

Puno puta su mi povjesni─Źari rekli da pro┼ílost treba ostaviti povjesni─Źarskoj struci, no vi se s tim ne sla┼żete?

Mislim da povjesni─Źari imaju svoju ulogu, ali u Hrvatskoj su produbili i dali legitimitet podjelama, umjesto da ih smanje. Ne svi, dakako. Jasno je da ima i dobrih i lo┼íih povjesni─Źara. Ono ┼íto bih ja od njih o─Źekivao je jednaki tretman svih tema. ─îini mi se da toga nema, pogotovo kod onih koji smatraju da su desne provenijencije. Kroni─Źno nam nedostaje kriti─Źki odmak prema povijesti i odmak od perspektive nekriti─Źke nacionalne emancipacije.

Svrha povijesti nije slijepa ljubav prema domovini. Nedostaje nam promatranja povijesti kao ÔÇ×u─Źiteljice ┼żivota”, ali tolerantnog ┼żivota jednih s drugima. To vidimo iz svakodnevice koja na razini javnog govora opsesivno ponavlja isklju─Źuju─çe mantre. To je za─Źarani krug iz kojeg valja iza─çi. I to se ne odnosi samo na povjesni─Źare, ve─ç i na nas koji to nismo. Taj problem nije samo njihov, ve─ç je to problem cijele politi─Źke zajednice.

Kada se radi o pristašama teorija urote, oni ne prihvaćaju argumentaciju. Odbijaju svaku mogućnost da budu razuvjereni.

Da bi bila u─Źinkovita teorija urote mora posjedovati zrnce istine; doga─Ĺaj oko kojeg se konstruira cijela ideologizirana pri─Źa, a kako bi se njome mogle opravdati neke politi─Źke aktivnosti ne samo u svrhu podr┼íke vlastitoj, ve─ç i ÔÇ×raskrinkavanja” i opravdanja mr┼żnje suprotne strane. Me─Ĺutim, ne mo┼żemo govoriti samo o teorijama zavjera kakve su kod nas izrazito prisutne.

Ono ┼íto se pokazuje jest da ona etiketa s po─Źetka razgovora nije uvijek ispravna, jer proizvo─Ĺa─Źi teorija urota uglavnom nisu patolo┼íke osobe. Politi─Źari to mogu raditi iz uskih ciljeva spomenute mobilizacije, ali oni drugi koji kreiraju teorije zavjere sumnjaju u odre─Ĺene interpretacije koje dolaze od suprotne ideolo┼íke pozicije ili se suprotstavljaju slu┼żbenim obja┼ínjenjima vlasti i medija. To je vrlo ─Źesto u Sjedinjenim Dr┼żavama koje su poznate kao dru┼ítvo s mnogobojnim teorijama zavjera.

U spomenutim slu─Źajevima tra┼żi se ÔÇ×rupa”, nedosljednost u slu┼żbenom obja┼ínjenju kako bi se onda poku┼íalo domisliti alternativnu interpretaciju koja uklju─Źuje odre─Ĺeni krug mo─çnih ljudi, aktera i institucija te implicira zavjeru. Tu dolazi do problema kod teoreti─Źara zavjere, jer kad ne mogu na temelju postoje─çih informacija poslo┼żiti koherentnu interpretaciju tada kod njih proradi politi─Źki motivirana ma┼íta. Neki bi autori rekli da te odstupaju─çe podatke feti┼íiziraju. Kada ih ne mogu objasniti, u pri─Źu uklju─Źuju sve ve─çi broj aktera pa interpretacija postaje sve manje vjerodostojna. Premda mo┼żemo govoriti o teorijama koje su manje ili vi┼íe vjerodostojne; odnosno sukladne konkretnim politi─Źkim procesima.

Primjer?

Spomenuta teorija o svjetskim silama koje su se protivile osamostaljenju Hrvatske ima osnove u konkretnim politikama. Ili uzmite npr. jednu od najpogubnijih teorija za hrvatsku politi─Źku kulturu koju je izgovorio predsjednik Tu─Ĺman jo┼í davne 1996. godine o ÔÇ×crnim, ┼żutim i zelenim vragovima”. Rije─Ź je o njegovoj osebujnoj interpretaciji politike Europske unije koja je tobo┼że bila u sprezi s unutarnjim neprijateljima. Tada su to bili svi koji su se protivili njegovoj politici. Kratko vrijeme prije tog govora inicirana je politika regionalnog pristupa integracije u Europsku uniju, a Tu─Ĺmanu se na to dizala kosa na glavi. Jer, ve─ç tada je Jugoslavija uspostavljena kao ideologem koja je slu┼żila za pla┼íenje male djece. Ona i danas tako funkcionira pa ste na ┼íatoru (u kojem prosvjeduje dio branitelja, op. a.) vidjeli da su glavni neprijatelji Jugoslaveni i Jugoslavija kojih u ovom slu─Źaju vi┼íe nema. No to je jo┼í jedna sablast koja priti┼í─çe mozak ┼żivih.

Koliko ┼íirenju takvih teorija zavjera pogoduju mediji i dru┼ítvene mre┼że na kojima, jasno je, nema filtera i brana?

Izrazito. Mediji s politi─Źkim elitama sukonstruiraju politi─Źku zbilju. Kada su nekriti─Źki i navija─Źki, a ─Źesto jesu u Hrvatskoj, doprinose njihovom ┼íirenju. Digitalizacija svijeta je doprinijela bogatstvu pojavnosti i brzini ┼íirenja teorija zavjera. Imate toliko internetskih stranica da vi┼íe ne mo┼żete ni pratiti sve.

Ako smo onda cijelo vrijeme zasipani s teorijama zavjera, ako politi─Źke stranke svakodnevno kreiraju brojne┬áspinove, jesu li gra─Ĺani konstantno podvrgnuti nekakvom eksperimentu?

Moglo bi se to i tako re─çi, samo taj eksperiment je vrlo kaoti─Źan i proturje─Źan. Na┼í je problem ┼íto nemamo osvije┼íteno da su mogu─çnosti kontrole javnog proizvo─Ĺenja informacija vrlo ograni─Źene. Kao obi─Źni gra─Ĺani kojima se prikazuju takve teorije zavjere imamo jako malo mogu─çnosti provjeriti njihovu to─Źnost. Do┼żivljavamo ih u virtualnom obliku i jednostavno onima koji ih proizvode vjerujemo ili ne vjerujemo na rije─Ź. A tu se koristimo mentalnim pre─Źacima od kojih je naj─Źe┼í─çi koje je politi─Źke ÔÇ×boje” izvor informacije.

Pitanje je odgovornosti onih koji proizvode informacije i onih koji ih prenose. S jedne strane nije potrebno stigmatizirati one koji proizvode teorije zavjere, ali se u svakom slu─Źaju prema svakoj takvoj interpretaciji treba odnositi kriti─Źki. Mnogi autori ka┼żu da nam je potreban u─Źeni agnosticizam prema svakoj teoriji zavjere. Ljudi se vrlo lako zaka─Źe za informacije koje im odgovaraju i selektivno interpretiraju cijeli niz razli─Źitih doga─Ĺaja.

No, pri tome ─Źesto vrlo agresivno i brane svoj stav. Novinari su ─Źesto meta ┼żestokih napada ─Źitatelja u slu─Źajevima kada se objavljeni prilozi ne uklapaju u ─Źitateljevo poimanje svijeta. Slu─Źajevi su to u kojem se istra┼żuje novinarevo rodoslovlje i tra┼żi mu se ÔÇ×ne─Źista krv”.

To je stvar dijelom i politi─Źke kulture te odnosa prema hrvatskom nacionalizmu, odnosno prema vrlo velikoj toleranciji u dru┼ítvu na profa┼íisti─Źke stavove. Vidljivo je to i iz istra┼żivanja koja pokazuju koliko su mladi politi─Źki neobrazovani, nesofisticirani i ┼íto misle o hrvatskoj povijesti. Mislim da se u sr┼żi tog problema nalazi odnos izme─Ĺu ┼żelje i istine. Kod nas ljudi ─Źesto vjeruju u ono ┼íto ┼żele a da to ne propituju i kada ih suo─Źite sa suprotnim informacijama tada negativno reagiraju.

Dijelom i zbog toga ┼íto nisu dovoljno obrazovani da kriti─Źki promi┼íljaju ─Źinjenice i nespremni su prihva─çati razli─Źitost. Za to odgovornost imaju i povjesni─Źari, ali i kreatori kurikuluma te javne osobe koje funkcioniraju kao modeli za opona┼íanje. Negativnih je primjera na bacanje. Gra─Ĺani su politi─Źki zapu┼íteni, uljuljkani u stereotipne pri─Źe i zabrinuti za svoju osobnu i obiteljsku egzistenciju. Ako ─Źinjenice nisu sukladne njihovom stavu, tim gore po ─Źinjenice. To vidite i sami kao novinar kad ─Źitate naprosto odurne komentare na internetu koje pro┼żima ideologija krvi i tla. To je politi─Źki problem.

Svakodnevno vidimo da se mutne stvari zbivaju ÔÇ×na vrhu”, politi─Źki govor je sve primitivniji, sve manje pro┼żet demokratskom kulturom. Za┼íto onda ne bi obi─Źni ljudi mislili da i oni mogu tako misliti i postupati? K tome politi─Źke elite svojim djelovanjem pokazuju da ne ┼żele obrazovane gra─Ĺane ve─ç puke promatra─Źe njihovog mizernog spektakla. Politi─Źari i druge javne osobe ovdje snose veliku odgovornost a zbivanja u Hrvatskoj tu ne slute na dobro.

I za kraj, upravljaju li danas Hrvatskom udba┼íi, Jugoslaveni i ostaci komunisti─Źkih struktura?

Misliti tako u 2016. godini je porazno. Ljudi nikako da stanu loptu i krenu razmi┼íljati o problemima sada┼ínjosti; o tome ┼íto u─Źiniti da na┼íoj djeci ovdje bude dobro i da ne budu optere─çeni s ovakvim problemima i, mogu re─çi otvoreno, uskogrudnim glupostima. Reaktivira se pro┼ílost na na─Źin koji izaziva me─Ĺusobna glo┼żenja, nepovjerenje i podozrenje. Vade se kosturi iz ormara i stalno imamo neki ples mrtvaca. A nije vrijeme karnevala. Potrebna nam je ÔÇ×obdukcija” pro┼ílosti pa da je prepustimo povijesti i ugradimo je u politi─Źku kulturu koja nas ne─çe i dalje ─Źiniti mizernima ve─ç mudrijima i zadovoljnima.
 
(dw.de/uredio:NSP)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , ,