ŠTO JE TO ‘KASPIJSKO ČUDOVIŠTE’: To je ruski nosač zrakoplova koji LETI! (VIDEO)

Nakon vijesti da su Rusi odlučili reaktivirati umirovljene željezničke kompozicije koje nose interkontinentalne balističke rakete, vojni stručnjaci su lansirali ideju da krenu u gradnju Ekranoplana – nosač zrakoplova, koji u odnosu na konvencionalne imaju niz prednosti

Kada bi najkraće morali opisati Ekranoplan za njih bi rekli da izgledaju kao avioni, a nisu, i za razliku od njih mogu se vinuti u zrak svega nekoliko metara iznad površine vode – 5-8 metra.

Ekranoplan su poznati i kao “vozila” koji koriste efekt tla to jest silu zemljine teže i funkcioniraju na principu sabijanja zraka između krila Ekranoplana i tla, odnosno vodene površine.

Stav ruskih konstruktora bio je da bi izgradnja Ekranoplan nosača zrakoplova bila mnogo korisnija za Rusiju nego gradnja klasičnih nosača aviona i helikoptera, pa i desantnih brodova.

Ruski konstruktori smatraju da bi Ekranopalni predstavljali moćno oružje u rukama ruske ratne mornarice konstruirani za uništavanje nosača zrakoplova, ali i desantno iskrcnih sredstava.

U Rusiji unatoč krizi i dalje vlada veliki interes za napušteni program Ekranoplan, a jedan od aktivnijih zagovornika ovog programa je Ali Alijev, inženjer koji je sudjelovao u razvoju poznatog “Kaspijskog čudovišta”.

“Još se sjećam testiranja Ekranoplan i nije ni čudo što je nazvan “ubojica nosača zrakoplova”. Lun, kako je nazvan taj prototip, bio je naoružan sa šest nadzvučnih protivbrodskih vođenih projektila Moskito, od kojih je svaka sposobna potopiti nosač aviona, čak i u olujnim uvjetima.

Lun je mogao ploviti i poletjeti i po nevremenu s valovima visokim pet do osam metara, podsjeća Ali Alijev, koji je siguran da su sa vojnog stanovišta ova plovila mnogo korisnija za rusku mornaricu od izgradnje amfibijskih brodova.

Alijev zastupa tezu da je Rusija umjesto što je skupo platila Mistrala koje nikada nije dobila, taj novac iskoristila za ponovno pokretanje programa razvoja Ekranoplan pa čak i nabavu 6 ubojica nosača aviona umjesto 4 Mistrala koji joj nikada nisu isporučeni.

Nije samo Alijev jedini koji zastupa ovu tezu. Ovu ideju preuzelo je i nekoliko drugih inženjera, koji su poslije ankesije Krima 2014 u njima vidjeli rješenje problema veze Rusije sa ovim poluotokom i time način da otklone česti zastoji u tjesnacu Kerch.

Prvi Ekranoplan konstruirani su Sovjetskom savezu u Centralnom Hidrofilskom dizajnerski Birou (CHDB). U razdoblju od 1961. do 1990. konstruirano je nekoliko različitih tipova Ekranoplan, koji su osim vojne primjene, trebali dobiti i civilnu svrhu.

Njihova uporaba planirana je bila isključivo za Crno more i Kaspijsko jezero, mada se sada zagovara i opcija za otvorena mora.

Nakon ispitivanja prototipova, SSSR je 1966. proizveo prvi vojni Ekranoplan, koji su zapadne obavještajne službe nazvale “Kaspijsko čudovište”.

Sa svojih 544 tona, 106 metara dužine i 42 metara širine prvi Ekranoplan se kretao brzinom većom od 400 kilometara na čas.

Njegov glavni dizajner, Rostislav Aleksejev, kaže da je već sada moguće početi masovnu proizvodnju Ekranoplana Orlionok, koji je sposoban za sat vremena prebaciti 200 marinaca i dva tenka bilo gdje na Kaspijskom jezeru.

Na svjetlo dana isplivali su planovi Ekranoplana koji je zamišljen i kao nosač aviona nazvan “Veliki Lun”, za koji konstruktori tvrde da bi bili jeftiniji, brži i ubojitiji od klasičnih nosača zrakoplova koji lete samo 5 metara iznad razine vode, leda, snijega, sleti na bilo koju površinu da ne gasi motore i ne ugrozi posadu.
 

 
(vestinet.rs,youtube.com/uredio:NSP)