Službeno potvrđeno: Vlada Sjedinjenih Država je platila znanstvenike da hakiraju korisnike Tora

Ukoliko želite zadržati koliko-toliko privatnosti na internetu, put će vas navesti do “The Onion Routera”, poznatog kao TOR

Poznat je ponajprije po činjenici da su ga koristili novinari, reporteri koji su željeli da njihova komunikacija s „izvorima“ ostane tajna, a istovremeno je bio omiljena platforma mnogobrojnim aktivistima.

Na žalost, kao takav je bio popularan i u kriminalnom miljeu, a posljedično i „kost u grlu“ mnogim državnim agencijama u lovu na gore spomenute.

Tor je kao software koji je pružao korisnicima privatnost i anonimnost prvobitno razvijen u laboratorijima američke vlade. Sredinom ´90-ih je grupa programera iz Mornaričkog istraživačkog laboratorija po narudžbi vlade krenula s izradom programa koji će moći zaštititi komunikaciju američkih obavještajnih krugova.

U tome su i uspjeli i razvili software koji je omogućio slanje podataka kroz mrežu povezanih servera, ali nasumičnim sekvencama, tako da je bilo nemoguće pratiti i izvor i destinaciju podataka.

Web stranice na Toru nisu mogle prepoznavati uobičajene tražilice, već je bio potreban poseban pretraživač koji bi omogućivao pristup stranicama.

2004. je programski kod Tora objavljen u javnosti i projekt je dobio potporu od strane Electronic Frontier Foundation, međunarodne organizacije „watchdog“ aktivista za digitalna prava.

Danas svatko s imalo slobodnog vremena i računalom može instalirati i koristiti TOR.

No, pogledate li pobliže likove Onion Matrix i Neo the Hacker, primijetit ćete i sjenku agenta Smitha. Reporter Yasha Levine (Pando Daily), u intervjuu za The Zero Hour kaže kako je Tor projekt koji su lansirale američke obavještajne službe, ali da taj projekt nikada doista nisu napustili, te da ga i dalje financiraju.

„U pitanju su Ministarstvo obrane i njihove donacije i odjeli koji vode propagandne ispostave poput Voice of America i posvećene su promicanju “slobode i demokracije” diljem svijeta. Stoga, Tor je privatizirani projekt vlade Sjedinjenih država koji je prvotno razvijen u mornaričkom laboratoriju u Washingtonu (US Naval Labs u DC)”, izjavljuje Levine.

2014. godine grupa autora s privatnim i profesionalnim vezama s mrežom Tor, upozorava da su neki Torovi serveri u njemačkoj pod prismotrom od strane NSA, te da aktivno prate sve korisnike koji se služe alatima za privatnost i anonimnost na internetu poput Onion Routera.

Istovremeno, tu su i drugi, poput zviždača Edwarda Snowdena i drugih bivših američkih obavještajaca koji hvale Onion, jer pruža korisnicima zaštitu od globalnog nadgledanja.

Snowden je u intervjuu za Tor Project Website rekao da je sustav dizajniran tako ga čak niti vlada SAD-a ne može srušiti zbog decentraliziranog vođenja.

Snowden je izjavio da bi bez Tora „ulice interneta postale poput ulica žestoko nadziranog grada u kojemu su kamere posvuda i vlasti uvijek mogu vratiti „traku“ unazad i vidjeti tko je i što radio. Zahvaljujući Toru, imamo privatnost i možemo birati s kime želimo komunicirati i na koji način, a bez straha što bi se moglo dogoditi ako netko neželjen dođe do tih podataka“.

Ipak, otkako Tor i Onion postoje, kao što je spomenuto u početku, koriste ga i kojekakvi mračni likovi, pa su agencije za provođenje zakona srušile mnoštvo skrivenih web stranica s dječjom pornografijom, zatim povezanih s krivotvorenjem i krijumčarenjem, drogama, trgovinom oružjem.

Usprkos toj mračnoj strani, aktivisti Tora i dalje tvrde kako je tehnologija donjela ipak puno više dobra nego zla i spremni su braniti svoja uvjerenja.

Primjerice, nedavno prikupljanje donacija je omogućilo aktivistima Tora da prikupe preko 200 000 dolara od 5200 ljudi. Tijekom proteklih 20 godina je Tor tisućama korisnika bio utočište i danas predstavlja tehnologiju od vitalnog značaja u čuvanju privatnosti i sigurnosti na internetu.

Međutim, hoće li tako i ostati? Naime, američki sudac je potvrdio da je vlada unajmila stručnjake sa Carnegie Mellon sveučilišta (CMU) da hakiraju Tor.

Na suđenju američkom građaninu Brianu Farrellu pod optužbom za vođenje poslova preprodaje droga prilikom kojega se koristio Torom, savezni sudac je objasnio kako je „IP adresa optuženika otkrivena od strane Software Engineering instituta (“SEI”)sa Carnegie Mellon sveučilišta po nalogu Ministarstva obrane koje je to i financiralo“.

Sudski dokument potvrđuje prijašnje izvještaje, iako se navodi da je Ministarstvo obrane neovisno naručilo usluge Software Engineering instituta, a ne FBI. Stručnjaci sa sveučilišta su prikupili podatke o korisnicima Tora u sklopu naručenog istraživanja i nisu imali namjeru otkriti podatke dok to savezne vlasti nisu zatražile.

Svatko human i zdravog razuma će reći kako su sva sredstva opravdana u borbi protiv pedofila ili krijumčara oružjem koji su se koristili tom mrežom.

Ipak, ne smijemo zaboraviti da američke vlasti od 2013. godine i afere Snowden vode bespoštedni rat protiv šifriranja podataka i privatnosti na internetu i upravo je ta činjenica dovela do masovnog korištenja ove tehnologije.

I što više ljudi koriste ove tehnologiju šifriranja, to više američke i druge sigurnosne agencije jačaju propise i provode mjere protiv kompanija koje razvijaju tehnologije zaštite privatnosti svojih korisnika.

Posljednji primjer je opiranje kompanije Apple na traženje FBI-a da stvore „ulaz na mala vrata“ u iPhone-u nakon terorističkog napada u San Bernardinu, kako bi FBI mogao izvući podatke iz mobitela jednog od terorista.

Tim Cook, izvršni direktor Applea je tada odluku da to ne učine obrazložio objasnivši da bi razbijanje zaštitnog koda bilo poput otvaranja „Pandorine kutije i da bi se to moglo zloupotrijebiti ne samo od privatnih osoba, već i od strane vlade, iako FBI tvrdi da bi se to koristilo isključivo u slučaju San Bernardino. Vlada traži od nas da hakiramo sve naše korisnike, a mi kao tvrtka mislimo da ne postoji presedan kojim bi nas se prisililo da naše korisnike izložimo riziku od napada. Vlada bi se mogla dosjetiti da proširi prodor u privatnost i zatražiti od da Apple razvije software za nadgledanje korisnika, presretanje poruka, za pristup vašim ostalim privatnim podacima ili čak posegnuti i za kamerom na vašem mobitelu bez vašeg znanja“.

No, vraćajući se na temu hakiranja Tora, vijest o prodoru u taj sustav je vrlo loša vijest za sve njegove korisnike, a to nisu isključivo kriminalci, jer su do sada mogli izbjeći špijuniranje, kao i da budu locirani od strane službi koje prate promet online.

Na kraju, pomalo je i smiješno da je Tor nastao kao projekt američkog Ministarstva obrane, stvorili su ga u Mornaričkom istraživačkom laboratoriju, usavršen je 1990-ih od strane Agencije za napredne razvojne projekte (DARPA), a sada vlasti Sjedinjenih Država moraju platiti stručnjacima da probiju tehnologiju koju su sami stvorili.
 
(altermainstreaminfo.com.hr//uredio:NSP)